Koliko vremena dnevno provedete sjedeći na radnom mjestu? Koliko tijekom obavljanja svog posla pažnju usmjeravate na to da pravilno sjedite, prošećete se ili se istegnete na radnom mjestu? Jeste li sigurni da je stolac na kojem sjedite za radnim stolom izrađen prema ergonomskim standardima? I na koncu, dogodi li vam se često da vas iz čista mira počne boljeti glava, osjećate žarenje u vratnom dijelu kralježnice ili u njenu donjem dijelu?
Upravo to su neki od simptoma sjedilačkih bolesti, odnosno zdravstvenih problema koji se u veliku broju slučajeva javljaju kod radne populacije koja većinu dana provede sjedeći.

Današnji tempo života takvim osobama nikako ne ide na ruku. Zbog potreba poslodavaca, opsega posla i velika broja obveza mnogi rade i više od osam sati dnevno sjedeći za računalom. Pritom, iako su možda u početku sjedili uspravno, kako vrijeme protječe, i koncentracija slabi, mišići se opuštaju, gornji dio tijela klone, naginje se, a time se, dakako, iskrivljuje i kralježnica. Ako to potraje, lako može doći do problema koji iziskuju pomoć stručnjaka fizioterapeuta.

Zoran Filipović, fizioterapeut iz zagrebačke Privatne prakse fizikalne terapije Filipović–Bosnar, kaže da se u zadnje vrijeme za pomoć fizikalnom terapijom javlja sve više osoba mlađe životne dobi. Većina njih žali se upravo na bolove u gornjem ili donjem dijelu kralježnice, a on upravo te probleme naziva glavnima kod ljudi koji većinu dana sjede.

“Dugogodišnje bavljenje poslom u sjedećem položaju, najčešće uz računalo, ali i u vožnji automobilom, rezultira problemima s vratnim i lumbalnim dijelom kralježnice te mnogo ljudi upravo zbog tih problema dolazi na fizikalnu terapiju. Najčešći problemi se pojavljuju zbog pojačane napetosti mišića, koji s vremenom postaju kruti i ukočeni u položaju u kojem sjedimo. Mišići su sve manje fleksibilni, mijenja se naša postura, a upravo to dugoročno dovodi do većih problema s kralježnicom”, kaže fizioterapeut Zoran Filipović.

LUMBALNA ISHIALGIJA
Zoran Filipović, fizioterapeut iz zagrebačke Privatne prakse fizikalne terapije Filipović–BosnarSvi zdravstveni problemi koji nastaju kod osoba koje mnogo sjede, najčešće nastaju zbog problema statike. “Tijekom vremena kod ljudi koji puno sjede dolazi do neravnomjerna korištenja mišića. Naslonimo se na naslon stolca, no tko zna u kakvu su nam zapravo položaju kralježnica i mišići. Koliko su nam nasloni važni, toliko mi oslanjajući se na njih ne dopuštamo mišićima da odrade svoj dio posla i drže nas u normalnu položaju. Tako mišići slabe, a veliko se opterećenje prenosi ligamentima zglobova i kostiju. Takvo opterećenje je prejako da bi kralježnicu držalo poput stupa, a potrebno je da i mišići budu jaki da bi kvalitetnije sudjelovali u tom procesu. Ako nije tako, dugoročno može doći do razvijanja lumbalnih ili cervikalnih problema”, kaže fizioterapeut Filipović i dodaje da se kod lumbo ishialgije pojavljuje osjet boli, trnjenja koje se širi prema nozi, odnosno od kralježnice prema stopalu.

CERVIKOCEFALNI I CERVIKOBRAHIJALNI SINDROM

Filipović nadalje objašnjava da se kod pacijenata najčešće u počecima uočavaju izrazito velike i bolne miogeloze, i to u području vratne kralježnice, odnosno oko lopatica.
“Miogeloze su nakupine mliječne kiseline koja se, da tako kažem, skuplja u čvoriće koji tada koče normalan rad i normalno funkcioniranje mišića, pojačavaju napetost muskulature i tada dolazi do problema. Ako se pojava tih čvorića neko dulje vrijeme ne sanira, mogu se razviti ozbiljniji problemi, odnosno klasične sjedalačke bolesti”, objašnjava Filipović.
Kada je riječ o bolestima vratne kralježnice, tada govorimo o dvjema najčešćim bolestima – cervikocefalnom i cervikobrahijalnom sindromu.

“Riječ je o kompresijskim sindromima, a cervikocefalni sindrom”, kaže Filipović, “nastaje prilikom pritiska na živac u gornjem dijelu vratne kralježnice jer dolazi do suženja prostora između dvaju kralješaka. Jednako tako, povišena napetost muskulature može kralježnicu ‘vući’ u jednu stranu, pa se i tako stvara dodatna napetost na živce, a taj osjet boli se može širiti i prema ruci i tada govorimo o cervikobrahijalnom sindromu.”

“Simptomi cervikocefalnog sindroma jesu osjećaj bola koji se sve jače pojavljuje u gornjem dijelu kralježnice, širi se prema vratnom dijelu i zatiljku glave. Vrlo su česte i glavobolje, problemi s vrtoglavicom, vidom, a i šum u uhu je također jedan od simptoma.
Kod cervikobrahijalnog sindroma simptomi bolesti se ‘sele’ nešto niže i više se šire prema ruci i ramenu. Ako pacijent osjeća bolove u vidu sijevanja, iskrenja, odnosno ako osjeća trnce, uz bolove u vratu, možemo posumnjati u cervikalne sindrome”, kaže fizioterapeut Zoran Filipović.
Ističe da se kod ljudi koji imaju neki od ovih dvaju sindroma javlja i jaka napetost mišića vratne kralježnice.

CIRKULACIJA
Problemi s cirkulacijom pojavljuju se i kod pacijenata koji imaju dijagnozu cervikocefalnog sindroma. “Među kralješcima nalaze se vertebralne arterije na koje može doći do pritiska zbog napetosti mišića nastale kroz duže razdoblje. Automatski tako dolazi i do smanjenja protoka krvi prema mozgu, odnosno glavi.”

Filipović napominje da se u današnje vrijeme sve češće javlja problem koji nema toliko veze s kralježnicom, već sa šakom.
Riječ je o sindromu karpalnog kanala, a manifestira se osjetom jake boli u nutarnjoj strani šake, žarenja i trncima u prstima. Smetnje otežavaju finu motoriku ruku, a nastaju zbog učestale uporabe miša. Pritom valja reći da taj problem nastaje zbog povećana pritiska na živac medianus koji prolazi kroz karpalni kanal na ručnom zglobu.

GENETIKA I SJEDILAČKE BOLESTI
Iz svog iskustva, fizioterapeut kaže da mu se za pomoć kod problema ove vrste nešto više javljaju žene nego muškarci, ali istodobno napominje da nije riječ o nekoj velikoj razlici koja bi mogla upućivati na to da su žene podložnije oboljevanju od ove bolesti.

Osobe koje su u mladosti imale problema sa skoliozom (problem iskrivljene kralježnice koji se najčešće javlja u dobi od 11. do 18. godine), a koju nisu na vrijeme sanirale, imaju veće predispozicije da im se razvije neki od opisanih sindroma.
Pretile osobe su također sklonije razvoju problema s kralježnicom.

“Moram reći da gotovo svi koji uoče neki od simptoma i kod kojih on potraje tri do četiri tjedna, dođu po rješenje. Simptomatologija je takva da pacijenti subjektivno osjećaju jake bolove i nema im druge nego potražiti pomoć. Primjerice, na donjem (lumbalnom) dijelu kralježnice može doći do diskus hernije, protruzije diska i slično, koju se onda mora liječiti fizikalnom terapijom”, kaže Zoran Filipović.

FIZIOTERAPIJA
Nekada, priča fizioterapeut, ljudi su probleme s kralježnicom rješavali lijekovima za smanjenje osjećaja boli. Mnogi se i danas tako bore s pretjeranim bolovima u leđima, no ističe da je puno bolje, iako iziskuje nešto vremena i truda, rješenje fizioterapija.

“K nama ljudi dođu sami nakon što učestalo osjećaju probleme ili ih čak pošalju njihovi liječnici opće prakse ili fizijatri. Kada pacijent dođe, uzmemo anamnezu, nakon toga ga fizički pregledamo, posebno područje na koje se žali. Palpiramo mišiće, miogeloze, pregledamo čitavu kralježnicu i pritom provjeravamo ima li kakvih disbalansa. Tek nakon svega toga pristupamo liječenju”, objašnjava Filipović te nastavlja: “Ono što se najčešće radi kod mišićnih problema, odnosno mišićnih napetosti, jest parcijalna medicinska masaža; nakon toga radimo terapijski ultrazvuk koji dobro djeluje na razbijanje miogeloza jer je riječ o mikromasaži na staničnoj bazi, a dobivamo i toplinski učinak te radimo elektroterapiju kojom poboljšavamo cirkulaciju tog područja. Pacijenti nekada na terapiju moraju doći pet, a nekada i do 10 puta, ali ono što je možda i najvažnije jest da si sami mogu pomoći vježbajući kod kuće i to upravo one vježbe koje im mi preporučimo, odnosno prema programu koji izradimo za njih. Ipak je potrebno određeno vrijeme da bi mišići dobili na elasticitetu, a vježbati ne bi trebalo nikada prestati.”

KAKO SI SAM POMOĆI?
Recept je vrlo jednostavan – tjelovježba! Na taj način, pojašnjava fizioterapeut Zoran Filipović, prevenirat ćemo probleme s kralježnicom, mišićima i živcima, a ako već postoji neki od problema, pomoći ćemo u njegovu rješavanju. Vrlo je individualno što će kome odgovarati, no svaki oblik tjelovježbe koji uključuje istezanje i jačanje mišića odličan je izbor (dobri su pilates i aerobik).

“Osim toga”, nastavlja fizioterapeut, “pomoći si možete i tako da u dućanu ortopedske opreme kupite loptu za pilates (pazite na veličinu) koju odnesete na radno mjesto i dok radite, zamijenite je svojim starim stolcem barem pola radnog vremena. U početku bi vas mogli boljeti mišići, moglo bi doći i do upale, ali to traje kratko. Druga opcija je kupnja posebnih jastuka za sjedalicu radnog stolca koja je osmišljena i dizajnirana tako da uspostavlja kvalitetniji balans.”