Objavljeno u Nacionalu br. 830, 2011-10-11

Autor: Kika Ćurović

Ekologija na pariški način

Mali električni automobil Autolib' osvojio je Parižane jer ga mogu parkirati posvuda, a dizajnirao ga je Pininfarina

Biznismen Vincent Bolloré uložio je milijardu i pol eura u proizvodnju Autolib'aBiznismen Vincent Bolloré uložio je milijardu i pol eura u proizvodnju Autolib'aBicikl Vélib' postao je u nepune četiri godine dio pariškog gradskog pejzaža. Sivi, pomalo masivni bicikl, koji se uz minimalnu pretplatu unajmljuje u gotovo svim većim ulicama grada, promijenio je mentalitet stanovnika Pariza. Guranje u metrou i čekanje u dugim kolonama na cestama, zamijenila je često brža, manje stresna i svakako zdravija vožnja biciklom. Parižani ga mogu unajmiti na brojnim postajama i odvesti se do željene destinacije te ga ostaviti na usputnoj ili najbližoj biciklističkoj postaji. Recept je uspio, mnogi svjetski gradovi, među kojima i Zagreb i susjedna Ljubljana, inspirirani su pariškim Vélib'om kao načinom gradskog prijevoza.


Od 2. listopada Vélib' je dobio svoju motoriziranu inačicu. U probni promet pušten je Autolib', potpuno električni gradski automobil, koji će opsluživati 250 kilometara gradskih prometnica na isti način kao i bicikl. Automobil sličan Smartu, ali dizajnerski privlačniji, moći će se unajmljivati na posebno izgrađenim postajama smještenim na ulazima u grad i u blizini velikih metro i željezničkih čvorišta te parkirati u ostalim dijelovima grada. U tome je i originalnost pariškog Autolib'a: gradske električne automobile već su ranije uveli i Lyon i Ulm, ali su se oni morali vraćati na početnu postaju.
Za sada je u probnom prometu 66 vozila, na 33 postaje. U prometu će 5. studenoga, kada počinje javno korištenje Autolib'a, biti 250 vozila, na isto toliko postaja. Do konca 2012. godine na pariškim će ulicama prometovati 3000 vozila, a broj postaja će dosegnuti 1000.

Prvi cilj projekta, koji su pokrenule pariške općine i jedan od najbogatijih Francuza, poslovni čovjek Vincent Bolloré, bio je smanjiti broj automobila u Parizu i zagađenje grada. Pretpostavlja se da će do konca sljedeće godine biti 22.500 automobila manje na pariškim ulicama. Smanjit će se i buka jer Autolib' je potpuno bešuman (reklamira se sloganom "Umjesto bruuum, pssst"). Toliko je tih da je potencijalno opasan za neoprezne pješake. Praktična strana Autolib'a je neosporna. S odličnim gradskim prometom, u Parizu automobil gotovo ni ne treba. Uz to, izdržavanje je skupo, a problem parkiranja ogroman. Ako vam automobil ipak zatreba na sat li dva, moći ćete ga "posuditi" uz godišnju pretplatu ne veću od cijene mjesečnog iznosa za garažu (144 eura), uz još pet eura za prvih pola sata, četiri za drugih i šest za svakih sljedećih pola sata. Postoji mogućnost i tjedne i dnevne pretplate. Troškova za gorivo nema, Autolib' se napaja strujom svakoga puta kad ga ostavite na postaji (njegov akumulator ima autonomiju od četiri sata). Elektronski bedž za korištenje Autolib'a dobiva se vrlo jednostavno, dovoljno je predočiti prometnu dozvolu, osobnu iskaznicu i, naravno, kreditnu karticu.
Autolib' će nesumnjivo privući brojne korisnike, ne samo zbog svoje praktičnosti i cijene, već i zbog toga što bi mogao postati (barem u početku) zanimljiv tehnološki gadget. Oblikovao ga je Pininfarina, slavni talijanski dizajner i poslovnjak koji je potpisao i neke od Ferrarijevih i Maseratijevih modela. Da se ne biste unaprijed razočarali, riječ je o minimalističkom vozilu aluminijske karoserije, koje dostiže brzinu od 130 km/h i posjeduje inovativni "suhi" akumulator od litij metal polimera (LPM), pet puta jači od konkurentskih. Kapacitet akumulatora omogućava da se prijeđe 250 kilometara. To će "najhrabrije" sigurno dovesti u napast da ga "testiraju" izvan zone od 50 kilometara pariškog gradskog pojasa, uz dodatna dva eura za svakih pola sata ako su prešli dozvoljenu zonu od 150 kilometara. Mjenjač je automatski, s tri osnovna položaja: neutralnim, naprijed i natrag. Oni koji su ga imali priliku isprobati kažu da mu je start malo nervozan, ali da se to može popraviti ako se programira na eko vožnju. Vozilo ima prednja i zadnja vrata i četiri sjedala. Stražnja se mogu spustiti da bi se povećao prostor prtljažnika. Unutra je relativno skromno opremljen da bi se spriječila "vandalska iskušenja", ali ipak ima taktilni upravljački ekran, GPS i radio.

GPS je posebno važan jer pokazuje put prema najbližoj ili slobodnoj postaji na kojoj se Autolib' može ostaviti. Ako, pak, nema mjesta na osam najbližih postaja, auto se može ostaviti jednom od tisuću "ambasadora", kako je nazvano osoblje zaposleno da opslužuje Autolib' i njegove korisnike.
Biznismen Vincent Bolloré uložio je u projekt milijardu i pol eura. U njegovu poslovnom carstvu ima industrije, transporta, elektrodistribucije, medija i telekomunikacija. Trebat će mu najmanje sedam godina da vrati novac uložen u Autolib', pod pretpostavkom da godišnju pretplatu uzme najmanje 80.000 ljudi i da ga koriste dva puta tjedno više od sat vremena. Plaćat će i osiguranje protiv vandalskih šteta, do 3000 eura po automobilu, kao i tehničko osoblje. Ali i sam se dobro osigurao. Ugovor o prepuštanju obavljanja javnih službi, koji je potpisan između Bolloréa i pariških komuna, predviđa da mu se nadoknadi gubitak ako bude veći od 60 milijuna eura. Osigurali su mu infrastrukturu, odnosno, izgradnju postaja s elektronskim stupovima i strujnim punjačima, što je stajalo 35 milijuna eura, uz dodatne troškove. Porezni obveznici financirat će tako projet Bolloréa i socijalističkog gradonačelnika Pariza, Bernarda Delanoë, sa 60 milijuna eura. Ekolozi, koji dijele vlast sa socijalistima u Parizu, nisu oduševljeni idejom Autolib'a. Oni, naime, smatraju da je ekološka strana projekta upitna. Istina, broj prljavih automobila bi se mogao smanjiti, ali mit o automobilu i dalje ostaje. Samo što ćemo se sad klanjati električnom automobilu kao magičnom sredstvu borbe protiv klimatskog zatopljenja. Uz to, Autolib' bi mogao smanjiti broj korisnika javnog prometa i dodatno ga marginalizirati.

Otkada je na čelu Pariza, lijeva vlast je dosta učinila na ekološkom planu. Metro je moderniziran, autobusi su postali ekološkiji, tramvaj je vraćen na rub grada, a u izgradnji su i nove tramvajske pruge, smanjena je brzina automobila, uveden je gradski bicikl koji je bio pun pogodak. Autolib bi trebao zaživjeti za tri godine, uoči novih općinskih izbora. Za to bi vrijeme i Bolloré, jedan od najbogatijih Francuza, bliski prijatelj predsjednika Sarkozyja, trebao vidjeti hoće li mu se investicija barem djelomično isplatiti. Na marketinškom planu već je uspjela. Isto vrijedi i za pariškog gradonačelnika. I tko još može reći da ljevica i desnica ne mogu zajedno, barem kad im ekologija služi kao izgovor.

Vezane vijesti

Države rade premalo na problemu globalnog zagrijavanja

Države rade premalo na problemu globalnog zagrijavanja

Emisija stakleničkih plinova do 2020. godine mogla bi porasti na devet milijarda tona iznad razine potrebne za ograničenje globalnog zagrijavanja,… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika