Objavljeno u Nacionalu br. 845, 2012-01-24

Autor: Kika Ćurović

Kad matematika postane užitak

Multimedijska izložba kroz dijalog vodećih suvremenih umjetnika i znanstvenika o ulozi matematike u svijetu i životu približava publici taj nekad omraženi predmet iz školskih klupa

Izložba 'Matematika, putovanje u nenadani užitak' održava se u Fondaciji Cartier, specijaliziranoj za suvremenu umjetnostIzložba 'Matematika, putovanje u nenadani užitak' održava se u Fondaciji Cartier, specijaliziranoj za suvremenu umjetnostRijetkima je matematika ostala u lijepom sjećanju. Školske traume znaju nas pratiti i onda kad više ne moramo rješavati jednadžbe i pamtiti matematičke formule. S takvim iskustvom, otići na izložbu o matematici u sebi pomalo je mazohistički. No, ako ste otprije posjećivali izložbe organizirane u Fondaciji Cartier, specijaliziranoj za suvremenu umjetnost, bilo da je riječ o izložbama Davida Lyncha ili Patti Smith, ili multimedijalnim postavima na temu katastrofa ili prenaseljenosti planeta filozofa Paula Virilioa i dokumentarista i fotografa Raymonda Depardona, redovito ćete se vraćati na to mjesto, uvjereni da ćete iz njega ponovno izići s neočekivanim spoznajnim i estetskim iskustvom. To se ponovilo i s izložbom "Matematika, putovanje u nenadani užitak". Vjerojatno bi naslov izložbe ("Mathématiques - un dépaysement soudain") bilo bolje prevesti kao "putovanje u misterij matematike", ali to je već previše banalno.


Izložba nije koncipirana kao vulgarizacija matematike, ili postav radova umjetnika na temu matematike. Nastala je kao plod dijaloga vodećih suvremenih umjetnika i svjetskih matematičara (Miše Gromova, Céderica Villanija, Alaina Connesa, Nicole El Karoui, Michaela Atiyaha, među ostalima), dijaloga o misterijima svijeta i života i ulozi matematike u njima.
Prva prostorija izložbe, koju je koncipirao nekoć slavni redatelj, danas "samo" vizualni umjetnik David Lynch, ima oblik nule, najintrigantnijeg matematičkog simbola, praznine i zrna na arapskom, koji je i praznina i punina u isto vrijeme. Lynchova nula ugostila je Knjižnicu misterija, rusko-francuskog matematičara Miše Gromova. Na ekranu se nižu
knjige, od Arhimeda do Poincaréa, od Descartesa do Einsteina, koje obilježavaju glavne etape razvoja matematike i ljudske misli uopće, uz glas Patti Smith koja čita poetsko-filozofske tekstove Miše Gromova: "Simboli su riječi i ogledala knjiga. Čitanje i razgovor s Univerzumom započinje", izgovara poznata pjevačica i konceptualna umjetnica u poetsko-glazbenom recitalu koji uvodi u izložbu o matematici. Pod svodom nule pojavljuju se animacije protona, neutrona, atoma i njihovih jezgara, molekula, kristala, kontinenata, planeta i galaksija, beskrajno malog i beskrajno velikog. Gdje je tu matematika? Svuda oko nas!

U drugoj izložbenoj prostoriji, nazvanoj Četiri misterija (priroda i zakoni fizike, misterij života, uloga mozga i matematičke strukture povezane s tri prethodna misterija), čiju je scenografiju također osmislio Lynch, ulazi se svijet primijenjene matematike. Na jednom od ekrana uživo se može pratiti rad CERN-ova akceleratora čestica i putanja Planckova satelita. Na drugom ekranu, smještenom u polukugli, brazilska umjetnica Beatriz Milhazes pretvara matematičke formule u animirane kolaže u kojima se miješaju biljni i životinjski motivi s geometrijskim oblicima. U istoj prostoriji mogu se vidjeti i isprobati japanske matematičke tablice sangaku i kineska metoda računanje na bazi štapića, sangi. Japanski redatelj Takeshi Kitano nudi posjetiteljima izložbe da sastave vlastite jednadžbe na digitalnom ekranu. Dovoljno je upisati brojeve od 1 do 9, između njih staviti +, -, x, : ili korijen i pričekati da računalo izbaci jednadžbu.
U ovom dijelu izložbe najimpresivnije je jaje u kojem su postavljeni mali roboti, obdareni ne samo umjetnom inteligencijom nego i umjetnom znatiželjom, sposobni proizvesti vlastiti jezik na podražaj zvukova koje čuju. Nešto poput čulnih robota! Znanstvena fantastika pretvara se u stvarnost pred vašim očima! Pronalazak dolazi iz Instituta za numeričku znanost i tehnologiju i Sveučilišta u Bordeauxu.

U podrumu Fondacije Cartier ulazi se u poetsko-filozofski svijet matematike. Umjetnik Jean-Michel Alberola u suradnji s Giancarlom Luchinijem izlaže rad Matematičko nebo Henrija Poincaréa (1854.-1912.), matematičara, fizičara i filozofa. Na zidnoj freski predstavljena je kartografija Poincaréove misli, povezane u tematska zviježđa.
Alberola je snimio i film o francuskom geniju matematike Cédricu Villianiju, kojega zbog stylinga zovu Lady Gaga matematike, iako bi ga bilo bolje nazvati Žižekom matematike. Prateći njegovu ruku koja na crnoj školskoj ploči kredom riše formule, Alberola ovog otkvačenog znanstvenika pretvara u vrhunskog grafičkog umjetnika.

Izložba se završava projekcijom desetak filmova Raymonda Depardona, 4-minutnih razgovora s najpoznatijim matematičarima svijeta, zanesenjaka, filozofa, pjesnika i mistika koji govore o svojim viđenjima matematike i njenoj vezi sa svime što nas okružuje. S projekcije izlazite s gotovo mističkim iskustvom. I uvjerenjem da to što ste imali problema s matematikom nema veze s matematikom, ni s profesorima koji su vam je predavali, nego s vama samima, kako će reći Gromov. Matematici treba prići kao umjetnosti. Izložba u Fondaciji Cartier uspjela je pretočiti matematičku apstrakciju u estetsko iskustvo i čisti užitak.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika