Slobodan Mikac od početka je na čelu projekta varaždinske slobodne zone.Početkom ovoga tjedna u Varaždinu je uspješno pokrenuta najveća proizvodno- izvozno orijentirana green-field investicija u Hrvatskoj ?Slobodna zona Varaždin?, koja će za dvije-do tri godine omogućiti zapošljavanje tri tisuće ljudi i dostići godišnji izvoz od pola milijarde eura što je do sada nezabilježen gospodarski poduhvat u Hrvatskoj. Najveće koristi od najuspješnijeg hrvatskog gospodarskog projekta, kojem je na čelu direktor Slobodan Mikac, imat će država u čiji će se proračun godišnje slijevati 150 milijuna kuna. Međutim, kolika je stvarna vrijednost projekta na državnoj razini govori i podatak da će samo jedan od izvoznika iz Slobodne zone, tvrtka ?Boxmark?, u potpunosti anulirati hrvatski deficit u trgovini s Austrijom koji iznosi približno 400 milijuna eura. U Republici Hrvatskoj ne postoji niti jedan projekt sličan varaždinskom. Uzme li se u obzir kako je prije nekoliko dana potpisan i predugovor o izgradnji tvornice za proizvodnju zrakoplovnih dijelova ?Diamond Aircraft? u Varaždinu, potom da je poznata talijanska tekstilna tvrtka ?Calzedonia? pri kraju izgradnje svog pogona, a domaća ?Vindija? se sprema graditi tri potpuno nova pogona za proizvodnju stočne hrane, pakiranja peradi i proizvodnju mlijeka, moglo bi se reći kako ne postoji niti grad u Hrvatskoj sličan Varaždinu kojim su između ostalog fascinirani i u susjednoj Sloveniji i Mađarskoj. Realno je za očekivati kako će varaždinska poduzetnička eksplozija i gospodarski uspjeh daleko premašiti državne okvire u kojima su strana ulaganja trenutno posve simbolična i ograničena birokratskim i administrativnim preprekama.

ROBNA RAZMJENA Samo će tvrtka Boxmark svojim izvozom u potpunosti anulirati 400 milijuna eura hrvatskog deficita u trgovini s Austrijom OLAKŠICE Tvrtke u varaždinskoj zoni oslobođene su poreza na dobit, ne moraju se registrirati u RH, a oprema se uvozi bez carine PRIHODI DRŽAVE Iako su tvrtke oslobođene niza poreznih davanja, iz Slobodne zone Varaždin u državnu će se blagajnu godišnje slijevati 150 milijuna kunaUz nazočnost ministra poduzetništva Branka Vukelića, potpredsjednice Sabora Đurđe Adlešić, varaždinskog župana Zvonimira Sabatija i gradonačelnika Ivana Čehoka u varaždinskoj su slobodnoj zoni 06. prosinca na dan grada Varaždina s izgradnjom tvornica kremnule istovremeno tri tvrtke. U izgradnju najveće tvornice za reciklažu automobilskih guma na području bivše Jugoslavije krenula je hrvatska tvrtka tvrtka ?Gumiimpex?, potom prestižna njemačka tvrtka ?Zrinski AG? koja će proizvoditi medicinske implatante i mehaničke sklopove za busineess sjedala njemačke zrakoplovne tvrtke ?Lufthansa?, te hrvatska tvrtka ?Meteor grupa? koja je zbog dobivanja vrlo povoljnih poslova u inozemstvu odlučila cjelokupnu proizvodnju organizirati na jednom mjestu.

Prvi investitor u Slobodnu zonu, njemačka tvrtka BHS Corrugated, vodeći svjetski proizvođač strojeva za proizvodnju kartona, početi će s radom na području Slobodne zone krajem ove odnosno najkasnije početkom iduće godine, jer je pogon u potpunosti završen. U konačnoj fazi će u tom pogonu raditi preko 200 visoko kvalificiranih djelatnika, te u kooperaciji preko 400 novih radnih mjesta. Ukupna investicija iznosit će preko 10 mio ?, a godišnji izvoz premašit će prema predviđanjima 20 mio ? već u prvim godinama poslovanja.

Najveći investitor u Slobodnu zonu, austrijska tvrtka ?Boxmark Leather?, jedan od najvećih proizvođača kožnih sjedišta za vodeće svjetske proizvođače automobila (BMW, Audi, Mitsubishi, Porsche i dr.), aviona (Airbus) i namještaja (Rolf Benz). Ta tvrtka već danas u iznajmljenim prostorima u pogonima ?Varteksa? zapošljava preko 700 djelatnika. Lokacijska dozvola za otvaranje prvog dijela investicije veličine oko 8800 m2 je dobivena, te će se uskoro započeti s izgradnjom hala i preseljenjem na novu lokaciju tijekom 2005. godine. U završnoj fazi predviđa se zapošljavanje oko 2500 djelatnika, a prema riječima vlasnika i djelatnika tvrtke godišnji izvoz iz te tvornice će iznositi oko 350 ? 400 milijuna eura.

Najveći domaći investitor u Slobodnoj zoni Varaždin je domaća tvrtka Gummiimpex d.o.o., koja će na preko 60 000 m2 izgraditi najmoderniju tvornicu za reciklažu starih auto-guma i proizvodnju gumenog granulata za izvoz. Lokacijska dozvola za prvi niz objekata je dobivena, te će se uskoro početi i s ostvarenjem investicije vrijednosti preko 5 mio ?. Tvrtka Gumiimpex bi izgradnjom nove tvornice, prema riječima njezinog direktora g. Damira Kirića, riješila problem zbrinjavanja starih guma u Republici Hrvatskoj i njihovu reciklažu na ekološki prihvatljiv način. Uz već postojećih 140 djelatnika, u novim bi visoko automatiziranim pogonima posao našlo još stotinjak inženjera i tehničara. U drugoj bi se fazi u suradnji s jednom engleskom tvrtkom izgradio najsuvremeniji pogon za proizvodnju gumenih cijevi u prvom redu za američko i tržište EU.

Uz navedene tvrtke u Slobodnoj zoni će svoje investicije ostvariti još četiri strane i četiri domaće tvrtke. Od stranih to su već spomenuta tvrtka Zrinski AG, koja se bavi procesom tehnologijom (najveći kupac joj je SIEMENS), proizvodnjom laboratorijske opreme i umjetnih implantanta za gornje dijelove kralježnice, te proizvodnjom sjedala za bussines klasu njemačke Lufthanse. Ova tvrtka će 01. 06. 2005. godine započeti s proizvodnjom u novim pogonima Slobodne zone. Talijanska tvrtka Marchetti Giovani koja se bavi proizvodnjom strojeva za proizvodnju stiropora, građevinskih elemenata i stiropora izgradila bi u Slobodnoj zoni tvornicu tijekom 2005. godine i zaposlila oko 150 djelatnika u prvoj fazi. Tvrtka Radlinger iz njemačke savezne pokrajine Bavarske proizvoditi će u Zoni dijelove za građevinske strojeve i zapošljavati stotinjak djelatnika. Ostali domaći investitori u Zoni su tvrtka Oprema interkom d.o.o., proizvodnja električnih aparata najvećim dijelom namijenjenih za izvoz, Work ? ing d.o.o. proizvodnja električnih sklopova u suradnji s partnerom iz Poljske uglavnom za europsko i domaće tržište, Meteor grupa ? proizvodnja fasadnih limova u suradnji s partnerom iz Austrije, te tvrtka Matrex trade d.o.o. koja će se u Slobodnoj zoni baviti proizvodnjom limenih profila u suradnji s talijanskim partnerom, a za tržište EU.
Razlozi za gospodarski procvat Varaždina su višestruki, a ponajviše su vezani za neposrednu blizinu sadašnje granice s EU-om, autocestu Budimpešta-Varaždin-Zagreb-Rijeka, magistralni put Osijek-Varaždin-Maribor, postojanje zračne luke gdje mogu slijetati transportni i putnički zrakoplovi te željezničku povezanost. Trećina nezaposlenih je mlađa od 25 godina. Poznatiji kao grad baroka, kulture, tradicionalnog špancirfesta, Varaždin je u kratko vrijeme postao najpoželjnijom investicijskom zonom i oglednim primjerom za ostatak Hrvatske. Razlozi investiranja u slobodnu zonu Varaždin leže u činjenici kako nema poreza na dobit, velike su porezne olakšice, tvrtka se ne mora registrirati u Hrvatskoj i uvoz opreme je također bez carine. Domaći i strani kapital potpuno su izjednačeni, moguće je pravo stjecanja vlasništva nad nekretninama i slobodan je prijenos dobiti u inozemstvo.

Efikasno i promptno funkcioniranje tijela gradske uprave te već spomenute prednosti dodatno su privukle strana ulaganja. Pritom ne treba zaboraviti snažni varaždinski lobi u sadašnjoj hrvatskoj vladi: ministra unutarnjih poslova Marijana Mlinarića i glasnogovornika MUP-a Zlatka Mehuna, glasnogovornika hrvatske vlade Ratka Mačeka, a pridoda li se tome ime bivšeg ministra javnih radova Radimira Čačića u čijem je mandatu Varaždin autocestom povezan sa Zagrebom slika uspjeha i gospodarskog napretka varaždinske regije postaje sasvim realna.

Slobodne zone i razvoj poduzetništva na području Varaždina teško je uspostaviti ako takav razvoj ne prati i kvalitetno školstvo. Grad i Županija su od samog početka u cijelu priču uključili i školstvo. Posve je jasno da će kadrovi biti presudni za kvalitetan gospodarski razvoj varaždinskog kraja, a naročito specifični kadrovi za obavljanje pojedinih djelatnosti koje sve do dolaska stranih tvrtki nisu imali prioritete. Zbog svega toga je grad prije nekoliko godina stupio u vezu s Visokom i srednjom elektrostrojarskom školom, Srednjom strukovnom školom i s voditeljem Tehnološkog parka. Ravnatelji škola u Varaždinu shvatili su da moraju promijeniti programe u skladu sa zahtjevima investitora jer se sada pružila prilika da radnici proizvode tehnologiju, a ne da je samo primjenjuju.

Nisu samo stranci prepoznali Varaždin kao najprivlačniju poduzetničku zonu i mjesto u kojem vrijedi provesti život. Nevjerojatan je podatak da su u posljednjih godinu dana od svih novoprodanih stanova u Varaždinu u 80 posto slučajeva kupci bili Zagrepčani, što govori koliki je značaj za stanovnike Zagreba imalo nedavno otvaranje autoceste i polusatno smanjenje putovanja automobilom do Varaždina. Posljedica izvrsne prometne povezanosti s ostatkom Hrvatske i EU odrazila se i na cijene nekretnina koje su u Varaždinu porasle za posljednjih godinu dana i više od 20 posto.