Dan Zemlje obilježava se od 22.travnja 1970.Dan Zemlje korijene vuče iz 1960-ih kad je ekološki aktivizam počeo cvjetati. Američki senator iz Wisconsina, Gaylord Nelson, 1969. je dobio ideju o ekološkim prosvjedima, po uzoru na antivjetnamske prosvjede, prenosi National Geographic.

Nelson je ubrzo regrutirao aktivista Denisa Hayesa da organizira obilježavanje Dana Zemlje 22. travnja 1970., a ovaj datum je odabran zato što je taj dan bila srijeda, sredina tjedna i radni dan, idealan trenutak da ljubitelji okoliša diljem SAD-a započnu sa štrajkom u ime zaštite našeg planeta i odu s posla. Više od 20 milijuna Amerikanaca taj dan je otišlo sa svog radnog mjesta i tako sudjelovalo u ovoj akciji.

Do kraja 1970-ih u SAD -u je osnovana Agencija za zaštitu okoliša i zaštita okoliša je ozakonjena. Idućih 40 godina se aktivizam za zaštitu okoliša proširio cijelim svijetom, no danas je fokus sa ozonskih rupa i zagađenog zraka prebačen na globalno zagrijavanje, a upravo na današnji dan od znanstvenika stižu dobre vijesti za naš planet.

Prema najnovijim analizama utvrđeno je da se Zemlja od prethistorijskog globalnog zagrijavanja oporavila brže nego što se do sada mislilo, prenosi Science Daily. Znanstvenici sa Sveučilišta Purdue utvrdili su da je Zemlja prije 56 milijuna godina već bila suočena sa povećanim udjelom ugljičnog dioksida u atmosferi i povišenim temperaturama, no Zemlja se uspjela oporaviti i izvući ugljik iz atmosfere. Pola ugljika iz atmosfere Zemlja je povukla za 30,00 do 40,000 godina, što je trećina vremena za koje se prije mislilo da je trebalo Zemlji da se oporavi.

Znanstvenici su za ovo prethistorijsko globalno zagrijavanje znali već 20 godina, no još uvijek se ne zna kako se točno Zemlja od toga oporavila. Do zagrijavanja atmosfere je došlo u prethistorijskom dobu, zbog čega je temperatura porasla za 5 stupnjeva Celzijusevih i znanstvenici su na temelju analize minerala iz stijena utvrdili da je ugljični dioksid prvo pušten u atmosferu, a nakon toga povučen iz nje.

Do sada se smatralo da su ugljični dioksid iz atmosfere povukle stjene, tj. minerali iz stjena bazirani na siliciju, no ovaj proces je prespor da bi se njime objasnio ovako brz oporavak Zemlje od ugljičnog dioksida. Brzi razvoj biosfere bi mogao biti objašnjenje za ovo, tlo i šume su mogle povući višak ugljičnom dioksida iz atmosfere. Ne zna se točno ni od kuda je došao višak ugljičnog dioksida, no smatra se da je možda pušten iz biosfere, do suša, požara i iz vulkana.

Znanstvenici se trude otkriti kamo je i kako ugljični dioksid otišao, da bi mogli razviti nove mehanizme za borbu protiv globalnoga zagrijavanja i ono što su do sada otkrili pokazuje da je reakcija Zemlje na ugljični dioksid puno dinamičnija nego što se prije mislilo.