IlustracijaPosljednji popis stanovništva u Njemačkoj datira još iz 1987. godine. Tada su zabilježeni veliki protesti protiv popisa stanovništva. Danas se protivljenje tome svodi na razumne granice. Kakav značaj ima, ali i kakve opasnosti sa sobom donosi popis stanovništva? Zašto je Europskoj uniji uopće potreban popis stanovništva? Na to pitanje teško da netko može bolje odgovoriti od Waltera Radermachera, generalnog direktora Eurostat-a, Europskog statističkog ureda: „Zato što mi danas više ne živimo u općinama ili u jednoj državi, nego u Europskoj uniji. Neophodno je da se, ukoliko se živi u Evropskoj uniji i tu kreira politika i donose odgovarajuće odluke, po istoj osnovi raspolaže i sa podacima koji se međusobno mogu usporediti, dakle da se finski, francuski i njemački podaci mogu sagledati i podesiti."

Nisu svi sretni s popisom. Tokom osamdesetih godina u Njemačkoj je dolazilo do protesta, pa čak i bojkota. Tada je državni sud odbacio prvobitni upitnik. Tadašnji sukobi su dali veliki poticaj zaštiti privatnosti podataka. Ovaj put su protivljenja mnogo manja. No, Jan Philipp Albrecht, europski zastupnik stranke Zelenih je ipak zabrinut: "Mislim da se prikupljanje i svođenje osobnih podataka mora provesti po strogom principu, po kojem se oni mogu koristiti za samo jednu svrhu. Oni moraju biti izbrisani čim se to obavi. I upravo tu vidim neke propuste i rupe budući da se podaci osobne prirode pohranjuju na duži period i tek onda ocjenjuju. Ja to smatram povredom pravila o zaštiti podataka. To se mora korigirati prije raspisivanja popisa stanovništva."

Popis bi se ubuduće trebao raditi svake desete godine

No, sada je već prekasno. Walter Radermacher smatra da nema razloga za zabrinutost: „Tim ljudima se može jednostavno odgovoriti da prebrojavanje predviđa visok stupanj zaštite osobnih podataka."

Njemačka se, inače, dijelom ne obazire na pojedine europske propise. Postoje na primjer pitanja o migracijskom porijeklu. Radermacher smatra da je to dobro: „Ne može se slijepo voditi integraciona politika. Mora se znati gdje rade migranti, kakvo im je obrazovanje, da li su oni samostalni poduzetnici... Nužno je, dakle, imati te podatake koji su neophodni za provođenje adekvatne integracijske politike."

Statističari očekuju i neka iznenađenja kao na primjer da u Njemačkoj živi jedan milijun stanovnika manje nego što to pokazuju službeni podaci. Mogle bi proći dvije godine dok se u cijelosti ocjene rezultati popisa stanovništva u svih 27 zemalja članica Europske unije. Popis bi se inače, ubuduće trebao obavljati svakih deset godina.