Distributeri strahuju hoće li uspjeti naplatiti robu isporučenu KonikomuOsječki Konikom, najveći hrvatski maloprodajni lanac potrošačke elektronike, pred propašću je. Račun tvrtke blokiran je zadužnicama dobavljača, pa se očekuje da bi uskoro mogao biti podnesen i zahtjev za pokretanje stečaja. Tu informaciju za Nacional je neslužbeno potvrdilo više osoba iz kompanije, ali i nekoliko distributera velikih svjetskih proizvođača elektroničke robe, koji sada strahuju hoće li uspjeti naplatiti robu koju su posljednjih mjeseci isporučili Konikomu. O poslovnim problemima osječke kompanije u stručnim krugovima priča se već mjesecima, a posebno otkad je vlasnik tvrtke, poduzetnik Zdravko Jelić, prije nekoliko mjeseci donio odluku da tri najprofitabilnija Konikomova dućana, u velikim zagrebačkim trgovačkim centrima, prepuste izravnom tržišnom konkurentnu - Elipsu. Iako su se zaposlenici kompanije i Konikomovi poslovni partneri nadali da bi tako tvrtka ipak mogla biti spašena, čini se da su dubioze ipak bile prevelike i da bi tvrtka koja je 2010. ostvarila 50-ak milijuna eura prihoda mogla završiti u stečaju.

Dođe li do stečaja, sudbina 350 Konikomovih zaposlenika bit će vrlo upitna, a iako je logično očekivati da će dio tvrtkinih dućana preuzeti netko od tržišnih konkurenata, za radnike to ne znači puno. Uvjerili su se u to Konikomovi zaposlenici u zagrebačkim prodavaonicama, kojima je novi vlasnik ponudio ugovore na svega nekoliko mjeseci. Propast Konikoma može se smatrati vrhuncem velike krize koja posljednjih godina pogađa domaće tržište potrošačke elektronike.

Pod utjecajem krize, od tri tvrtke koje su dugi niz godina bile lideri u tom segmentu domaćeg maloprodajnog tržišta, dvije - Vemil i Renoprom - vlasnik maloprodajnog lanca Technomax propali su. Treći - Hgspot - spao je na samo tri dućana i grčevito se bori s golemim gubicima da izbjegne stečaj. Propao je i niz manjih, ali vrlo respektabilnih tvrtki, kao, primjerice, Bossiz. Taj lanac dućana specijaliziranih za mobilnu telefoniju i računala, koji je prije krize ostvarivao godišnje prihode od desetak milijuna eura, više ne postoji, a značajan tržišni šok izazvao je i stečaj Peveca, koji je također prodavao velike količine kućanskih aparata, bijele tehnike i elektroničkih uređaja. Pobjednik te krize - barem se tako donedavno činilo - bio je Konikom. Kompanija je u samo četiri godine, između 2006. i 2010., iz regionalnog slavonskog lanca izrasla u nacionalnog lidera, udvostručivši pritom prihode s 25 na gotovo 50 milijuna eura. Ipak, čak i u razdobljima najvećeg rasta Konikomova dobit bila je iznimno niska - između 1,5 i 1,9 milijuna kuna. S druge strane, sve lošiji uvjeti poslovanja na domaćem tržištu uzeli su danak.

Iz godine u godinu Konikomov dug prema dobavljačima rastao je, dok je naplata vlastitih potraživanja bila sve teža. Prema podacima za 2010., Konikom je od kupaca potraživao oko 59 milijuna kuna, a imao dug prema vjerovnicima i dobavljačima od 72,6 milijuna kuna. Moguće je da je ta razlika potraživanja i dugova 2011. porasla, a iako je trenutačno nemoguće doći do točnih podataka, spekulira se kako ukupna vrijednost zadužnica kojima je blokiran Konikomov račun iznosi oko 30 milijuna kuna. Za tvrtku koja godišnje ostvaruje deset puta veće prihode taj iznos ne bi trebao biti nepremostiva prepreka, no Konikomovi problemi uvelike su i posljedica histerije koja vlada među dobavljačima. Prvi val poslovnih problema i stečajeva maloprodajnih lanaca potrošačke elektronike izazvao je i goleme gubitke za njihove dobavljače. U zagrebačkim trgovačkim krugovima još uvijek se prepričava zgoda s regionalnim direktorom zastupništva jednog velikog europskog proizvođača bijele tehnike koji je ostao bez posla nakon što je otkriveno da je njegova tvrtka imala više od 30 milijuna kuna nenaplaćenih potraživanja prema Pevecu koji je otišao u stečaj.

U takvim okolnostima distributeri danas pušu na hladno, a dovoljno je da jedan od njih aktivira zadužnicu, pa da odmah krenu i svi ostali, želeći tako osigurati što bolju poziciju u naplatnom redu. Upravo to se dogodilo u slučaju Konikoma, a lavinu je navodno pokrenuo jedan distributer bijele tehnike. Takva histerija sa zadužnicama svakako nije dobra za Konikom ili ijednu drugu maloprodajnu tvrtku, ali je poprilično logična. Zahvaljujući nizu specifičnih tržišnih okolnosti proteklih godina profitne marže na domaćem tržištu potrošačke elektronike smanjene su na vrlo nisku razinu, a kako su rokovi naplate sve duži, pa tako i akumulirani dugovi trgovaca sve veći, kolaps jednog većeg lanca kao što je Konikom dovoljan je da za sobom u propast povuče i desetak manjih distributera. Kako objašnjava Nacionalov sugovornik, zastupnik poznatog europskog proizvođača audiovizualne opreme, problem je u strukturi cijelog tržišta: "Zastupnici daju dobre marže, često i do 25 posto, no problem je što se to dijeli na previše ruku. Distributeri uzimaju svoj dio, a njihovi troškovi su sve veći, ponajprije zbog rastuće cijene benzina, što distribuciju čini sve skupljom.

Vitomir Polović, direktor Expert AdrijeNe ostaje tu puno za maloprodaju, jer iz svoje marže oni moraju podmiriti troškove prodajnog prostora, zaposlenih, ali i samog poslovanja, jer PDV plaćaju po izdanom računu, a onda često moraju čekati mjesecima da se naplate. Nemojte zaboraviti ni kartičare. Oni uzimaju i do 5 posto, a zbog krize je udjel korištenja kartica u ukupnoj prodaji sve veći. Teško je to vrijeme za maloprodaju i ja razumijem naše partnere kad se žale da im je razlika između veleprodajne cijene i preporučene maloprodajne cijene premala. Proizvodnja nekog elektroničkog uređaja ima relativno fiksnu cijenu, pa tu baš i nema prostora za prilagodbu, a ne možemo povećavati ni maloprodajne cijene, jer je kupovna moć građana u padu. Treba to preživjeti, a ova godina mogla bi biti naročito teška." Iako je recesija glavni generator krize na domaćem tržištu potrošačke elektronike, ta kriza zapravo je počela tek 2010. Razlog je digitalizacija televizijskog signala, višegodišnji proces koji je i država poticala znatnim financijskim sredstvima. Taj proces značajno je utjecao na rast prodaje, naročito televizijskih uređaja, a tek kad je završen - krajem 2009. - problemi su počeli.

Većina distributera i velikih maloprodajnih lanaca prvo tromjesečje 2010. i jak udar krize dočekali su s punim skladištima robe - posljedicom tržišne ekspanzije izazvane digitalizacijom ranije godine. Velike zalihe, u trenutku pada potrošnje - radi se o najgorem mogućem ciklusu za trgovce, koji ih je prisilio da robu prodaju na akcijama uz goleme popuste, često i ispod nabavne cijene. Već tu financijska stabilnost niza domaćih trgovaca bila je poljuljana. Dakako, hrvatskim trgovcima tehničkom robom nije pomoglo ni to što je domaće tržište sve zasićenije. Prema podacima GfK, svako hrvatsko kućanstvo ima u prosjeku 2,5 mobitela, a trećina barem jedan pametni telefon. Nadalje, 55 posto kućanstava ima TV prijemnik s ravnim ekranom, 17 posto satelitsku antenu, a kabelsku televiziju iznad 14 posto. DVD uređaje ima 56 posto kućanstava, a osobno računalo 67 posto.

Sve te brojke višestruko su veće nego prije desetak godina, a i tržišnih igrača je znatno više, pa je konkurencija veća nego ikad. Doduše, i u potrošačkoj elektronici još ima segmenata s prostorom za rast - samo lani prodano je oko 100 tisuća uređaja osjetljivih na dodir, kao što su tablet računala, čitači elektroničkih knjiga i pametni mobiteli, no u većini ostalih kategorija tehničke robe tržište je u padu, a da situacija bude gora, velika nelikvidnost u ekonomiji rezultirala je tima da se dugovanja sve češće prebijaju kompenzacijama, pa se roba samo prebacuje iz jedne tvrtke u drugu. Privremeno se na taj način dubioze prolongiraju, no ako uskoro na tržištu ne bude svježeg novca, još neki trgovci, od kojih su mnogi ušli u znatne investicije, mogli bi biti u problemima. Osim Konikoma, s golemim problemima navodno bi bio suočen i broj 4 na tržištu - Ecos, ali su njegovi vlasnici ušli u partnerstvo s velikim međunarodnim lancem Expert, koji je preuzeo tvrtkine prodavaonice. Sad se nagađa da bi Expert mogao preuzeti i posrnuli HgSpot. Dolazak Experta stoga bi mogao biti najava ulaska velikih svjetskih igrača na hrvatsko tržište, a potencijalnih meta za preuzimanje uskoro bi moglo biti još i više. Tako je posljednjih mjeseci bilo puno spekulacija o sudbini lanca Technomarket u vlasništvu bugarske tvrtke K&K Electronics.

Taj lanac je zbog loših rezultata već zatvorio svoje dućane u Sloveniji, no kako u Hrvatskoj posluje nešto bolje, zasad još uvijek nema službenih najava o zatvaranju prodavaonica. Nije isključeno ni da meta preuzimanja u budućnosti bude i novi tržišni lider - Ecos. Ta tvrtka, nakon što je preuzela najunosnije Konikomove prodavaonice, ove godine očekuje rast prodaje od čak 50 posto, no poučeni primjerima ranijih tržišnih lidera, izvjesno je kako se taj rast već sljedeće godine može pretvoriti u velike dubioze, naročito ako profitabilnost u sektoru ostane niska, kao što je danas. Moguće je čak da format velikih prodavaonica tehničke robe na malom i relativno siromašnom tržištu kao što je Hrvatska potpuno izumre. Iako među trgovcima već godinama kruži vic da je "najbolji dokaz slabe profitabilnosti maloprodajnog tržišta potrošačke elektronike to da Konzum na njemu nije vodeći", sve jača tržišna pozicija velikih maloprodajnih lanaca robe široke potrošnje, kao što su Konzum, Mercator, Getro ili Metro, sasvim je moguća posljedica. Sličan scenarij posljednjih godinu i pol bio je vidljiv u segmentu igračaka, gdje su veliki lanci iskoristili poslovne probleme specijaliziranih trgovaca kao što su Turbo Limač i One2Play da uzmu velik dio tržišnog kolača. Sad bi se to moglo dogoditi i u potrošačkoj elektronici, iako Nacionalov sugovornik upozorava da to ne bi bilo dobro za uvoznike i distrubutere: "Problem je velikih trgovačkih lanaca to što njima tehnička roba u principu služi samo kao sredstvo privlačenja potrošača u njihove dućane. Oni inzistiraju na netržišno niskim cijenama koju nadoknade prodajom drugih artikala, ali pritom ruše cijenu svima drugima. Taj pritisak jedan je od razloga zbog kojih su specijalizirani lanci u problemima, a da pritom ne spominjem povlaštene uvjete koje traže. Metro od distributera traži da mu omoguće vraćanje artikala koje naruče za neku akciju, a ne prodaju. Oni tako zapravo posluju bez ikakva rizika pa mogu ići i s vrlo niskom konačnom cijenom, jer troškova skladišta nemaju. To uništava sve ostale pa vjerujem da je opstanak specijaliziranih dućana tehničke robe nužan preduvjet za opstanak cijelog tog sektora u Hrvatskoj."