"Spider-Man 2" već je najavljen za 2004.Odluka Georgea Lucasa da svoj novi SF spektakl “Ratovi zvijezda – epizoda 2: Napad klonova” prikaže 16. svibnja, i to u cijelom svijetu, pomakla je hollywoodsku redaljku blockbustera mjesec dana prije. Filmovi koji bi inače imali premijeru tek tijekom svibnja – što bliže ljetu i najisplativijoj kinosezoni – sada su termine morali potražiti u travnju, kako bi dobili što više slobodnog prostora prije invazije Lucasovih svemirskih pustolova. Tako je “Kralj škorpiona”, odvojak hit serijala “Mumija”, s popularnim hrvačem Rockom u glavnoj ulozi, imao premijeru 18. travnja i postavio rekord u američkim kinima za taj mjesec sa 36 milijuna dolara bruto utrška (distributeri su u tom mjesecu rijetko kad “otvarali” potencijalne hitove). Slična prijetnja natjerala je i “Spider-Mana”, skupi blockbuster kompanije “Sony Entertainment” (budžet iznosi 140 milijuna dolara), na premijeru već 3. svibnja: budući da će “Napad klonova” dva tjedna poslije okupirati sva svjetska kina, i “Spider-Man” se morao opredijeliti na sličnu strategiju, pa će za nekoliko dana, osim u Americi, film istodobno biti prikazan i u mnogim drugim zemljama diljem Zemljine kugle – pa i Hrvatskoj!
Stariji filmofili možda se sjećaju da su u Zagrebu već jednom gledali dogodovštine Čovjeka-pauka. Početkom osamdesetih u našim su kinima igrala dva filma skrpana iz tv serije “Čudesni Spider-Man”, s izvjesnim Nicholasom Hammondom u naslovnoj ulozi. Unatoč skromnom budžetu i naivnim trikovima, oba su bila iznimno gledana: bilo je to doba pomame za ekranizacijama stripova (val je započeo “Superman” iz 1978.) i pravo je čudo kako “Spider-Man”, kultni Marvelov proizvod, tih godina nije dobio i malo raskošnije produkcijsko ruho. Činilo se da će desetljeće poslije nepravdu ispraviti James Cameron, koji je po završetku rada na “Terminatoru 2” napisao sinopsis za visokobudžetnu ekranizaciju “Spider-Mana”, no nakon što ga je prodao MGM-u kao da je za njega izgubio interes. Tijekom devedesetih projekt je oživljavao i zamirao, sve dok ga “Sony” nije stavio na definitivnu produkcijsku listu za početak trećeg milenija. Scenarij je napisao hit-maker David Koepp (njegova “Soba za paniku” još se iznimno gleda u američkim kinima), poslije su ga dorađivali Scott Rosenberg (“Con Air”, “Nestali u 60 sekundi”) i oscarovac Alvin Sargent (“Julia”, “Obični ljudi”), a za redatelja je izabran Sam Raimi, nekadašnji wunderkind koji je s nepunom 21 godinom samofinancirao svoj prvijenac, superuspješni horor “Zla smrt”. Presudilo je to što je Raimi bio veliki poklonik originalnog stripa, znao je sva njegova izdanja i nastavke te imao mnoštvo ideja o načinu ekranizacije: povrh svega, bio je štedljiv redatelj iznimna vizualnog stila – posve dovoljno da se uvjeri šefove “Sonyja” kako je on prava osoba za taj posao.
S izborom glavnoga glumca za ulogu Petera Parkera, skromnog studenta kojeg ubode mutirani pauk pa momak razvije nevjerojatnu sposobnost skakanja po neboderima, bilo je nešto više problema. Govorkalo se o Leonardu DiCapriju, Chrisu O’Donnellu i Freddieju Prinzu jr.-u, no izgledalo je da će “Sony” naposljetku izabrati Heatha Ledgera, mladog Australca koji je zablistao u “Patriotu” uz Mela Gibsona. Ledger je, međutim, zagunđao da mu se ne nastupa u uskom trikou, pa je ipak odlučeno da Spider-Mana utjelovi Tobey Maguire, glumac gotovo dječačkog lica, koji je dobio izvrsne recenzije za nastupe u “Pleasantvilleu”, “Ledenoj oluji”, “Zajaši s vragom”, “Kućnim pravilima” i “Zlatnim momcima”. Olakotna je okolnost bila i to što mu je honorar iznosio “samo” četiri i pol milijuna dolara – otprilike petina svote koju bi tražio DiCaprio.
I izbor glumca za glavnog negativca, genijalnog znanstvenika Normana Osborna koji se prometne u letećeg Zelenog zloduha, nije bio lak. Nicolas Cage bio je zainteresiran, ali se snimanje ratnog filma Johna Wooa “Windtalkers” toliko odužilo da je morao odustati od angažmana. John Malkovich dugo je pregovarao sa “Sonyjem” o honoraru da bi se poslije odlučio za novu filmsku verziju romana “Ripleyjeva igra” Patricie Highsmith, kojom će se Liliana Cavani pokušati vratiti među redateljske zvijezde. Willem Dafoe nije bio tako izbirljiv: uloga mu se sviđala unatoč tome što gotovo polovicu filmskog vremena provede pod metalnom kacigom koja mu skriva lice.
Snimanje su obilježili romansa Maguirea i njegove partnerice Kirsten Dunst (raskinuli su prije mjesec dana), jedna tragedija na “setu” (građevinski radnik Tim Holcombe stradao je zbog nesolidno postavljenog viličara) i jedan od najtragičnijih događaja u američkoj povijesti: 11. rujna prošle godine putnički zrakoplovi koje su navodili teroristi udarili su u newyorške tornjeve WTC-a i gotovo zavili u crno ekipu “Spider-Mana”. Naime, u već priređenom foršpanu lijepo se vidjelo kako helikopter s bandom pljačkaša ulijeće u divovsku paukovu mrežu razapetu između Tornjeva blizanaca, a što se još događalo u filmu na tim lokacijama moglo se samo nagađati. Kako se ne bi ugrozilo osjećaje javnosti, foršpan je povučen i promijenjen, a snimanje se nastavilo da se izmijene sporni prozori. Prva nakana da se film premijerno prikaže za prošli Božić definitivno se pokazala nerealnom, pa se 3. svibnja 2002. nametnuo kao najrealnije rješenje.
“Sony” iznimno mnogo očekuje od filma koji bi mu mogao osigurati još jednu unosnu franšizu: “Spider-Man 2” već je najavljen za 2004., a Maguire i Kirsten Dunst potpisali su ugovore za ukupno tri filma iz serijala. Pretpostavlja se da bi prvog vikenda “Spider-Man” mogao zgrnuti 60-70 milijuna dolara samo u američkim kinima, a daljnji prihodi ovisit će o povoljnoj usmenoj predaju i publicitetu u medijima. Da bi se pokrilo troškove, ostvarilo profit i opravdalo snimanje nastavka, ukupna svjetska bruto zarada trebala bi iznositi bar 400 milijuna dolara.
Hoće li to “Spider-Manu” uspjeti? Možda, ako zadovolji svoju ciljnu publiku, žderače kokica svih generacija koji uživaju u bučnim vizualnim spektaklima i nemogućim dogodovštinama na ekranu (tzv. ozbiljna publika nema što tražiti na takvom filmu). Sudeći po ekstatičnoj recenziji na trendovskom web siteu “Aintitcool” Harryja Knowlesa “Spider-Man” nije bez izgleda. Problem svakog prvog filma iz planiranog serijala je predugačka ekspozicija (prvi “Superman” je trajao gotovo dva i pol sata, a Christopheru Reeveu trebao je puni sat da uskoči u crveno-plavo-žuti kostim), no nju je Raimi u “Spider-Manu” vrlo efikasno riješio, ne dopuštajući da film traje dulje od 120 minuta. Film počinje kao tipični izdanak omladinskog žanra: Peter Parker neugledni je štreber koji čezne za djevojkom iz susjedstva Mary Jane, no ona hoda s antipatičnim ragbijašem koji je impresionira snagom i skupim kabrioletom. Mladićev jedini prijatelj je Harry, sin moćnog i bogatog Normana Osborna, koji je pak impresioniran što je Parker pročitao sve njegove radove i – za razliku od njegova sina – pokazuje izrazite znanstvene ambicije. Zbivanja prelaze u fantastiku kad Parkera u sveučilišnom laboratoriju ubode pauk, proizvod genetičkog eksperimenta. Mladić doslovce preko noći otkrije da mu se vid tako izoštrio da mu naočale više nisu potrebne, da mu je torzo nabildan (Maguire je morao mjesecima vježbati kako bi se pripremio za scenu u kojoj prvi put skine košulju i otkrije novu muskulaturu) te da mu iz vrhova prstiju vire šiljci koji mu omogućavaju penjanje po zidovima. I ne samo to! Iz zapešća može izvlačiti neku vrstu paukove mreže kojom je u stanju hvatati sve što mu se prohtije. Novostečene sposobnosti Parker isprva koristi za čistu zafrkanciju, no kad mu od ruke kriminalca pogine ujak koji ga je nakon smrti roditelja odgojio, mladić shvaća da se mora posvetiti borbi protiv zločina, ponajprije Zelenog zloduha, zakrabuljenog čudovišta koje terorizira New York. Parker još ne zna da je njegov protivnik zapravo Osborn, ali ni potonji nema pojma da je Parker uvijek maskirani Čovjek-pauk. Time se stvara zanimljiv dramski odnos: Parker i Osborn uzajamno se poštuju, čak se doimaju i poput surogatnog oca i sina, ali su u svojim alternativnim izdanjima ljuti protivnici.
Scenarij je povremeno tanjušan, povremeno zgodno ironičan (Parker ima problema sa studijem, jer malo spava: noću, naime, uglavnom izvodi junačka djela), no glavni aduti filma sigurna su Raimijeva režija i izvrstan nastup Tobeyja Maguirea u ulozi Čovjeka-pauka: stripovski dvodimenzionalan lik mladi je glumac utjelovio kao zanimljivo nijansiranu ličnost.
Žderači kokica, međutim, neće se osobito brinuti za takve finese: njima su glavna atrakcija fantastične sposobnosti Čovjeka-pauka, a u filmu se njih demonstrira posve dostatno. Najfascinantniji su preleti glavnog junaka preko kuća i nebodera, dočarani najvišim standardima današnjih kompjutora za stvaranje specijalnih efekata. Jedna od tih akrobacija možda završi i sudskom tužbom: u prizoru u kojem Čovjek-pauk skače s jednog na drugi krov nebodera što zatvaraju newyorški Times Square izmijenjeni su oglasi na panoima koje su u stvarnosti zakupili drugi oglašivači: umjesto “Samsunga”, “Sonyjeva” konkurenta, uz pomoć digitalne tehnike osvanuo je oglas za USA Today. Čak se i hollywoodski blockbusteri koriste za obračune među svjetskim koncernima!

Četrdeseti rođendan ‘Spider-Mana’

Strip “Spider-Man”, čiji su autori legendarni Stan Lee, jedna od ključnih figura Marvel Comicsa, i Marvelov crtač Steve Ditko, prvi put je objavljen 1962. u zamirućoj ediciji “Čudesna fantastika”. Odmah je postigao takav uspjeh da je edicija preimenovana u “Čudesnog Spider-Mana”, a lik Čovjeka-pauka postao je ravnopravni konkurent DC Comicsovim superjunacima Supermanu i Batmanu.
Stara izdanja “Spider-Mana” danas dosežu cijenu i do 25 tisuća dolara, a nove epizode prodaju se u stotinama tisuća milijuna primjeraka diljem svijeta.

Tobey Maguire – netipična zvijezda

Danas 27-godišnji glumac zarana je napustio školu i posvetio se nastupima u reklamama, na filmu i televiziji. Osobito vješt u portretiranju uvrnutih pametnjakovića, najviše je pohvala dobio za uloge u “Ledenoj oluji”, “Pleasantvilleu”, “Kućnim pravilima” i “Zlatnim dečkima”.
Na snimanju “Dječačkog života” sprijateljio se s Leonardom DiCapriom i postao dijelom njegove raspusne družbe, unatoč tome što ne konzumira drogu ni alkohol: prakticira jogu i uvjereni je vegetarijanac.

Najvažniji filmovi:

1997. Ledena oluja / Razarajući Harry
1998. Pleasantville
1999. Kućna pravila / Zajaši s vragom
2000. Zlatni dečki
2001. Mačke i psi (glas Loua)
2002. Spider-Man