Projekt predviđa da se konačno izgrade i prostori za Riznicu zagrebačke katedrale, Dijecezanski muzej i Arhiv Zagrebačke nadbiskupije u koje bi bile smještene stoljetne zbirke i spisi u posjedu NadbiskupijeOvih je dana u javnosti ponovno pokrenuto pitanje preuređenja zagrebačkog Kaptola: Grad Zagreb je u ožujku raspisao još jedan natječaj za urbanističko-arhitektonsko rješenje uređenja, Društvo hrvatskih arhitekata ga je provelo, a stručni je žiri nedavno proglasio pobjednički projekt - onaj mladih arhitekata Marina Mikelića, Tomislava Vreša i Josipa Jerkovića iz zagrebačke tvrtke Mikelić Vreš arhitekti. Po narudžbi Grada Zagreba oni su tim projektom trebali riješiti prometnu regulaciju Kaptola i uređenje ulice Kaptol, povezivanje pješačkim prolazima Kaptola s parkom Ribnjak te ispitivanje mogućnosti da se na Kaptolu izgrade tri nove zgrade u kojima bi bili smješteni Riznica zagrebačke katedrale, Dijecezanski muzej i arhiv Zagrebačke nadbiskupije.

Rješenje arhitekata Marina Mikelića, Tomislava Vreša i Josipa Jerkovića na natječaju Društva arhitekata pobijedilo je 10 konkurentskih prijedloga, među kojima je bilo i onih inozemnih autora, ali i priznatih hrvatskih arhitekata poput koautora Sveučilišne knjižnice te autora poslovne zgrade Ine Velimira Neidhardta. Njihova vizija Kaptola je sljedeća: gotovo čitav je isključivo pješačka zona, uređena tako da ne odudara od srednjovjekovnog konteksta, cijela premrežena poprečnim pješačkim stazama koje spajaju Tkalčićevu i Opatovinu, Kaptol i park Ribnjak. Danas neuređena dvorišta kaptolskih parcela, nekad kanonički vrtovi, nerijetko su pretvorene u asfaltirana parkirališta tvrtki koje tamo od Nadbiskupije unajmljuju poslovne prostore, a tamo se mogu naći i automehaničarske radionice i solarijski studiji. Arhitektonski tim Mikelić-Vreš-Jerković zamišlja ih prohodnima i uređenima, otvorenima za prolaznike, s malim ateljeima i galerijama unutar njih. Prema parku Ribnjak predviđaju nove pješačke staze, točno uz te tri nove zgrade - muzeja, riznice i arhiva - ne bi li tako u muzeje privukli možda i one koji to nisu planirali. Time bi se Kaptol otvorio i za građane i za turiste, dobio bi nove sadržaje, a isto bi vrijedilo i za park Ribnjak.

Marin Mikelić i Tomislav Vreš iz zagrebačke tvrtke Mikelić-Vreš arhitekti autori su urbanističko-arhitektonskog rješenja uređenja zagrebačkog Kaptola koje je nedavno pobijedilo na natječaju Društva hrvatskih arhitekata“Taj vrijedan dio grada danas nije sadržajno atraktivan prostor, a prezentacija baštine koju ima nije adekvatna. Na njemu se ljudi probijaju kroz promet da dođu do katedrale, a puno drugih razloga za odlazak gore niti nema. Promet ubija mogući pješački karakter cijelog prostora, a nedostatak sadržaja ga umrtvljuje jer ne privlači ni turiste ni građane”, kazao je Mikelić, a njegov kolega Vreš dodao:

“Osim samog ukidanja prometa i uređenja plohe ulice Kaptol i kaptolskog trga, tražilo se rješenje za regulaciju prometa cijele zone Kaptola od ulice Medveščak do Tkalčićeve, odnosno od ulice Pod zidom i Cesarčeve te do Mikleušićeve i Degenove. Naš prijedlog je da se u toj zoni promet potpuno ukine i da pješačkom zonom postanu cijela ulica Kaptol, ulica Pod zidom i dio Bakačeve, s tim da bi se omogućio poseban režim za stanare i za dostavu tržnice Dolac, dućana, kafića i restorana. Okretište autobusa preselilo bi se u staru Vlašku, kraj današnjeg taksi stajališta, turistički autobusi bi ulazili u Cesarčevu, okretali se po donjem dijelu Bakačeve, a taksi stajalište bi se pomaknulo na Cesarčevu. Umjesto ulicom Kaptol promet bi se potpuno prebacio na ulice Medveščak i Palmotićevu, što vozačima neće praviti veliku razliku.”

Njihov projekt, prema zahtjevu Grada, obuhvaća i uređenje ulice Kaptol i ljevkastog trga pred Katedralom, za koji su osmislili posebno popločenje. Predlažu i da se redefinira karakter Opatovine na način da se u prizemlja tamošnjih kuća umjesto ugostiteljskih objekata pokušaju smjestiti tradicionalni obrti koji su tamo nekad i bili te povezivanje Kaptola s parkom Ribnjak probijanjem četiri poprečna prolaza kroz već postojeća, neuređena kaptolska dvorišta. Ideja im je poprečno povezati pješačku zonu od Tkalčićeve ulice, preko Opatovine i Kaptola do Šalate, jer smatraju da je besmisleno što se od ulice Kaptol mora toliko kružiti da bi se došlo do Medveščaka ili Draškovićeve.

POVIJESNA JEZGRA Kaptola postala bi atraktivnija i građanima i turistima, što zbog uređenja, što zbog novih sadržajaTime bi se, smatraju, smanjila izolacija Kaptola kad su pješaci u pitanju, koji tamo odlaze samo ciljano, a i parka Ribnjak. Isto bi se, smatraju, trebalo napraviti i s Tkalčićevom, stvaranjem prolaza koji bi ju spajali s Opatovinom i ulicom Kaptol. “Ovdje je riječ isključivo o javnom interesu: Kaptol se nekad sastojao od kurija gdje su živjeli kanonici, s pripadajućim vrtovima koje su održavali. Neki od vrtova su sačuvani, a neki pretvoreni u betonska parkirališta ili su im dograđene garaže. Otvaranjem prolaza do Ribnjaka ti bi se vrtovi aktivirali - na nekim bi se mjestima asfaltirana parkirališta transformirala u otvorene parkove, a na nekima građanima otvarali povijesni kaptolski vrtovi. Danas u tim dvorištima ima tvrtki poput solarija - koje nemaju nikakve veze s baštinom ili su potpuno zapušteni i služe kao skladišta. Umjesto njih u tim vrtovima i prolazima mogle bi se smjestiti mali ateljei i galerije. Oživjela bi betonirana dvorišta, ali i park Ribnjak koji je također izoliran. U njega ljudi dolaze prošetati psa ili tinejdžeri navečer, napiti se na klupici. Iako u srcu grada potpuno je izdvojen, tako da građani praktički nemaju razloga proći kroz njega. Povezivanje tih veža s Ribnjakom zahtijevalo bi rušenje tek pomoćnih građevina sagrađenih prije nekoliko desetaka godina, nikako kurija i zaštićenih kuća.

Što se tiče zida, na tim se mjestima radi o kasnije podignutom zidu od cigle, koji nema veze sa srednjovjekovnim, dok smo i na onom originalnom, nedavno obnovljenom dijelu pronašli naznake prijašnjih otvora koji bi se možda mogli ponovno probiti - ovisno o tome kad su nastali. Osim toga, na nekim mjestima postoji velika visinska razlika između nivoa Ribnjaka i nivoa Kaptola, tako da prolaz teoretski može ići ispod ili iznad njega”, kazao je Mikelić. Drugi dio projekta odnosi se na analizu gdje bi se mogle izgraditi Riznica zagrebačke katedrale, Dijecezanski muzej i arhiv Zagrebačke nadbiskupije. U prvoj bi se pohranila zbirka zagrebačke katedrale koja se nadograđuje već stoljećima i propada zbog neadekvatnog smještaja, u drugoj zbirke pojedinih biskupa i nadbiskupa koji su kroz povijest skupljali slike, skulpture, relikvijare i slično, a u trećoj razni gospodarski, crkveni i politički spisi. Prvi natječaj za izgradnju te tri zgrade objavljen je 1908. - otad Nadbiskupija želi svoja blaga izložiti i učiniti ih dostupnima javnosti. Radi se o velikim građevinama, od nekoliko tisuća četvornih metara, jer su to vrlo velike zbirke: posljednji put kad je izlagana zbirka Riznice zagrebačke katedrale zauzela je cijeli muzej Mimara. Time bi, govore arhitekti, Kaptol dobio sadržaje koji mu nedostaju, a povijesna jezgra postala bi privlačnija i turistima i građanima.

ZID koji razdvaja Kaptol od parka RibnjakMeđutim, izuzev prometne regulacije koja je čak i pohvaljena jer nisu iskoristili ponuđenu mogućnost da na Kaptolu predvide i podzemnu garažu, svi segmenti njihova projekta naišli su na osudu urbanista i povjesničara umjetnosti. Članovi Odbora za baštinu i prostor Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske javno su ih optužili za uništavanje povijesne jezgre Kaptola te za prekomjernu i neprikladnu izgradnju. O tome govori voditelj Odbora za baštinu i prostor Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske Ratko Vučetić:

“Bez obzira što se radi o liniji gradske zidine koja na nekim mjestima nije u potpunosti sačuvana, on obilježava liniju srednjovjekovnog zida. S konzervatorskog stajališta potpuno je nejasno zašto bi bilo potrebno probijati prolaze kroz gradske zidine, kad je njihova funkcija bila zaštita grada. Time bi se izgubio kontekst povijesno-urbane sredine koja je u Hrvatskoj jedna od rijetkih očuvanih. Jedan od naših prigovora bio je i što u stručnom žiriju nije bilo ni konzervatora, ni urbanista, ni povjesničara umjetnosti, a bilo je osoba koje su se pokazale nekompetentne kad je riječ o projektiranju u povijesnim sredinama - a Kaptol je jedna od najvrednijih u Hrvatskoj. Osim toga, cilj natječaja potpuno je nejasan: raspisan je kao urbanističko-arhitektonski natječaj za uređenje Kaptola, a izgleda da se to u konačnosti svelo na ispitivanje izgradnje ta tri kapitalna objekta - što je nešto što je očito naknadno ušlo u sadržaj natječaja.”

No povjesničare umjetnosti najviše je uzrujao dio projekta koji predviđa izgradnju muzeja, riznice i arhiva, s argumentom da se radi o prevelikim građevinama za taj prostor koje će ugroziti vrijednost postojeće arhitekture. Ranko Vučetić o tome kaže:

SREDNJOVJEKOVNI zid sa zazidanim prolazom“Ne smije se dogoditi da se Kaptol pretvori u Disneyland. Tamo jednostavno nema prostora za izgradnju tražene kvadrature. Kad je riječ o zaštiti baštine, to uključuje i zaštitu neizgrađenog prostora. U potpunosti okružiti postojeću, zaštićenu kuriju novim objektom znači narušiti njenu vrijednost i morfološku strukturu parcele. Jednostavno se ne može iskoristiti svaki prazan prostor, što je točno navedeno i u konzervatorskim smjernicama. Slažem se da se na tim parcelama s vremenom nakupio čitav niz građevina kojima tamo nije mjesto - poput automehaničarskih radionica - te da taj prostor treba raščistiti i revitalizirati, ali ne tolikom izgradnjom. Drugi problem je nedostatak arheoloških istraživanja, koja je trebalo provesti prije raspisivanja natječaja i na osnovi rezultata postaviti uvjete.”

Za optužbe povjesničara umjetnosti da natječajni projekt predviđa masovnu izgradnju novih i rušenje postojećih zaštićenih građevina Mikelić i Vreš kažu da su smiješne, ali istovremeno i razumljive s obzirom na to “kakvih je sve bilo intervencija u proteklih 10 godina”.

“Kako je Nadbiskupija vlasnik cijelog Kaptola, oni jednostavno traže analizu što se može napraviti na zemljištu s kojim raspolažu. Postoji konzervatorski elaborat Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, koji određuje koje su građevine bezvrijedne i mogu se rušiti. Ne treba zaboraviti da su mnoga kaptolska dvorišta - nekad parkovi uz kurije - danas asfaltirana parkirališta tvrtki koje tamo unajmljuju poslovne prostore. Istina, taj je elaborat iz 1993. zbog čega su se povjesničari umjetnosti i bunili, ali teško da su tamo od tad niknule neke vrijedne građevine. No projekt je ionako zasad na nivou prijedloga - o njemu se još mora razgovarati i s konzervatorima i s Kaptolom i sa stručnim žirijem natječaja. Početkom rujna održat će se prezentacija projekta i javna rasprava, nakon čega će se vidjeti u kojoj mjeri će se on mijenjati, kako će teći realizacija i tko će što financirati. S obzirom na to da je raspisivač i investitor natječaja Grad Zagreb, koji je i vlasnik javnog prostora, pretpostavljam da će se financijski pobrinuti za uređenje Kaptola, a Nadbiskupija za gradnju muzeja, riznice i arhiva.”

NEUREĐENA kaptolska dvorišta kroz koja bi prema projektu išli pješački prolazi i izbijali na park Ribnjak te na Tkalčićevu ulicu i OpatovinuPrema riječima povjesničara umjetnosti Ratka Vučetića od gradnje arhiva već se odustalo, jer je prema dopisu Gradskog ureda za prostorno uređenje Nadbiskupija još 2006. pronašla adekvatno mjesto za svoje spise, zbog čega nije jasno zašto se u natječaju tražio pronalazak lokacije za njegovu izgradnju. Odustalo se i od alternativnog prijedloga za izgradnju riznice koju je arhitektonski tim Mikelić-Vreš-Jerković “svjestan njegove radikalnosti” predložio izgraditi isprede katedrale, ispod njezine razine u brežuljku na kojem se nalazi. To je, kaže Vučetić, bilo neprihvatljivo prvenstveno zbog arheoloških nalazišta koja su najbogatija upravo tamo, na mjestu ranog srednjovjekovnog groblja, crkve Sv. Emerika, Gradske vijećnice i zidina koje su okruživale Kaptol sa srušenom Bakačevom kulom. Ovaj je, kaže, bio samo jedan od mnogih natječaja za uređenje Kaptola koji su bili raspisani unatrag posljednjih sto godina i od kojih su rijetki zaživjeli. Arhitekti pak kažu da je bivši pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje Ivica Fanjek, ujedno i član stručnog žirija koji je birao pobjednika natječaja, izjavio kako je natječaj uspio te da se početak njegove realizacije može očekivati 2010. godine. Očuvati ili rušiti na Kaptolu dilema je još od 19. stoljeća, koja je često blokirala projekte uređenja te povijesne jezgre. Hoće li isto biti i s ovim, vidjet će se.

Otvaranje KaptolaProbijanje zida koji okružuje Kaptol kako bi ga se povezalo s parkom Ribnjak jedan je od razloga zbog kojeg se bune povjesničari umjetnosti, jer smatraju da bi tako Kaptol izgubio "kontekst povijesno-urbane sredine".