Svečanosti otvaranja obnovljenog Starog mosta prisustvovalo je više od 50 državnih delegacija, iz Hrvatske su došli predsjednik Stipe Mesić i premijer Ivo Sanader.Svečanosti otvaranja obnovljenog Starog mosta prisustvovalo je više od 50 državnih delegacija, iz Hrvatske su došli predsjednik Stipe Mesić i premijer Ivo Sanader. Dok bi njihova nazočnost trebala biti poruka mostarskim Hrvatima da pristanu na suživot s ostalim građanima BiH, njih dvojica za vrijeme ceremonije nisu uopće kontaktirali, a čak su i sjedili podalje jedan do drugoga. Mostarski biskup Ratko Perić uopće nije došao, i to iz protesta što križ na brdu Hum iznad Mostara nekim Bošnjacima smeta kao religijski simbol, no pitanje je ne bi li možda biskup upravo svojim dolaskom na svečanost bolje upozorio na objektivno težak položaj Hrvata u BiH.

Iako su najzaposleniji na otvorenju Starog mosta bili ministri vanjskih poslova Francuske, Italije i Nizozemske, Michel Barnier, Franco Frattini i Bernard Bot, te generalni direktor UNESCO-a Koichiro Matsuura, najviđeniji gosti bili su princ Charles i princ Muhamed bin Saud Al Kabir, osobni izaslanik saudijskog kralja Fahda. Princ Charles je u pratnji arhitekta Amira Pašića, predsjednika Organizacijskog odbora, dugačkom šetnjom i razgledanjem mosta, na brižljivo odabranom mjestu znalački pozirao fotoreporterima. Na službenom prijemu Predsjedništva BiH, na terasi restorana “Labirint”, pohvalio je graditelje i čestitao upravi grada Mostara, te najdulje razgovarao sa Svetozarom Marovićem i Filipom Vujanovićem, šefovima delegacije Srbije i Crne Gore. Vrlo diskretna je bila prisutnost velikom vrućinom iscrpljenog šeika Ahmeda Zakija Yamanija, nekadašnjeg ministra za naftu Saudijske Arabije i šefa OPEC-a, velikog donatora i obnovitelja biblioteka i džamija u Mostaru i BiH. Medijski potpuno nezamijećen ostao je dolazak dvojice nekada moćnih ljudi u BiH – generala Jacquesa Paula Kleina, izaslanika generalnog tajnika OUN-a Kofija Annana, i bivšeg europskog upravitelja Mostara Hansa Koschnicka, koji je predvodio njemačko izaslanstvo. Na dolazak njemačkog kancelara Gerharda Schrodera nitko nije računao, ali se o dolasku talijanskog premijera Silvija Berlusconija i američkog predsjednika Georgea Busha naveliko nagađalo. Berlusconi je doista htio doći u Mostar zbog ogromnog talijanskog doprinosa u obnovi Starog mosta, a njegovo rušenje proglasiti dekadentnim komunističkim činom, ali su ga spriječile trzavice u vladi i ucjene koalicijskih partnera. Iako se tijekom svečanosti u Mostaru moglo čuti kako nije postojala nikakva ozbiljna naznaka Bushova dolaska u Mostar, oni koji znaju za višemjesečne operativne pripreme CIA-e i domaćih obavještajnih službi na osiguranju terena, tvrde kako tako opsežne mjere sigurnosti ne bi bile provedene da nije postojala mogućnost Bushova dolaska i misteriozna prijetnja Al Qaede atentatom na sudionike svečanosti.

Događaj su izravno prenosile televizije 28 europskih i azijskih država. CNN se u nekoliko navrata izravno uključivao u Mostar, a u Turskoj se prijenos emitirao čak na tri nacionalna kanala. Zbivanja u Mostaru pratilo je oko 700 novinara iz svih krajeva svijeta, a najbrojniji su bili talijanski novinari. Rimska Reppublica posvetila je otvaranju Starog mosta čak tri velike stranice.

Njemačka policija dobila je povjerljivu informaciju o razgovoru vođenom u Sarajevu, u džamiji saudijskog kralja Fahda. Navodno se govorilo o napadu na američke i zapadnoeuropske dužnosnike na svečanosti otvaranja Starog mosta u Mostaru, a jedan od sugovornika bio je general Hamid Bahta, zastupnik u državnom parlamentu, nekad bliski suradnik Alije Izetbegovića i istaknutog člana SDA Hasana Čengića, muderiza te džamije. Nijemci su odmah izvijestili američke obavještajne službe, potom njemačko i američko veleposlanstvo u Sarajevu, pa tek onda Federalni MUP, od kojega su zatražili provjeru prijave. CIA je provjeru povezala s mogućom prisutnošću Al Qaede jer se generalu Bahti na Vrhovnom sudu sudilo zbog šverca oružja za Kosovo, a Čengić je na američkoj crnoj listi zabrane ulaska u SAD i blokade imovine u inozemnim bankama. Provjera MUP-a nije potvrdila prijavu o njihovoj umiješanosti u bilo kakav atentat, ali je direktor policije Zlatko Miletić priznao da je Federalni MUP angažiran u akciji provjere. To je bilo dovoljno nekim krugovima u SDA da napadnu Miletića i optuže ga da preko njega Hrvati miniraju ceremoniju u Mostaru i pokušavaju spriječiti dolazak državnika u taj grad. U svakom slučaju, malu američku delegaciju u Mostaru vodio je ambasador u BiH Clifford G. Bond.

Osim skakača s mosta, nastupa dječjih zborova iz Mostara uz Balaševićevu pjesmu “Samo da rata ne bude” i raskošnog vatrometa, ceremonija je bila na razini kičastih trećerazrednih realsocijalističkih sletova, kakvih smo se nagledali i u Hrvatskoj u zadnjih desetak godina. Redatelj Sulejman Kupusović je za honorar od 30.000 KM u scenarij svečanog ceremonijala unio po jedan red Beethovena, gluhog Glamočkog kola, plesa derviša iz Konje, folklora iz zemalja donatora, opernih arija, dosadne koreografije, Dine Merlina, Ibrice Jusića i “Emine”, Handela, marša Nikice Kalogjere iz “Bitke na Neretvi”, scensko-muzičkog performancea, pjesme “Vjeruj u ljubav” Olivera Dragojevića i nepotrebnog podilaženja vjerskim i nacionalnim osjećajima. Planovi o videozidovima koji će s obje strane mosta projicirati posljednje kadrove Starog mosta iz 1993., neposredno prije nego što su ga srušili tenkovi HVO-a, nisu se ostvarili, baš kao ni planovi o okupljanju Bijelog dugmeta, gostovanju Zdravka Čolića, Gibonnija ili klape Cambi s pjesmom “Oprosti”, oko čega je izbila ozbiljna polemika trebaju li se Hrvati ispričavati. Nije došla ni skupina Mostar Sevdah Reunion iz Nizozemske, za koju organizator nije uspio osigurati ni avionske karte.

Nikada u BiH nisu provedene tolike mjere osiguranja visokih uzvanika. Samo u Jedinici specijalne policije za zaštitu VIP gostiju bilo je više od 900 pripadnika, raspoređenih u strogom središtu grada, staroj gradskoj jezgri i na prilazima mostu. Ronioci su stalno pretraživali korito Neretve blizu Starog mosta, gdje je bila postavljena i zaštitna mreža za moguća plutajuća iznenađenja, a angažirano je oko 2500 policajaca Federalnog MUP-a. Čak 1881 policajac osiguravao je na prometnici Sarajevo – Mostar dugačkoj 130 kilometara sve vijadukte, brojne tunele, mostove i sve hidroelektrane, a na trasi od Sarajeva do Metkovića bio je obustavljen promet za kamione. Federalni MUP popisao je 232 sumnjive osobe, a jednu od njih, koja je već sudjelovala u terorističkim aktivnostima, policija je uhitila u Konjicu. Pouzdano se zna i da se petero ljudi iz zapadne Hercegovine pred uhićenjima sklonilo u Makarsku i Split. Uz pripadnike Federalnog i kantonalnih MUP-ova na osiguranju su angažirani i djelatnici federalne obavještajne službe OSA, djelatnici SIPA-e (Agencije za istrage i zaštitu) i djelatnici DGS-a (državne granične službe), te pripadnici MUP-a Republike Srpske koji su provodili pojačane kontrole u istočnoj Hercegovini. Na osiguranju su angažirani djelatnici međunarodne policije i vrlo jake snage SFOR-a, na zemlji, zraku i moru. U Neum je, uz odobrenje hrvatskih vlasti, radi prolaza kroz hrvatsko teritorijalno more, prvi put uplovila njemačka fregata u sastavu NATO-a. Na nedovršeni mostarski aerodrom sletjelo je 15 aviona s visokim gostima, a sarajevski hoteli “Holiday”, “Europa” i “Konak” te mostarski “Ero” bili su pod stalnom zaštitom. Sveukupno u osiguranju je sudjelovalo oko 5000 pripadnika policije Federacije BiH, međunarodne policije i snaga SFOR-a.

Amir Pašić, predsjednik Organizacijskog odbora, ugledni arhitekt i konzervator koji se kao dugogodišnji direktor tvrtke “Stari grad” godinama brinuo o Starom mostu i ostalim spomenicima kulture, rekao nam je da su troškovi uređenja gradske infrastrukture za samu ceremoniju i svečana proslava stajali oko 6 milijuna KM. Grad je trebao osigurati 2,5 milijuna KM, Vijeće ministara je obećalo 2 milijuna KM, a federalna vlada 1,5 milijuna KM. I federalna Vlada i Vijeće ministara do sada su dali samo po 500.000 KM. Nedostaje još 4 milijuna KM, a posebno je zabrinjavajuće što još nije skupljeno ni 1,8 milijuna KM za radove na mostarskom aerodromu. “Najveći uspjeh je obnova Starog mosta, čime smo zapravo otvorili vrata daljnjoj obnovi staroga grada”, istakao je Pašić.

Predrag Matvejević, istaknuti intelektualac, književnik i redoviti profesor na sveučilištu La Sapienza u Rimu, o obnovi Starog mosta kaže: “Hoće li most pridonijeti jedinstvu grada, ovisi o želji građana. Europska povijest je osudila dijeljenje gradova na Starom kontinentu. Rušenje zida u Berlinu osudilo je djelitelje ma gdje bili i kome god pripadali. Tko razdvaja grad, ostaje izvan povijesti.”

Bivši mostarski gradonačelnik Safet Oručević na čelu je Centra za mir i međuetničku suradnju, a Predsjedništvo BiH dodijelilo mu je plaketu za ideju zajedničke obnove Starog mosta. Oručević je 1996. odbio ponudu Turske, kao prve države donatora, koja je ponudila vlastima BiH da sa 12 milijuna dolara sama obnovi Stari most. Oručević je tada zatražio početak zajedničke aktivnosti svih građana Mostara na obnovi mosta, kao gradskog kulturnog simbola.

Povelja o suradnji civilizacija i nagrada za mir Kameni Stari most za 2004. dodijeljena je Vaclavu Havelu, a Oručević želi da se tradicija dodijele mirovnog Oscara nastavi svake godine baš na Starome mostu.

Tradicija skakanja sa Starog mosta se nastavlja, a 31. srpnja održat će se 438. natjecanje u skokovima. Umjesto mostarske legende, najuspješnijeg skakača svih vremena Emira Balića, na redu su novi šampioni. Lorenc Listo, Haris Džemad, Samir i Ermin Zukanović, Derviš Nazečić, Goran Fink, Irfan Milavić, Alija Janjić i Benat Kalajdžić. Među njima je i stari skakač Mirsad Pašić Dedo. “Dosad je samo 400 ljudi skočilo s mosta na glavu. Nasljednici i čuvari mosta i skoka nazvanog mostarska lasta su mladići koji nikada nisu skakali sa Starog mosta”, kaže trinaesterostruki šampion Balić. “I u vrijeme rata skakači kluba Mostar skakali su s trampulina”, ističe Balić, čiji su se lik i skok sa Starog mosta ovih dana našli i na službenoj poštanskoj marki BiH. “Marke će obići cijeli svijet, baš kao i DVD i kaseta o skokovima s mosta. Prihod od prodaje namijenjen je izgradnji spomen-obilježja svim umrlim i poginulim skakačima od 1566. do danas. A u ovom ratu su poginula 23 naša skakača”, podsjetio je Balić.