Potres može pogoditi bilo koji dio svijeta, ali su posljedice različiteNa temelju analiza Zemljine kore i podataka o ranijim potresima geofizičari sa priličnom sigurnošću procjenjuju da će područje Tokija tijekom sljedećih desetljeća zadesiti razoran potres. Razlog je u napetosti koja raste ispred obale Japana - u podvodnoj pukotini Filipinska i Pacifička ploča ulaze ispod Euroazijske ploče i pri tom zapinju jedna o drugu.

Prije 88 godina u potresu snage 7,9 stupnjeva na području Tokija poginulo je 140.000 ljudi. Otada vlada mir - prijeteći mir jer nastaje nova zategnutost, tako da neki stručnjaci o Tokiju govore kao o „gradu koji čeka smrt".

Opasni rubovi kontinentalnih ploča

Međutim, Japan je samo jedna od zemalja koje se „tresu". Do potresa, teorijski, može doći na svakom mjestu u svijetu, ali su oni mnogo češći na rubovima kontinentalnih ploča. Više od 95 posto potresa dešava se duž tihooceanskog „vatrenog pojasa", u regijama u kojima se Australijska, Indijska, Arapska i Afrička ploča podvlače pod sjeverniju Euroazijsku ploču. Također, posebno je trusno područje od Kine, preko Nepala, Irana do Turske i jugoistočne Europe.

Mnogi od tih dijelova svijeta gusto su naseljeni, naselja su često na obalama i ugrožena su od eventualnog tsunamija. Prvo u industrijski razvijenim, a zatim sve više i u zemljama ubrzanog razvoja nastajali su veliki gradovi, često megagradovi.

Među tim gradovima, prema procjenama geofizičara, najugroženiji je glavni grad Nepala Katmandu koji ima „samo" milijun stanovnika. Izuzetno su ugroženi i Delhi, Mumbaji, Manila, Islamabad, Teheran, Jakarta, Bandung, Karači, Istanbul, Izmir, Bogota, Mexico City, Guatemala City, San Salvador, Kito i Lima. U industrijski razvijenim zemljama pored Tokija posebno je ugrožen Los Angeles.

Nema preciznih prognoza

Opasnost je poznata, ali točno kada i gdje bi moglo doći do razornog potresa je neizvjesno i ne može se predvidjeti. Kada je riječ o visokorazvijenim zemljama stručnjaci kreću od toga da bi razorni potres mogao izazvati ogromnu materijalnu štetu. Bile bi oštećene ili uništene skupe stambene i poslovne zgrade i industrijska postrojenja. Točnih procjena nema, ali se, recimo, u slučaju razornog potresa u Tokiju računa na štetu koja bi mogla doseći tri tisuće milijardi dolara, plus kolateralna šteta u svjetskom gospodarstvu. Međutim, broj ljudskih žrtava ne bi morao biti veliki, jer se u razvijenim zemljama vodi računa o opasnosti od potresa i primenjuju se visoki standardi u izgradnji.

S druge strane, u zemljama ubraznog razvoja materijalna šteta ne bi bila tako velika, ali se računa da bi moglo biti daleko više žrtava - upravo zbog tih standarda u građevinarstvu.

Ugroženost i rizik

Kakve će biti posljedice potresa zavisi prije svega od njegove magnitude, tj. ukupne količine oslobođene energije. Kako se u izradi skale koriste logaritmi potres magnitude 6 znači deset puta jače ljuljanje tla i za više od trideset puta veću oslobođenu energiju nego u slučaju potresa magnitude 5.

Određenu ulogu kod stupnja razaranja ima i udaljenost epicentra, dubina žarišta, struktura tla između epicentra i površine. Najzad, nije bez značaja ni način izgradnje - jesu li zgrade od skupih materijala, koliko su visoke, da li je njihova konstrukcija kruta ili fleksibilna?

Najzad, geofizičari prave razliku između stupnja rizika i ugroženosti - neko područje u pustinji može biti veoma ugroženo, ali je rizik ravan nuli, jer tamo nema ničeg osim pjeska.