04.02.2009. / 11:19
Količina svjetla bitno utječe na naše raspoloženjeIako će vremenske prilike još neko vrijeme biti "klimave", kako priliči hirovitoj veljači i promjenjivom ožujku, osobe koje pate zbog nedostatka dnevnog svjetla polako mogu odahnuti: već sutra počinje svjetlosno proljeće!
Danas, 4. veljače, završavaju se tri najmračnija mjeseca u godini ili svjetlosna zima. Budući da je 21. ili 22. prosinca dan s najmanjom količinom dnevnog svjetla, znači da je najtamnije tromjesečje počelo šest i pol tjedana prije toga te da se okončava šest i pol tjedana nakon zimskog solsticija.
Tako svake godine svjetlosna zima počinje 5. studenog, a prestaje 4. veljače. Da je početak drugog mjeseca u godini značajan za razne kulture sjeverne hemisfere pokazuje i podatak da 2. veljače Indijanci obilježavaju Dan svisca, a kršćani Svijećnicu. Oba ova blagdana imaju veze sa svjetlom. I svetkovina karnevala, koja se također održava u veljači, vuče korijene iz spoznaje da je ovo mjesec u kojemu je mrak izgubio bitku.
Zimska depresija, koja nosi službeni naziv sezonski afektivni poremećaj, učestala je u krajevima gdje tijekom kasne jeseni i zime trajanje dana pada ispod devet sati (u nas se u prosincu spušta na 8 sati i 10 minuta).
Na zemljopisnim širinama iznad 50 stupnjeva, zimska je depresija ozbiljan zdravstveni problem, koji stanovnici liječe na razne načine: od medicinski opravdanih, kao što su svjetlosna terapija lampama jakosti od 2500 do 10.000 luksa, antidepresivi i češći odlasci u teretanu do štetnih - povećani unos ugljikohidrata i opijanje.
Odsustvo prirodnog svjetla dokazano je kao jedan od uzroka depresije, jer je sunčevo svjetlo važan aktivator lučenja serotonina, jedne od bitnih kemijskih tvari koje podržavaju dobro raspoloženje i osjećaj spokoja. Svjetlosni signal prodire kroz očni živac do mozga i potiče biokemijske procese, koji reguliraju mnoge funkcije, od raspoloženja i motivacije do spolnog nagona i ritma budnosti i pospanosti.
Osobe sklone upadanju u depresiju u tamnije doba godine trebaju upiti maksimalnu količinu prirodnog svjetla kad je ono dostupno, a već dolaskom rujna početi strateške pripreme za nastupajuće prirodno zamračenje. (O.P.)
Tri vrste godišnjih doba
Godišnja doba pojam su s tri različita značenja, koja se djelomično preklapaju. U klimatskom smislu, u našim krajevima godišnja doba počinju tri tjedna prije astronomskih, pa za meteorologe proljeće nastupa 1. ožujka i traje do 31. svibnja.
Astronomi definiraju doba prema položaju Sunca na ekliptici, prividnoj stazi kojom se naša zvijezda kreće unutar jedne godine Za astronome proljeće počinje u trenutku kad se Sunce nađe na presjeku ekliptike i nebeskog ekvatora. Tada nakon šest mjeseci dan po trajanju postaje jednak noći.
Međutim, po svjetlosnim mjerilima, proljeće počinje punih šest i pol tjedana prije astronomskog, a proljetni ekvinocij 21. ili 22. ožujka smatra se aritmetičkom sredinom i kulminacijom ovog godišnjeg doba.
Svjetlosno ljeto traje od 6. svibnja do 5. kolovoza, jer to su tri mjeseca s najvećom količinom prirodnog svjetla. Slijedi jesen od 6. kolovoza do 5. studenog i naposljetku zima, koja završava upravo danas.
Upoznajmo svjetlosna godišnja doba
Proljeće: od 5. veljače do 5. svibnja
Ljeto: od 6. svibnja do 5. kolovoza
Jesen: od 6. kolovoza do 5. studenog
Zima: od 6. studenog do 4. veljače
