SVI SU JEDNAKI Novim zakonima se predviđa ukidanje školarine i uvođenje limitirane upisnine 'i više nema mogućnosti da pojedini fakulteti samostalno određuju školarine', kaže ministar FuchsMinistarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ovih će dana Vladi uputiti na razmatranje novi paket zakona o sveučilištu, zakona o znanosti i zakona o visokom obrazovanju. Ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs tim je povodom za Nacional komentirao neke točke tog zakona, posebno se osvrnuvši na mogućnost besplatnog studiranja i ukidanja školarina. Novim zakonskim prijedlozima, tvrde u Ministarstvu, pojačava se autonomija sveučilišta, a uvodi se i princip programskog financiranja svih hrvatskih javnih sveučilišta putem trogodišnjeg ugovora koji sadrži osnovni proračun i razvojni proračun te na taj način iznos novca koji će sveučilište dobivati neće ovisiti isključivo o usvojenome državnom proračunu kojim se osiguravaju sredstva za znanost i visoko obrazovanje.

Programski ugovori ujedno onemogućuju smanjenje proračunskih sredstava rebalansom, što je prema važećem zakonu moguće činiti. Novost je i osnivanje Sveučilišnog vijeća u kojem će osim akademskih nastavnika sjediti i osobe koje imenuje Vlada, a čija je funkcija nadzor nad zakonitim trošenjem financijskih sredstava na sveučilištu. Sveučilišta će sama odlučivati o svom ustroju i organizaciji, ali njihovu će kvalitetu ocjenjivati neovisna agencija, ističu u Ministarstvu. Uvodi se obveza sveučilištima da javno objave na mrežnim stranicama tekst obranjene doktorske disertacije kao i datum obrane. Definira se suradnja javnih znanstvenih instituta i visokih učilišta na izvođenju nastave kako bi se spriječilo “tezgarenje”. Definira se sukob interesa za čelnike visokih učilišta kao i za zaposlene na javnim visokim učilištima. Uvodi se obvezno ocjenjivanje nastavnika, a studentima se uvode ocjene definirane slovima A, B, C, D, E, FX i F uz brojčane ekvivalente kako bi se moglo provesti i rangiranje i procjena uspjeha.

NACIONAL: Koje su najznačajnije novosti vezane uz novi nacrt zakona o visokom obrazovanju?

- Ova tri zakona treba promatrati kao paket zakona jer su ti zakoni vrlo povezani, dakle, moglo bi se reći interaktivni i obuhvaćaju cijeli jedan segment, od znanstvenih istraživanja, tehnoloških istraživanja, izvođenja visokoškolske nastave i organizacije ustroja sveučilišta. Kako se kod nas veliki dio istraživanja odvija i na sveučilištima, a ne samo na institutima, potpuno je logično da mora doći do sinkronizacije tih područja koja se tim zakonom reguliraju, a s druge strane želimo i puno intenzivnije uključivanje naših znanstvenih instituta u izvođenju pojedinih dijelova visokoškolske nastave, poglavito u dijelu koji se odnosi na doktorske studije. To se sada dodatno pospješuje.

NACIONAL: Javnost, a ponajviše studente vjerojatno će najviše zanimati dio o ukidanju školarina i uvođenju upisnina u maksimalnom iznosu 60 posto prosječne mjesečne plaće za prijediplomski studij, što bi iznosilo oko 3500 kuna, odnosno jedne prosječne mjesečne plaće za poslijediplomski studij.

- Točno, ovim zakonima predviđa se ukidanje školarine i uvođenje upisnine koja je limitirana. Školarine su pri upisu plaćali neki, a upisnine neće plaćati nitko dok ispunjava svoje obaveze. Znači, nema više mogućnosti da pojedini fakulteti ili pojedine sastavnice nekog sveučilišta potpuno samostalno određuju školarine koje se unutar istog sveučilišta strahovito razlikuju, pri čemu se, treba također napomenuti, nije moglo jasno obrazložiti i definirati zašto neki fakultet ima toliko višu školarinu u odnosu na neki drugi. Imamo apsurdnu situaciju da neki društveni fakulteti unutar istog sveučilišta imaju bitno veće školarine od školarina koje su studenti plaćali na Medicinskom fakultetu. Novim se sustavom upisnina uvodi puno pravednija i socijalno osjetljivija kategorija participacije studenata u nastavi. Međutim, jasno je da to STUDENTSKI PROSVJEDI u Hrvatskoj pokazali su da studenti žele besplatno obrazovanje, a novi zakon predlaže uvođenje upisnina u maksimalnom iznosu 60 posto prosječne mjesečne plaće za prijediplomski studij, što bi iznosilo oko 3500 kuna, odnosno jedne prosječne plaće za poslijediplomski studijonim fakultetima koji su izrazito puno zarađivali na studentima neće biti posebno drago. Pritom treba naglasiti da studenti koji će redovito studirati i davati godinu za godinom neće plaćati tu upisninu, kao što je to bilo i ove godine. Država će preuzeti plaćanje prve godine studija svim redovitim studentima, a daljnje plaćanje ovisit će o njihovoj uspješnosti studiranja, s tim da, ponavljam, neće više biti proizvoljnog naplaćivanja pojedinih fakulteta. Oni jedino mogu odrediti da upisnina bude niža.

NACIONAL: Hoće li se uspješnost mjeriti i prosjekom ocjena?

- To je limitirano u prvom redu prolaznošću, a ne prosjekom ocjena. Uspješni su svi oni koji uspješno studiraju i upisuju redovno sljedeću godinu, bez obzira na prosjek ocjena. Jer vi možete imati nekoga tko dugo vremena studira i ima u konačnici visoki prosjek ocjena.

NACIONAL: No hoće li to u konačnici značiti smanjenje upisnih kvota, kao što su upozoravali i kritičari ovog nacrta zakona?

- To nije točno. Ono što ovaj zakon definira, a ja mislim da je to isto jedna od bitnih stvari, jest to da će Agencija za znanost i visoko obrazovanje kao neovisno tijelo odrediti kapacitet pojedinih sastavnica i sastavnice neće moći upisivati veći broj studenata. Tako da neće biti mjesta za one vječne kritike da studenti sjede po podovima i radijatorima pa kad se izrade dodatni kapaciteti, onda se upiše još veći broj studenata koji opet sjede po radijatorima.

NACIONAL: Dakle, ipak će se smanjivati kvote?

- Neće se smanjivati kvote. Prvo ćemo imati jasno definiran kapacitet, preko tog kapaciteta se studenti ne mogu upisivati. Sveučilište i po sadašnjem zakonu samo određuje kvote, dakle, država nema nikakav utjecaj. Međutim, u varijanti programskih ugovora koje ovi zakoni predviđaju sveučilište će morati izraditi programske ugovore koji su vrlo opsežni dokumenti u kojima će definirati svrhu, ciljeve, razvojne potencijale i ljudske potencijale. U tom dijelu onda kasnije dolazi do pregovaranja, zaključivanja jednog takvog programskog ugovora koji onda garantira sveučilištu stabilno financiranje na razdoblje od tri godine i s tim dijelom proračuna tada oni potpuno autonomno upravljaju, autonomno biraju nastavnike, zapošljavaju i tako dalje. Logično je da u tom jednom dijelu kao otprilike i do sada sveučilište pregovara s ministarstvom oko nekih studijskih programa. Naravno da u takvim pregovorima može biti rečeno da za neki studijski program država nema interes, ali ga može financirati samo sveučilište.

NACIONAL: Rekli ste da nećete mijenjati kvote, a opet kažete da neki fakulteti nemaju kapaciteta za toliko studenata te da će kvote mijenjati agencija. Znači li to da će se na te fakultete iduće godine moći upisati manje studenata?

- Upisat će se isti broj studenata samo što će različiti fakulteti upisati različiti broj, neki će upisati više studenata, neki manje. Dakle, ne smanjuje se broj studenata općenito na nivou jednog sveučilišta, ali se zajedno s podacima koji dolaze s burze za zapošljavanje, s Udrugom poslodavaca, sa Sveučilištem i konačno s Ministarstvom trebaju napraviti projekcije potreba radne snage i profila koji će biti potrebni kroz određeni broj godina, a time i dugoročnog smanjenja nezaposlenosti. Mi već sad znamo da ćemo imati manjak liječnika za desetak godina. Ono što sad radimo i pokušavamo su mehanizmi stimuliranja budućih studenata da upisuju deficitarna zanimanja. Sada imamo najveći broj studenata na društveno-MINISTAR OBRAZOVANJA Fuchs sa svojim kolegom, ministrom turizma Damirom Bajsom (u sredini), nedavno je dogovorio i novu kalendarsku školsku godinu usklađenu s turističkom sezonomhumanističkim znanostima, koje su vjerojatno vrlo interesantne, međutim, upravo tih profila ima najviše na Zavodu za zapošljavanje i vrlo teško dobivaju posao. Naravno da se tu onda javljaju frustracije kod tih mladih ljudi koji se ne mogu zaposliti. Uzmite samo u svojoj struci koliko imate studija novinarstva, zatim koliko puno razno raznih studijskih programa iz kategorije ekonomskih znanosti, raznih menadžmenta, upravljanja ljudskim potencijalima, odnosa s javnošću i slično, koji traju dugo i nakon toga tržište rada ne može apsorbirati sve te kadrove.

NACIONAL: Zašto je onda na Medicinskom fakultetu do sada uopće postojala školarina ako se zna da je liječničko zanimanje deficitarno, a zna se da je to jedan od najtežih fakulteta i jedno od najtežih zanimanja?

- To je nešto što se ovim zakonima mijenja, a riječ je o rudimentu od ranije, takozvanim studentima za vlastite potrebe. Riječ je o studentima koji su na prijemnoj listi prešli prag, ali nisu imali pravo studirati redovno nego su sami morali plaćati svoj studij. Shodno autonomiji, opet su fakulteti sami određivali koji je to prag koji će oni upisati po vlastitim potrebama, a koji na trošak države i tu je došlo do tih devijacija. Naravno da su ta plaćanja koja su do sada studenti za vlastite potrebe izdvajali i plaćali na fakultetima spadali u takozvani vlastiti prihod fakulteta. Iz tog vlastitog prihoda fakulteti su mogli izdvajati za honorare samih nastavnika. Pritom nisu izvodili posebnu nastavu za studente po vlastitim potrebama, osim možda tu i tamo zbog veličine grupa i izvođenja vježbi, a stalno zaposleni nastavnici koji primaju plaću iz državnog proračuna dobivali su za to dodatne honorare. To bi eventualno trebalo spadati u kategoriju prekovremenog rada koju zakon poznaje, međutim, imamo fakultete koji su generirali ogromne školarine i gdje nastavnici imaju 60 posto veće plaće u odnosu na nastavnike na drugim fakultetima. A treba znati da je neto plaća redovitog profesora 13, 14 tisuća kuna.

NACIONAL: Znači li to da više neće biti studenata koji studiraju za vlastite potrebe?

- Da, od sada će postojati kategorija redovitih, izvanrednih i povremenih studenata, što je kategorija cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja. Izvanredni i povremeni studenti će plaćati studij kao što je i inače praksa.

NACIONAL: Koji su bili najveći prigovori ovom nacrtu zakona i postoje li neke grupe koje još uvijek nisu zadovoljne?

- Sigurno će postojati i postoje. Mi smo vrlo detaljno išli u donošenje ovih zakona, a već kad se pojavila prva verzija, od jednog broja ljudi to je bilo dočekano na nož. Nakon opsežne i duge javne rasprave gdje smo dobili tisuću i petsto komentara koji se svi nalaze na našim web stranicama, formirali smo prosudbene skupine u kojima su sudjelovali predstavnici sveučilišta, instituta, sindikata, poslodavaca i studenata. Konačni proces je završio sa zajedničkim radom tih skupina kako bi se različita stajališta ujednačila. Problematizirana je autonomija sveučilišta, miješanje države u autonomiju sveučilišta, što je potpuno krivo i bez osnova. Zakon uopće ne predviđa miješanje države u autonomiju sveučilišta osim što je tim zakonima predviđeno formiranje jednog novog tijela, Sveučilišnog vijeća u kojem sjedi četvero predstavnika koje je izabrao Senat samog sveučilišta, i četiri predstavnika koje imenuje Vlada. Oni zajedno biraju devetog člana. Što je najvažnije, definirano je da u takvo vijeće ne mogu biti imenovani političari, saborski zastupnici ni djelatnici ministarstva, jedino pripadnici akademskog društvenog i gospodarskog života. Funkcija tog vijeća je nadzor nad trošenjem novca koji dolazi iz proračuna, ali i ostalih komponenti. Oni nadziru i realizaciju programskih ugovora koji se sklapaju na tri godine i obuhvaćaju širok segment, razvoj i rad samog sveučilišta koje je ono definiralo. To vijeće ne bira rektora, rektora bira Senat sveučilišta, i ja sad ne znam u kom segmentu bi to bilo zadiranje u autonomiju sveučilišta osim punog prava svakoga da nadzire trošenje novca koji se dobiva iz državnog proračuna.

NACIONAL: Kako to da je do sada bilo potrebe za školarinama, a nakon velikih studentskih prosvjeda odjednom se donosi zakon prema kojem ipak mogu svi besplatno studirati ako izvršavaju svoje obveze?

- Kako biste vi protumačili dio pobune profesora na Filozofskom fakultetu u kojoj sudjeluje i manji dio studentske populacije koji su sad upravo protiv toga protiv čega su se ranije bunili. Oni tvrde da se ovim zakonima ne uvodi red u plaćanje školarina. Studenti su generalno deklarirali potrebu za potpuno besplatnim studiranjem, dakle, tko god hoće i kako god hoće, ako se sjećate. To je takoreći deviza koja ne postoji nigdje u svijetu. Netko će spomenuti primjer Finske, ali čak i Finska prelazi na određeni vid participacije studenata.

NACIONAL: Dobro, ali kako se do sada nije moglo studirati bez tih školarina i neće li time nastati minus?

- Zašto mislite da će nastati minus? Neće nastati minus. Problem je u tome što su se pojedini fakulteti jako izvještili u ubiranju novca od studenata, dok drugi fakulteti to nisu činili. A to je naravno imalo veze s ponudom i potražnjom.

NACIONAL: Znači li to da je dosad netko pljačkao studente, a taj netko su bili profesori, odnosno tako ispada prema vašem tumačenju?

- To je sigurno pregruba riječ i to ste vi rekli. Ta silna želja povećavanja broja studenata u prvom redu, usudio bih se reći, iz financijskih razloga, generirala je prekomjernim brojem studenata na nekim fakultetima, otvaranjem dislociranih studija tih fakulteta. Zgodno je onda vidjeti što se dogodilo s komponentom koja je nedjeljiva od misije samog sveučilišta, a to je znanstveni rad. Vidjet ćete da se na nekim od fakulteta naglo povećao prihod, a da je znanstveni rad u smislu publikacija i pisanja udžbenika prilično pao.