Autorica najuspješnijeg knjiškog serijala svih vremena Autorica najuspješnijeg knjiškog serijala svih vremena J. K. Rowling, inače vrlo rezervirana prema medijima, nedavno se pojavila na predstavljanju internetske stranice www.pottermore.com, Pune četiri godine nakon što je 20. srpnja 2007. godine na police knjižara diljem svijeta izašla sedma i posljednja knjiga o Harryju Potteru, svijet će se oprostiti i od filmske serije o tinejdžerskom čarobnjaku. Svjetska premijera drugog dijela filma "Harry Potter i darovi smrti" održava se 7. srpnja u Londonu, a tjedan dana kasnije film simultano ulazi u tisuće kinodvorana diljem svijeta. Kada su milijuni obožavatelja pročitavši zadnju knjigu doznali koje je to omiljene likove tako nemilosrdno ubila J. K. Rowling, autorica tog najuspješnijeg knjiškog serijala svih vremena, i hoće li Harry preživjeti konačni obračun sa svojim smrtnim neprijateljem Voldemortom - filmska producentska kuća Warner Bros. strahovala je da posljednja četiri filma koja su tek trebala biti prikazana neće više uspjeti privući ljude u kina. Kada je u studenome 2007. izašao "Harry Potter i Feniksov red", peti film iz serijala, zaradio je više od triju prethodnika i time dokazao da je obožavateljska baza priče o Harryju, Ronu i Hermioni znatno žilavija i fanatičnija nego što su se to usudili nadati i najveći optimisti. Isti uspjeh se nastavio i sa šestim filmom, koji se u kinima pojavio godinu i pol dana nakon svog prethodnika te s prvim dijelom sedme knjige koja je zbog svoje opsežnosti podijeljena u dva dijela.

Prvi dio "Darova smrti" zaradio je prije osam mjeseci gotovo isto koliko i dosad nedodirljivi prvi film, a producenti su sada uvjereni da će upravo zadnji od svih filmova prijeći čarobnu brojku od milijardu dolara svjetske zarade. Taj zadnji film ujedno je i jedini koji je snimljen 3D tehnikom. Paralelno s ovim filmskim uspjehom ponovo je narasla prodaja knjiga kojih je do sada u svijetu prodano 450 milijuna na 70 jezika i koje su od J. K. Rowling napravile prvu književnu milijarderku na svijetu. J. K. Rowling je bogatija od britanske kraljice, a veliki dio svog bogatstva troši na humanitarni rad i širenje ljubavi prema čitanju. Približavanje kraja jedne nevjerojatno uspješne ere nagnalo je i Rowlingovu i Warner Bros. da dobrano razmisle što i kako dalje. Još 2009. Warner Bros. je registrirao internetsku domenu Pottermore. com i pažljivo orkestriranom kampanjom obožavateljima - zabrinutima da će nakon izlaska posljednjeg filma neminovno pasti u harrypotterovsku apstinentsku krizu - otkrio postojanje te web stranice nekoliko mjeseci prije izlaska zadnjeg filma. Nakon tjedana nagađanja što bi ta stranica zaista mogla sadržavati, 23. lipnja svijetu se obratila vrlo povučena J. K. Rowling objavivši da će na stranici - koja će biti aktivirana u listopadu - objaviti cijelu planinu podataka o čarobnjačkom svijetu koji je počela smišljati 1990. godine putujući vlakom od Londona do Manchestera, a za koje u knjigama jednostavno nije bilo mjesta.

U rijetkim intervjuima koje je davala tijekom godina svog najvećeg uspjeha, J. K. Rowling je ponavljala da zna povijest i detalje iz života svakog svog lika, ali da ih nije mogla sve podijeliti sa svojim obožavateljima i da će kad-tad objaviti enciklopediju u kojoj će otkriti tko je zaista Dean Thomas, prvi dečko Harryjeve životne ljubavi i Ronove sestre Ginny, gdje su i kako izgledaju ostale čarobnjačke srednje škole u svijetu, kako je s radom počeo Olivander's, dućan s čarobnim štapićima u kojemu se opskrbljuju svi učenici Hogwardsa, te na koji točno način štapić izabire čarobnjaka...

ROWLINGOVA JE PRVOTNO zamišljala da će ta enciklopedija biti u obliku knjige, ali su joj razvoj novih medija, interaktivnost i nevjerojatna popularnost interneta i stranica posvećenih njezinu djelu pomogli da se odluči za internetsku i interaktivnu varijantu i da Harryju Potteru produži životni vijek. Danas još nije sigurna hoće li enciklopedija ikada biti izdana u obliku klasične knjige. Na pottermore. com će se ekskluzivno moći kupiti i elektroničko izdanje svih knjiga o Harryju Potteru, čemu se kao ljubiteljica papirnatih knjiga dugo opirala. Na kraju je, svjesna da je najvažnije da djeca čitaju, ali i sama otkrivši blagodati elektroničkih knjiga, odlučila odobriti novo izdanje. I u njihovo nastajanje Rowlingova je bila intenzivno uključena, baš kao što je poput kopca nadgledala prvi film o Harryju Potteru. U hollywoodskom svijetu njena je tvrdoglavost legendarna jer ne samo da nije željela prodati prava na knjige dok nije osigurala da će producenti snimiti njenu priču (a ne samo kupiti likove i od njih napraviti što žele), nego se izborila i da glavne likove tumače britanski glumci. S iznimkom Colina Firtha, gotovo da nema većeg britanskog filmskog imena koje nije sudjelovalo u desetogodišnjoj filmskoj povijesti Harryja Pottera. Daniel Radcliffe (Harry), Emma Watson (Hermiona) i Rupert Grint (Ron) danas su među najprepoznatljivijim filmskim licima i najbogatijim mladim glumcima na svijetu. Vojska obožavatelja odavno je rezervirala karte za 15. srpnja, a poljubac Rona i Hermione čekaju s većim nestrpljenjem, neki gotovo i histerijom, nego završni obračun Harryja i Voldemorta.

UOČI KRAJA FILMSKE ERE Harryja Pottera, MTV News organizirao je svjetski kup koji u mjesec dana treba dati odgovor na pitanje svih pitanja harrypotterovske sage: tko je najbolji HP lik svih vremena? MTV nudi 64 lika iz knjige koji će se naći jedan protiv drugoga u eliminacijskim krugovima, a za koje će glasovati obožavatelji putem interneta. Odgovor će biti objavljen tijekom prijenosa uživo s newyorške premijere filma 11. srpnja. Kada se 1990. vozila vlakom prema Manchesteru, J. K. Rowling ni slutiti nije mogla kako će joj život promijeniti ideja koja joj je nenadano pala na pamet i koju nije mogla zapisati jer nije imala olovku, a bila je presramežljiva da je posudi od suputnika. Upravo zato je cijelo to putovanje - plus četiri sata kašnjenja – provela razrađujući ideju. Danas vjeruje da je upravo činjenica da ništa nije zapisala omogućila mašti da radi punom parom, ali je zato - došavši kući - panično počela zapisivati sve što joj je palo na pamet, ne samo ideje za prvu knjigu, već i razvoj cijele serije i svijeta koji je kasnije tako uspješno oslikala. Prve rečenice i poglavlja “Harryja Pottera i kamena mudraca” koje je tada napisala razlikuju su od onih koji su završili u konačnoj verziji, ali je otada sve deblji rukopis nosila svuda sa sobom.

Predzadnjeg dana 1990. godine dogodilo se nešto što je, kaže, zauvijek promijenilo i nju i Harryjevu sudbinu – njezina samo 45 godina stara majka podlegla je desetogodišnjoj borbi s multiplom sklerozom. Tada je odlučila da će Harry biti siroče i da će mu upravo majčina ljubav spasiti život. U rujnu 1991. godine, bježeći od tuge, odlazi predavati engleski u Portugal, gdje se iduće godine udaje za portugalskog novinara Jorgea Arantesa. Uskoro se rađa Jessica s kojom se u prosincu 1994. godine, koji mjesec nakon razvoda od Jorgea, vraća u Britaniju – ovoga puta u Edinburgh gdje joj je živjela sestra. Planovi s prvom knjigom nisu, međutim, tekli kako je zamišljala i J. K. Rowling je odlučila da neće tražiti posao dok je ne završi jer je znala da joj puno radno vrijeme profesora i uloga samohrane majke neće ostaviti vremena za pisanje. Živeći na socijalnoj pomoći i pišući svakog slobodnog trenutka, često i po edinburškim kafićima - koji se i dan-danas time reklamiraju, 1995. Rowlingova konačno završava knjigu. Prva tri poglavlja poslala je prvom agentu sa svoje liste, koji ih je vratio idućeg dana, očito ih i ne pročitavši. Ali drugi agent - Christopher Little - prihvatio je da je zastupa, navodno zahvaljujući izvjesnoj Bryony Evans, čitateljici koju je zamolio da pročita poglavlja i koja je izrazila svoje oduševljenje.

Nakon tako brzog uspjeha, J. K. Rowling i Christopher Little godinu dana, međutim, neće moći naći izdavača i primit će 12 odbijenica. Tada mala izdavačka kuća Bloomsbury konačno pristaje objaviti knjigu, ovoga puta zato što je osmogodišnja Alice Newton, kći direktora tvrtke, nakon pročitana prvog poglavlja dojurila tati zahtijevajući nastavak. Rowlingova je konačno zaradila 1500 funti od knjige i nije mogla vjerovati kada se knjiga našla na policama.

USKORO JE ZARADILA 100 tisuća dolara za američko izdanje od tamošnjeg izdavača Scholastic Inc, što je bila tek najava stvari koje su slijedile. I koje su danas dio beletrističke povijesti. Od toga da su je zbog promoviranja bezbožništva i magije proglašavali sotonisticom i knjige joj palili američki kršćani, preko činjenice da je Harry Potter najduža knjiga prevedena na latinski od trećeg stoljeća, do odluke najutjecajnije top-liste bestselera na svijetu - one The New York Timesa - da odvoji dječju literaturu od odrasle kako bi i neka druga knjiga nakon mjeseci Harryja Pottera mogla zasjesti na vrh te liste. J. K. Rowling je pokrenula i novi muzički pravac "wizzard rock”, a dokazano je utjecala i na povećanje postotka djece koja čitaju knjige, osobito među dječacima. Liječnici hitne službe u Oxfordu objavili su da su na dane izlaska pete i šeste knjige Harryja Pottera imali dvostruko manje nesretnih slučajeva među djecom nego što ih inače ima vikendom.

AKO MISLITE da nećete moći izdržati do listopada da biste doznali što će sve skrivati najnovije čedo J. K. Rowling, prijavite se na pottermore.com do 31. srpnja i možda vas izvuku da budete među prvih milijun čitatelja koji će imati priliku ne samo ranije od svih vidjeti kako će stranica izgledati i čitati njen sadržaj, nego će svojim sugestijama moći i na to utjecati.