Liu XiaboZatočeni kineski prodemokratski aktivist Liu Xiaobo dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za mir, objavio je u petak Norveški odbor za dodjelu nagrade.

Liu, profesor književnosti, trenutačno se nalazi u zatvoru gdje služi 11-godišnju zatvorsku kaznu zbog potpisivanja manifesta 2008. u kojem je zajedno s drugim disidentima tražio slobodu govora i održavanje višestranačkih izbora u Kini.

Liu Xiaobo je tako nasljedio američkog predsjednika Baracka Obamu koji je ovu nagradu osvojio prošle godine.

U obrazloženju nagrade kaže se da je Xiaobo zaslužio Nobela za svoju dugu i nenasilnu borbu za osnovna ljudska prava u Kini.

'Nobelov odbor već dugo vjeruje kako postoji bliska poveznica između ljudskih prava i mira", kaže se u obrazloženju te se dodaje kako su ljudska prava uvjet za 'bratstvo između nacija' o kojem je u svojoj oporuci pisao Alfred Nobel.

Dodjela nagrade Xiaobu može se isčitati i kao velika kritika kineskoj državi što postaje još jasnije kada se pročita i cijelo obrazloženje. U njemu, naime, stoji kako Kina sada kad je postala druga najveća svjetska ekonomija mora početi i preuzimati odgovornost na području ljudskih prava koja i dalje krši.

"Kina krši međunarodnih dogovora koje je sama potpisala, ali i vlastite standarde političkih sloboda koje je sama propisala", stoji u zaključku odbora Nobelove nagrade te se navodi članak 35. kineskog ustava u kojem piše kako svaki građanin ove zemlje ima pravo na slobodu govora, izražavanja, okupljanja i protestiranja.

Liu (54) je jedan od autora Povelje 08, političkog manifesta sličnog Povelji 77 koju su sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća objavili češki i slovački disidenti okupljeni oko Vaclava Havela.

Liu se od prosinca prošle godine, godinu dana nakon objavljivanja Povelje, nalazi u zatvoru gdje služi 11-godišnju kaznu zbog potkopavanja moći države.

U središte pozornosti javnosti došao je još 1989. kao jedan od vođa prodemokratskih prosvjeda na Tiananmenu.

Tada je uhićen i tijekom devedesetih je proveo 20 mjeseci u zatvoru, te tri godine u radnom logoru, prenosi agencija Reuters.

Dodjela Nobelove nagrade Liuu nije iznenađenje jer je on uz afganistansku aktivisticu Simu Samar u svjetskim medijima važio kao jedan od glavnih kandidata uoči izbora.

Službeni Peking upozoravao je uoči dodjele da bi Liuov izbor mogao ugroziti odnose između Kine i Norveške.

Zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova Fu Ying upozorio je ovog ljeta da bi dodjela nagrade Liuu ugrozila odnose između dvije zemlje dok pregovaraju o bilateralnim sporazumima, a glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova kazala je prošli mjesec da je "djelovanje Liua dijametralno suprotno ciljevima Nobelove nagrade".

Peking je kritizirao Oslo i 1989. kad je Nobelova nagrada za mir dodijeljena tibetanskom duhovnom vođi Dalaj Lami.

Norveška pak navodi da je Nobelov odbor u potpunosti neovisan.

Nagrada, koja uključuje i novčani iznos od oko 1,5 milijuna dolara, bit će službeno dodijeljena u Oslu 10. prosinca.

Nobelova nagrada za mir dodjeljuje se od 1901., a nije dodijeljena 19 puta. Tih godina nagrada nije dodijeljena zbog određenih odredbi u statutu Nobelove zaklade. Do sada je Nobelova nagrada za mir dodijeljena 61 pojedincu, 28 puta su je dijelila dva laureata, a jednom trojica (Jaser Arafat, Shimon Peres i Yitzhak Rabin).

Najmlađa dobitnica Nobelove nagrade za mir bila je irska mirovna aktivistica Mairead Corrigan, koja je imala 32 godine kada je 1976. dobila nagradu, a najstariji dobitnik nagrade za mir bio je Joseph Rotblat, kojemu je bilo 87 godina kada je dobio nagradu 1995.

Među nobelovcima za mir bilo je 12 žena, a prva od njih bila je Bertha von Suttner 1905. Među nagrađenim ženama bile su i Majka Terezija, Aung San Suu Kyi i Shirin Ebadi.

Rad Međunarodnoga Crvenog križa nagrađen je tri puta, a njegov utemeljitelj bio je prvi dobitnik Nobelove nagrade za mir 1901. UNHCR je nagrađen dva puta.