Objavljeno u Nacionalu br. 358, 2002-09-25

Autor: Robert Bajruši

Ministar kulture na udaru HTV-a

Antun Vujić: 'Moje pismo u Dnevniku drastično se falsificiralo i proglasilo političkim napadom na Hrvatsku televiziju'

Ministar kulture Antun Vujić u svom nedavnom pismu o HTV-u iznio je i niz kritičkih opaski o uređivačkoj koncepciji: nakon toga našao se na udaru Televizije i članova Vijeća HRT-a

Antun Vujić, ministar kultureAntun Vujić, ministar kultureKada je ministar kulture Antun Vujić na adresu desetak institucija, među kojima i Vijeća HRT-a, odaslao dopis u kojem je uz prijedlog za raspravu o stanju na Televiziji iznesen i niz kritičkih opaski o uređivačkoj koncepciji, na odgovor je trebao čekati tek nekoliko dana. Sredinom prošlog tjedna na sjednici Vijeća HRT-a najžešće je reagirao Ante Čović koji je Vujića optužio za neprihvatljive pokušaje rušenja sadašnjeg uredništva predvođenog Jasnom Ulagom-Valić.

Iza sukoba Vujić-Čović skriva se borba oko budućeg izgleda Hrvatske televizije nakon što do kraja godine Sabor usvoji novi Zakon o HRT-u. Dok Čović i većina članova Vijeća podržavaju sadašnje uredništvo, Vujić smatra da je program nekvalitetan i da bi neka nova garnitura odradila bolji posao. Stoga će, po svemu sudeći, zakonodavac prvo odrediti da vodeće ljude na Prisavlju izabire novo i manje Vijeće u kojem će sjediti nekoliko zastupnika stranaka, a to podrazumijeva i izbor novih urednika. Budući da su potporu Vujiću pružili Mirko Galić i Vanja Sutlić, očito se iznova razbuktava sukob dvije dominantne struje koje se bore za vlast na Hrvatskoj televiziji. O razlozima koji su ga naveli da uputi izazov Jasni Ulagi-Valić i njezinim suradnicima, Antun Vujić je pojasnio u razgovoru za Nacional.

NACIONAL: Zar niste bili svjesni da će vaša kritika uređivačke politike HTV-a izazvati niz negativnih konotacija jer nije dobar običaj da političari na vlasti kritiziraju medije? – To nije kritika medija, nego inventura stanja koju je prethodno iznijela javna rasprava, a što proizlazi iz mojih obveza prema Vladi i Vlade prema Saboru. Zadatak mojeg ministarstva bio je okupiti sve javne rasprave o HRT-u i stajališta koja su se čula, te na temelju njih predložiti neka institucionalna rješenja jer do kraja godine moramo dobiti novi Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji. Oni koji se protive raspravi zapravo ne žele ništa promijeniti na sadašnjem HTV-u, i time se stavljaju iznad javne rasprave, pa i iznad Zakona, premda su upravo pozvani da iznesu svoje mišljenje. Tumačiti poziv na raspravu kao udarac na HTV znači bacati prašinu u oči. U svojem pismu nisam napisao ništa što već nije javno rečeno o programu, a to su i kritike o kojima se treba javno raspraviti. Oni koji to proglašavaju političkim pritiskom pokušavaju Televiziju izdvojiti od bilo kakvog javnog nadzora.

NACIONAL: Vi tvrdite kako je nakon imenovanja Jasne Ulage-Valić program još lošiji nego je bio nekada? – Nikad nisam spominjao nikakva imena, ali smatram da Televizija već dosta dugo putuje nizbrdo. Jednostavno nisu uspostavljeni kriteriji kako da selekcija stvori kvalitetu, a sada se ponovno miješaju komentari i vijesti, što je bila ključna kritika HTV-a u vrijeme vladavine HDZ-a, pa i povod novom zakonu. Ako se i ne radi o namjerama, eklatantan je pad profesionalizma, o čemu svjedoče i skandali s pojedinim imenovanjima na TV.

NACIONAL: Koji su to konkretni slučajevi na kojima temeljite svoje kritike o padu profesionalizma? – Usuđujem se reći da bi i nasumični izbor bilo kojeg Dnevnika potvrdio ovo što govorim. U informativno-političkim prilozima često se ne objavljuju vijesti kao vijesti, nego vijesti kao subjektivni komentari. Da se razumijemo, ja nisam protiv komentara, ali oni moraju imati ime i prezime i biti transparentni tako da se na njih može i odgovoriti. Vidjeli ste dnevnik na Dan domovinske zahvalnosti kada je u višeminutnom prilogu prikazano sve osim podizanja barjaka na kninskoj tvrđavi i izjave ministrice obrane Željke Antunović, koja je upravo tih dana preuzela resor obrane. Njenu političku poruku prenijeli su svi osim HTV-a. To je tako paradigmatski slučaj da se pod njega mogu svrstati i mnogi drugi. Ili kriza u Piranskom zaljevu, gdje se licitira s pravim harangiranjem, a govore svi osim samog premijera. Kada se nedavno rekonstruirala Vlada, HTV nije zanimalo što o tome može reći Račan ili novi ministri, ali su na nekoj jadranskoj plaži pronašli gospodina Mladena Vedriša, koji im i sam kaže da baš i nije u tijeku događaja. Toga nema nigdje. Poanta je da se gubi sam smisao izvještavanja javnosti, forsiranjem proizvoljnog političkog konteksta. Ako smo se založili za eliminiranje legalnih i legitimnih stranaka s Prisavlja, onda je apsurdno da se unutar Vijeća HRT-a, koje bi trebalo biti izvanstranačko, angažiraju politički tribuni nelegitimiranih političkih opcija. Ne čudi da se moje pismo drastično falsificiralo i proglasilo političkim napadom na HTV, i sve to odmah serviralo u Dnevnik. To samo po sebi potvrđuje ovu nakaradnu metodologiju, iako čak čitavi navodi iz njega predstavljaju citate javne rasprave, pa i pojedinih osoba s Televizije, te su poziv na raspravu o novom zakonu. No, nisu sve reakcije s HTV-a takve. Dobio sam i relevantne izvještaje koji potvrđuju navode iz pisma, pa je i zapaženo da je ovo prvi put da je od struke i rukovodećih ljudi HRT-a zatraženo očitovanje, da se želi raditi s njima, a ne mimo njih.

NACIONAL: Ljudi o kojima govorite da su hvalili vašu inicijativu su Mirko Galić i Vanja Sutlić, osvjedočeni protivnici sadašnje uredničke ekipe na Hrvatskoj televiziji? – Za mene postoji problem a ne stranke u sukobu, premda mogu razlikovati dodirljive i nedodirljive. Međutim, konzultirao sam se sa svima, dakle i s onima koje vi stavljate na suprotne strane. Postavit ću protupitanje: nije li možda osjećaj ugroženosti pogodio one koji ne mogu podnijeti kritičku razinu javne rasprave. Da se razumijemo, mene ne interesiraju niti Jasna Ulaga-Valić niti Nikola Kristić nego kako dobiti kvalitetan Zakon o HRT-u. Međutim zaprepastilo me kada sam čuo izjave kako su neki dobili mandat na četiri godine i smatraju da su time zakupili neko pravo mimo zakona kojim se stvaraju novi odnosi i ustanove. Takva prava nema nitko, niti premijer Ivica Račan, niti ministar kulture Antun Vujić jer smo svi podložni zakonskim promjenama, pa su to valjda i ljudi na Televiziji. Ako Sabor donese novi Zakon o javnoj televiziji i o javnom radiju, onda je razumljivo da se stvaraju i nova tijela. Mogu samo reći da oni koji to ne razumiju ne pišu sebi baš najbolje preporuke za nove kandidature.

NACIONAL: Smeta li vam to što novinari informativnog programa danas puno manje prate aktivnosti ministara nego se to radilo prijašnjih godina? – Nitko za time ne žali, ali ako imate događaj koji predstavlja politički čin političara a ne njegovog komentatora, i ako je to udarna vijest za sve novine, onda bi valjda to vrijedilo i za HTV. Preoblikovanje događaja je falsificiranje događaja, i ovdje nitko ne govori o favoriziranju jednih na račun drugih, nego o falsificiranju.

NACIONAL: Jedna od najintrigantnijih ocjena koje ste iznijeli je da politika više ne utječe na HTV, ali da postoje izraziti parapolitički pritisci. Na koga ste konkretno mislili? – Ako netko iz Vijeća eksplicitno kaže da on predstavlja treću političku opciju u Hrvatskoj i pritom koristi Vijeće za promociju svojih stavova, što je to onda nego parapolitički pritisak. Nemam ništa protiv novih stranaka, možda i dapače, ali kako onda objasniti činjenicu da smo eliminirali stranačke predstavnike iz Vijeća, a sada pojedini članovi Vijeća navješćuju vlastite stranke. Funkcija Vijeća je osigurati autonomnost i profesionalnost na televiziji, a ne afirmirati pojedince i njihova političko-stranačka gledišta. To je zloupotreba koja ne dolazi iz bilo koje legitimirane političke strukture i zato je ovdje sve apsurdno.

NACIONAL: Slušajući vas nameće mi se zaključak da aktualnoj uredničkoj garnituri istječe mandat posljednjeg dana ove godine? – To ne mogu reći. Njima ističe mandat jednako kako silom zakona ističe raznim drugim dužnosnicima što ne znači da možda neće biti reizabrani. Nitko nije isključen od mogućnosti da se iznova kandidira kada bude donesen novi Zakon o HTV-u, to se odnosi na ravnatelje radija i televizije, ali isto tako i na glavne urednike i nova tijela. Ili mislite da bi netko trebao biti biran doživotno?

NACIONAL: Dio vaših oponenata mi je rekao kako inzistirate na brzoj promjeni Zakona o HRT-u samo kako biste smijenili sadašnje urednike i u izbornoj godini ne vodeća mjesta imenovali ekipu blisku SDP-u? – To je nonsens. Urednike niti sada, niti ubuduće ne mijenja ministar, niti Vlada, pa niti Sabor. Ako nam je do čega stalo, to je da Televizija i Radio budu nezavisna osnova mogućnosti političkog natjecanja stranaka, a ne da budu i sami stranka u političkom procesu, što potire svaku mogućnost demokratske izgradnje. I to vrijedi za SDP, koalicijske stranke, kao i za sve druge. Mi želimo da Televizija jednako služi i vlasti i opoziciji, a napose civilnom društvu te da se tome prilagodi institucionalna struktura medija. Zaključak o razdvajanju HRT-a na Radio i Televiziju donio je Sabor još davno, bez obzira na stranačku pripadnost. Osim toga postoje i preporuke Vijeća Europe o pretvaranju HTV-a u javnu televiziju, i to nema nikakve veze s ovim ili onim izborima. Kad bi SDP, ili netko drugi, doista imao želju preuzeti Televiziju, onda to sigurno ne bi činio javnim raspravama, nego tajnim zavjerama, komplotima koji se doduše ponekad i nude, ali koji se nekima i gade.

NACIONAL: Na što ste mislili pod “izostankom civilizacijski potvrđenih vrednovanja pojedinih događaja”, što je također bio jedan od prigovora uredništvu? – Zaboga, kada je bio u pitanju odnos Televizije prema Jasenovcu, jedan član Vijeća HRT-a podnio je i ostavku. Način na koji je tretiran taj događaj u odnosu na jedan drugi, bio je sramotan, i to je jasno svakome, a to nije jedini takav primjer.

NACIONAL: Biste li, da ste urednik, pustili snimku Thompsonovog koncerta na Poljudu na kojem su izvikivane ustaške parole, a predsjednika Republike proglašavalo ciganom? – Ne znam kakav je bio taj koncert, osim iz tiska, no znam za jednu njegovu pjesmu koja proziva komuniste i masone u kontekstu kako je hrvatskom narodu bila teška baš 1945. godina. Ono što je drugima opća demokratska pobjeda nad fašizmom, to je po nekima hrvatskom narodu baš nesreća. To zaista nije estrada nego podvala, retardirani politički projekt koji ide na štetu temeljnih interesa hrvatskog naroda.

NACIONAL: Nije li i ovaj primjer pokazatelj nesposobnosti vladajuće koalicije kada je u pitanju odnos prema medijima, počevši od pretvorbe Večernjeg lista, preko lošeg odabira kadrova na televiziji do besmislene podrške Vjesniku koji je odavno trebao biti ugašen? – To je primjer da se demokratskim sredstvima ne može skidati glave i da se to ne čini. Inače, Vjesnik je novina koja ima uporište, ali isto tako je imao goleme oscilacije koje su ga nekoliko puta zamalo uništile. Međutim ja mislim da Vjesnik ima smisla i uvijek ću se zalagati da mu se pomogne, dakako s računicom i rokovima.

NACIONAL: Dobro, ali zašto pritom to radite s novcem iz poreza? – Hoćete da pričamo o tome da u Hrvatskoj postoji 11 dnevnih listova, a u Švedskoj, koja ima dvostruko više stanovnika i višestruko veći standard, samo osam. Zašto ne pričamo o monopolima u tisku, distributivnoj mreži i elektronskim medijima, o čemu je nedavno pisao i list Novinar, gdje je postavljeno pitanje “tko koga prodaje, da li mediji prodaju informaciju ili čitatelje”. To je pravo pitanje na koje bismo trebali pokušati pronaći odgovor, pa bi i odgovor o novcu poreznih obveznika izgledao malo složenije.

Dražić: ‘Vujić je preuzeo retoriku Silvije Luks, Branke Šeparović i Velimira Đuretića’
Dražić: ‘Uređivačku politiku Dnevnika temeljimo na malom čovjeku a ne na političarima’

Urednik Dnevnih emisija Informativnog programa HTV-a o Vujićevoj kritici HTV-a

“Svaka vlast ima pravo mijenjati zakone kako joj to odgovara i ta politička dimenzija me uopće ne zanima”, drži urednik Dnevnih emisija Informativnog programa Oliver Dražić. “Međutim, ne mogu prihvatiti ocjenu Antuna Vujića o neprofesionalno uređivanju Dnevnika, posebno kada svoje teze dokazuje jednim jedinim primjerom – kada u Kninu nismo središnji prostor dali Željki Antunović nego teškoj situaciji u ovom gradiću. No to je naša uređivačka politika koju temeljimo na malom čovjeku i njegovim problemima, a ne na političarima. Uostalom, nije narod ovdje zbog ministara, već treba biti obratno. Ono što me čudi je da iza svega stoji Vujić, koga pamtim kao tolerantnu i demokratičnu osobu, a sada je preuzeo retoriku Silvije Luks, Branke Šeparović i Velimira Đuretića. Ne shvaćam zašto ih sluša, kada ta skupina ionako ne predstavlja nikoga”, smatra Dražić. “A ako netko misli da će preuzimanjem HTV-a pobijediti na izborima, on se grdno vara. Građani su dovoljno pametni da mogu sami ocijeniti kako žive i nikakvi ih mediji ne mogu uvjeriti da u njihovim džepovima ima više novca od onoga što oni znaju da je istina”, zaključuje.

Vezane vijesti

Otpisani Vidović, Vujić i Antunović

Otpisani Vidović, Vujić i Antunović

Antun Vujić, Davorko Vidović i Željka Antunović otpisani su iz svih SDP-ovih kalkulacija za nadolazeće parlamentarne izbore. Kako doznaje… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika