Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u četvrtak je odbacilo projekt Družbe Adrie. Da bi ta odluka postala pravosnažna prijedlog treba uputiti Saboru koji će ga najvjerojatnije izglasovati nepovjerenje budući da ga je stručna komisija već treći puta ocijenila štetnim. Upravo odbacivanje Studije o utjecaju na okoliš projekta Družbe Adrie koju je procjenjivala Stručna komisija i odbacila je kao nedovoljno stručno utemeljenu bio je dovoljan razlog da ga odbaci i Ministarstvo. Stručna komisija je nakon tri sjednice bila nezadovoljna Studijom ocijenivši je nepotpunom zamjerajući joj da je rađena samo za prvu fazu projekta te što nije predvidjela zbrinjavanje plinova koji bi nastali prilikom ukrcaja nafte u tankere u luci Omišalj. Rusija se već preorijentirala na drugo tržište i planirane količine crnog zlata prebacuje na zapad preko Baltika. Potpredsjednik ruskog transportnog monopolista Transnefta Igor Soljarski izjavio je da se Hrvatska ohladila od tog projekta jer se opredijelila za turizam a i kad bi Hrvatska i promijenila svoju odluku ponovo se   poželi vratiti   projektu Rusija više ne bi mogla osigurati potrebne količine nafte u smjeru Hrvatske. Cijeli projekt u Hrvatskoj je, osim ekološke, dobio i političku dimenziju, a u osporavanje se uključila i Crkva, što su Rusi očito pomno pratili. Projekt Družba Adria u Rusiji je 1999. forsirala kompanija Jukos, a zatim Tjumenska naftna kompanija. Koordinator cijelog posla s ruske strane bio je Transneft. Spomenuti projekt predviđao je da se spoji južni krak naftovoda koji prolazi kroz Rusiju, Bjelorusiju, Ukrajinu, Slovačku i Mađarsku s hrvatskom obalom. Planiralo se da se naftovodom do Omišlja na početku prebacuje pet milijuna tona nafte godišnje, a kasnije bi se količine povećale do 15 milijuna tona od čega se procjenjuje da bi Hrvatska imala zaradu od oko 200 milijuna dolara godišnje.