Preko puta "Croita" je "City Store", trgovina sportskom opremom. Tri objekta u blizini koja se grade pripadaju "Buljan cestama".Dugopolje, nekad siromašno selo u podnožju zagorske strane, danas je prva hrvatska gospodarsko-poslovna zona na trasi autoceste Zagreb – Split, u koju je 17 hrvatskih i stranih tvrtki do sada uložilo više od milijardu kuna. U idućoj godini nići će u Dugopolju poslovni objekti 90 respektabilnih tvrtki. Samo u građevinski dio i izgradnju tih objekata utrošit će se 6 milijardi kuna, što gospodarsko-stambenoj zoni Dugopolje daje značaj prvorazrednog poslovnog projekta, po financijskoj snazi rangiranog odmah poslije autoceste. Usto, uz 90 poslovnih objekata, sagradit će se i 80 novih obiteljskih kuća i cijela sportsko-rekreativna zona.

Ovaj inovatorski projekt djelo je dvojice ljudi – načelnika općine Dugopolje Zlatka Ževrnje i splitskog arhitekta Srđana Šegvića, vlasnika tvrtke “Arching” koja je izradila projektnu dokumentaciju. Prije pet godina Šegvić i Ževrnja osjetili su što će nova autocesta, čija trasa u zaleđu Splita prolazi upravo Dugopoljem i dalje u pravcu Šestanovca i Dubrovnika, donijeti kraju u koji je, osim mjesnog stanovništva, malo tko zalazio.

“Zajedno smo došli na tu ideju 1997. Ževrnja je postao načelnikom tada osnovane nove općine. Jedino što je Dugopolje imalo bio je kamenjar i zemljište koje stotinama godina nitko nije mogao koristiti”, kazao je Šegvić.

“Znali smo da je idejno rješenje autoceste doneseno, trasa utvrđena, da se već počelo ugovarati poslove s ‘Bechtelom’ te da su radovi na tunelu Sv. Rok već otpočeli. Znali smo da se jedno čvorište autoceste i državne ceste D1 predviđa upravo u Dugopolju i da se ta jedina prilika za život, zaradu, nova zaposlenja i povratak mladih ljudi u selo koje će vrlo brzo dobiti sve sadržaje gradića ne smije propustiti”, ističe Dugopoljac Ževrnja, prije zamjenik direktora INA-e Solin, koji se 1997. vratio u svoje selo i postao načelnikom. Dugopolje je bilo siromašno selo iza Klisa, u blizini ceste Split – Sinj, iz kojega su radnici svako jutro odlazili u splitske tvornice, a Dugopoljke godinama na splitsku tržnicu donosile povrće.

Četrdesettrogodišnji Ževrnja doista je Dugopolje pretvorio u veliko gradilište, uz autocestu, najveće u Dalmaciji.

“Prvo smo napravili Studiju utjecaja na okoliš za cijelo područje, jer smo gospodarsku zonu planirali smjestiti na 1 milijun četvornih metara građevinskog zemljišta na predjelu Podi i Krč, od skladišta ‘Tommy commerca’ do rotora autoceste Zagreb – Split”, ističe Ževrnja. “Od toga je više od 500.000 četvornih metara predviđeno za razvoj gospodarstva, malog, srednjeg i krupnog poduzetništva. Postigli smo najveću moguću razinu urbanizacije i prešli put od urbanističkog plana do detaljnih planova, čime smo omogućili investitorima dobivanje građevinskih dozvola bez suvišnih troškova, čekanja i administrativnih komplikacija.” Uz dozvolu Ministarstva financija u zoni Dugopolje oglašena je vrlo povoljna cijena zemljišta od 45 kuna po četvornome metru. To je odmah privuklo mnoge investitore. Danas, nakon nekoliko godina cijena se povećala na 120 kuna po četvornome metru.

No Šegvić i Ževrnja imali su na umu i druge sadržaje. Na 60.000 četvornih metara izgradit će se sportski i rekreacijski sadržaji. Na tom je mjestu sada nogometno igralište NK Dugopolje koje igra u Trećoj ligi. “Uz novo nogometno igralište, izgradit će se i devet teniskih terena od kojih će jedno biti turnirskih dimenzija s gledalištem. Jednom će se u Dugopolju odigravati teniski turniri”, uvjeren je načelnik Ževrnja. Uz teniske terene bit će sagrađena sportska dvorana, restoran, svlačionice, plivački bazen i apartmani. Uz sportski centar je i parkiralište za osobna vozila. Na drugom kraju zone je i parkiralište za velika teretna vozila na kojem će se odjednom moći parkirati 45 šlepera. U blizini se planira izgraditi objekt za servisiranje kamiona i teretnih vozila. Osim industrijsko-poslovne te sportsko-rekreativne planira se izgraditi i stambena zona, na površini od 110 tisuća četvornih metara. “Prema prostornom planu na rubu naselja je nova individualna zona stanovanja. Tu je 80 detaljno urbaniziranih stambenih parcela za obiteljske kuće. Za to stambeno naselje upravo se radi infrastruktura, oborinska i fekalna kanalizacija, vodoopskrba, telefonske veze, struja, asfaltna cesta, uređeni nogostupi, vanjska rasvjeta, hortikultura. Sa 40 obitelji već je potpisan ugovor o izgradnji obiteljskih kuća”, naglašava Ževrnja. U središtu Dugopolja gradi se još jedna sportska dvorana, te dvorana osnovne škole sa svim pratećim sadržajima i gledalištem za 375 učenika. Već su izgrađeni moderni sportski tereni s igralištem i informatička učionica. Općina Dugopolje planira proširivanje postojećeg dječjeg vrtića sa 92 djece, možda i izgradnju novoga.

Na području gdje je sagrađena benzinska crpka OMV Istrabenz napravljena su dva manja detaljna urbanistička plana. Na području Bana svoje pogone i poslovne prostore otvorit će OMV, s još jednom benzinskom crpkom, Scania, švedski proizvođač kamiona, tvrtka “Lucis”, tvrtka “Tolo trade” koja želi graditi motel, tvrtka “Ninčević” iz Solina za salon automobila, vulkanizer ”Šakić, “Složna braća”, špediterska tvrtka braće Juginović iz Dubrave, AVIS rent-a-car i “Fenix”. “Na području uz državnu cestu D1 iz pravca Splita, koja će prerasti u brzu cestu, imamo već devet investitora i na cijelom tom predjelu bit će sadržaji koji su u funkciji cestovnog prometa: benzinske crpke, mehaničarske radionice, vulkanizeri, motel i rent-a-car. Upravo se prokopava cesta, infrastruktura se mora prebaciti na gornju stranu ceste, jer uskoro počinje izgradnja i druge benzinske crpke”, govori Ževrnja.

U središnjoj zoni prvi je investitor bila trgovačka tvrtka “Leopold M”, koja je otvorila robnu kuću, i čiji je većinski vlasnik Cvitko Maleš. Potom je u zonu Dugopolje došao “Croit”, veleprodaja dječjih igračaka, zatim splitski trgovački div Brodomerkur, PAM tvornica papira Zagreb, te pržionica i pakirnica kave ProCaffe, čiji je vlasnik Karlo Blonder i koja se bavi servisiranjem ugostiteljske opreme. Uz restoran “Balić”, ulagači su i troje Dugopoljaca: Ljubo Marasović gradi veliki prodajni centar s restoranom zajedno s “Kerumom” i “Dalmessom” Ante Dolića, Ivan Caktaš gradi objekt za servisiranje teških strojeva i kamiona, a obitelj Punda bavi se prijevozom kamionima. U drugom valu ulagača stigla je “Lesnina” iz Ljubljane, pokraj koje će biti rotor autoceste. Jedan krak autoceste tu će se spustiti prema Splitu, odnosno Sinju, a drugi će produžiti prema Šestanovcu i Dubrovniku. Potom su u Dugopolje stigli “Merkur”, “Buljan ceste”, “Ita light” iz Poreča, “Grafopak” iz Splita, “Overseas express” hitna pošta, elektromaterijal “Čulić”, distribucijski centar pića “Matofenix”, “Imak, proizvodnja kovane i ukrasne bravarije, te “Glorija kava”. U trećem valu u Dugopolje je stigao i Hrvatski telekom, “Studenac” iz Omiša i “Autohrvatska” Zagreb, koja će tu otvoriti svoj servis i prodajno-izložbeni salon. Nedavno je i “Podravka” kupila svoju parcelu na kojoj će graditi veliko skladište za cijelo splitsko područje. Baš kao i “Vindija” iz Varaždina.

“Nedavno smo potpisali ugovor s tvrtkom ‘Mucić & Co’ iz Ljubuškog, koja će usred Dugopolja, nasuprot sportskom centru, napraviti hotel. Postavlja se i javna rasvjeta. Od ukupno 300, položili smo 96 kandelabra za javnu rasvjetu. Otvaraju se obrtno-proizvodno-servisni pogoni, čak i dva objekta za servisiranje brodskih motora, splitske tvrtke ‘Matadura’, koja održava brodove u ACI marinama. Bolje je u Dugopolju napraviti pogon, nego u skupom akvatoriju iznajmljivati kioske. U zonu su stigli i proizvođači likera, bravarske radionice”, ističe Ževrnja.

Otkako je počeo projekt poslovne zone Dugopolje, vrijednost zemljišta povećala se 150 posto. Vrijednost cijelog zahvata doista je velika. Samo “Lesnina” u izgradnju svoga objekta uložila je oko 30 milijuna eura. U izgradnju 17 objekata uloženo je više od milijardu kuna. Kada bude dovršena, građevinska vrijednost cijele zone doseći će oko 6 milijardi kuna. Dugopolje je zbog izgrađene infrastrukture platilo državi oko 11 milijuna kuna PDV-a. Kada ne bi bilo zone, godišnji proračun općine bio bi 1,6 milijuna kuna. Već sada je dugopoljski proračun 2,9 milijuna kuna. “Računamo da ćemo za godinu dana u općinski proračun Dugopolja sliti oko 4,5 milijuna kuna. Uz stalni rast. Financijski bit ćemo jači od mnogih priobalnih općina. Kada ne bi bilo ove zone, mi iz državnog proračuna ne bismo dobili ništa. Dugopolje bi životarilo”, ističe
Ževrnja.

Nebojša Kurtović vlasnik je tvrtke “Croit” koja se bavi veleprodajom igračaka od 1994. Posluje na području cijele Hrvatske, ima 110 zaposlenih, te svoju tvrtku i u BiH. “Croit” ima skladišta u Zagrebu, Osijeku, Sarajevu, Zadru, Rijeci i Splitu. “Odlučili smo doći u Dugopolje jer je ovdje najperspektivnije poslovno područje u cijeloj Hrvatskoj i najbolje pozicioniran položaj na cijeloj obali. Ovdje je čvorište autoceste i najbolja lokacija za djelatnosti koje će se razvijati ubuduće, posebno turizam. U Dugopolju smo blizu velikog tržišta. Naš se objekt sastoji od tri cjeline, ukupno 11.000 četvornih metara zatvorenog skladišnog prostora koji ćemo koristiti za skladištenje, sortiranje i doradu proizvodnje dječjih igračaka te kao sjedište tvrtke. Građevinska vrijednost ove investicije je 2,5 milijuna eura, tržišna oko 4 milijuna eura. Dolazak u zonu Dugopolje omogućuje nam skok u kvaliteti, organizaciji, smanjenju troškova i novom zapošljavanju oko 15 ljudi koji žive na ovom području”, ističe Kurtović.

Prvi Kurtovićev susjed bit će “Kerum”. Objekt koji se gradi ima skladište u prizemlju, trgovinu s restoranom i kafićem na katu, gdje su predviđeni i poslovni prostori “Dalmessa”. Preko puta “Croita” je “City Store”, trgovina sportskom opremom. Tri objekta u blizini koja se grade pripadaju “Buljan cestama”.

Najveću parcelu i najreprezentativniji salon namještaja i svega što je potrebno za kućanstvo izgradila je “Lesnina”. Uz salon je i veliki skladišni prostor, središnji za područje Splita i srednje Dalmacije. Tridesetogodišnji Ljubljančanin Sebastjan Cugelj direktor je prodajnog salona. “Sve je blizu Splita. Split nema mogućnost širenja. Prodajni salon ‘Lesnine’ i skladišta namještaja, ali i svih kućanskih potrepština, od posuđa do posteljine, s ogromnim parkiralištem, smješteni su na parceli od 25.000 četvornih metara. U prizemlju je diskont namještaja, na katu saloni namještaja i kuhinje. ‘Lesninu’ smo u Dugopolju otvorili u lipnju ove godine. Ovo je najveći centar ‘Lesnine’ u Dalmaciji prodajne površine 11.000 četvornih metara. Sa skladištima i ostalim oko 20.000 kvadrata. Sve građevne radove radile su ovdašnje tvrtke ”, ističe Cugelj. “Naš centar u Zagrebu radili smo sa slovenskim tvrtkama i imali smo velikih problema. U Dugopolju smo probali s lokalnim tvrtkama i oduševili se. Sve dozvole, planovi i uređenje infrastrukture bili su napravljeno na europskoj razini. Tako nešto u Sloveniji nisam vidio. Uskoro će cijeli Split i niz gradova koji mu gravitiraju doći kupovati ili poslovati u Dugopolje. ‘Lesnina’ je stigla među prvima i pogodili smo. Kada ovdje prođe autocesta i izgradi se rotor, čvorište ceste točno uz ‘Lesninu’, naša poslovna odluka dobit će puni smisao”, istaknuo je Cugelj.

Budući da se model Dugopolje pokazao izvrsnim, Srđan Šegvić dobio je zadatak projektirati još dvije takve poslovne zone uz trasu autoceste Zagreb – Split – Dubrovnik. I to zonu Bosiljevo, pokraj Karlovca, i poslovnu zonu Stankovci, pokraj Benkovca. Tako je arhitekt koji se do sada specijalizirao za urbane vile, poput “Ville Palace”, bivše vile Ranković u Dubrovniku, hotele i specijalizirane zgrade, poput adaptacije zgrade Hrvatske gospodarske komore u Splitu ili, uskoro, splitske Palače pravde, postao prvi hrvatski projektant poslovnih zona. “Ne želimo se baviti samo urbanizmom ili samo arhitekturom. Nigdje u svijetu nema granica između urbanizma i arhitekture. Počne se s projektiranjem poslovne zone, a završi s uređenjem interijera nekog objekta”, smatra Šegvić. Vrlo je izgledno da će se u općini Poličnik, pokraj Zadra, planirati četvrta poslovna zona uz trasu “Dalmatine”.

Za cijelo područje poslovno-stambene zone projektirano je 13,5 kilometara ulica, isto toliko i vanjske rasvjete. Također 13,5 km oborinske i fekalne kanalizacije, 14,5 km vodoopskrbe i isto toliko kilometara telefonije. Na području zone projektirano je 10 trafostanica, 12 km podzemnog elektrokabela visokog i isto toliko kilometara niskog napona. Izgrađen je podzemni 4,2 km dugi dalekovod iz trafostanice Klis – Grlo do Dugoplja. Uz sve to, projektirano je i 10 kilometara drvoreda. Poznato je već 90 investitora. Njih 11 posluje u izgrađenim objektima. U njima je zaposleno 350 ljudi, od toga je 70 ljudi iz općine Dugopolje. Sada su u tijeku radovi na više od 25 parcela. Od svih investitora 60 posto su obrtno-proizvodno servisni objekti, 40 posto komercijalna skladišta, prodajni saloni, veleprodaja, maloprodaja. Kada iduće godine počne raditi oko 30 novih poslovnih objekata, udvostručit će se i broj zaposlenih.