Objavljeno u Nacionalu br. 466, 2004-10-19

Autor: Dragan Đurić

PREDSJEDNIČKI KANDIDAT U SREDIŠTU AFERE LEKSIKON

Letica i Orlić iz leksikona izostavili vrhunske liječnike

Iako promoviran uz visoko pokroviteljstvo ministara Andrije Hebranga i Dragana Primorca, ambiciozni leksikon Slavena Letice i Dubravka Orlića ocijenjen je u liječničkim krugovima kao pokušaj dobre zarade i obračun s neistomišljenicima

Dubravko Orlić nije štedio na prostoru predstavljajući svoju biografiju, pet puta opsežniju od biografije Borisa Labara, najcitiranijeg hrvatskog liječnika.Dubravko Orlić nije štedio na prostoru predstavljajući svoju biografiju, pet puta opsežniju od biografije Borisa Labara, najcitiranijeg hrvatskog liječnika.“Vodeći hrvatski liječnici”, medicinska publikacija pompozno promovirana 30. rujna u Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” u povodu 130. godišnjice Hrvatskog liječničkog zbora, pod visokim pokroviteljstvom dvojice ministara – Andrije Hebranga i Dragana Primorca, izazvala je nevjericu u liječničkim krugovima u Hrvatskoj. Premda je bila riječ o ediciji izdanoj u povodu 130. obljetnice Hrvatskog liječničkog zbora, ona je, upravo zbog svog ambicioznog naziva, bila razlog za zgražanje mnogim liječnicima. Iako knjiga, barem po naslovu, pretendira da bude prikaz najboljeg u hrvatskoj medicini posljednjih desetljeća, u njoj nije bilo mjesta za brojna velika imena hrvatske medicine pa se postavlja pitanje zašto. Dogodilo se, naime, da se među “vodećim hrvatskim liječnicima”, nije našlo ime akademika Ive Padovana, donedavno predsjednika HAZU i otorinolaringologa svjetskoga ugleda. Prešućena je i Jelena Krmpotić, umirovljena profesorica Medicinskog fakulteta i autorica vodećih udžbenika i atlasa iz anatomije na istom fakultetu, koja je odgojila generacije zagrebačkih studenata medicine. Među “vodećim hrvatskim liječnicima” nije bilo mjesta ni za novu dekanicu Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Nadu Čikeš, višegodišnju pročelnicu Zavoda za kliničku imunologiju i reumatologiju KBC-a Zagreb.

Na tom popisu nema ni Zvonimira Krajine, umirovljenog profesora i također otorinolaringologa zavidne međunarodne reputacije, koji je poslije Andrije Štampara bio prvi profesor medicinskog fakulteta koji je, sredinom osamdesetih, u dva mandata obnašao dužnost rektora zagrebačkog Sveučilišta. Sredinom sedamdesetih bio je i dekan Medicinskog fakulteta, također u dva mandata. Kako je sam izjavio za Nacional, on je ovih dana bio dvostruko iznenađen. Na kućnu adresu mu je stigla publikacija Europskog rinološkog društva u kojoj je otkrio da je uvršten među trinaest počasnih članova te prestižne međunarodne liječničke udruge, što ga je ugodno iznenadilo. Nije uopće mislio da je uvršten u taj častan liječnički tim u kojem ima i Amerikanaca. To što ga nema među “vodećim hrvatskim liječnicima” u publikaciji iza koje stoji Hrvatski liječnički zbor, uvrstio je u kategoriju neugodnih iznenađenja. Na to se, doduše, nije želio previše osvrtati jer, kako je rekao, “u našoj ga sredini još malo toga može iznenaditi”. Nije doživio kao iznenađenje ni to što mu priređivači te publikacije uopće nisu ni poslali upitnik kako bi im mogao poslati podatke.

Nitko od Nacionalovih sugovornika, pa ni oni koji su pohvalili cijeli ovaj projekt, nije mogao proniknuti po kojim su se kriterijima rukovodili njezini sastavljači, koji su od ukupno 12.000 liječnika u Hrvatskoj polovicu uvrstili u tu knjigu, a drugu su polovicu izostavili. Na to pitanje u svojim predgovorima odgovor nisu ponudili ni dvojica njezinih glavnih urednika ? predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, Dubravko Orlić, te kandidat HSP-a na predstojećim predsjedničkim izborima, Slaven Letica. Kako je rekao jedan od Nacionalovih sugovornika, posebno nevjerojatno zvuči da Orlić, koji je kao student bio među demonstratorima profesorice Krmpotić, zaboravi spomenuti tako važnu osobu za hrvatsku medicinu. Podjednako mu nevjerojatno zvuči i to što je Orlić izostavio profesora Padovana koji mu je uspješno operirao nos, a on je osobno izabrao upravo njega zato što je vrlo dobro znao da je riječ o vrhunskom stručnjaku u tom području medicine.

Za razliku od Orlića i Letice, autori slične publikacije izdane 1994. pod manje pretencioznim naslovom “Tko je tko u hrvatskoj medicini”, jasno su naveli po kojim su kriterijima uvrstili 3000 hrvatskih liječnika na taj popis. I tada je među priređivačima bilo zvučnih imena hrvatske politike, od ministra vanjskih poslova Mate Granića pa do Ivice Kostovića. Međutim, oni su jasno naveli da su se prigodom uređenja tog abecedarija “pridržavali objektivnih i međunarodno potvrđenih kriterija i standarda” uz preciziranje da su uvrštena samo “imena koja su postigla iznimne rezultate u struci ili objektivno imaju važan javni položaj”. U slučaju “Vodećih hrvatskih liječnika”, to načelo očito nije poštivano pa takvog objašnjenja i nema u predgovorima dvojice urednika.

Ako je osnovno pravilo selekcije bilo da se u knjigu uvrste samo oni koji su odgovorili na upitnike koje su im prije godinu dana kao urednici ovog ambiciozno zamišljenog projekta poslali Letica i Orlić, onda se ta edicija, prema riječima Željka Poljaka, umirovljenog profesora Medicinskog fakulteta u Zagrebu, koji također nije uvršten među “vodeće hrvatske liječnike”, nikako nije smjela objaviti pod tim naslovom. I profesor Krajina to smatra podjednako nedopustivim.

Poljak, također, kao veliki propust vidi to što na ovom popisu liječnika nema bivših predsjednika Hrvatskog liječničkog zbora, liječničke organizacije pod čijem je okriljem objavljena ova edicija. Tako nema Ante Dražančića, Stojana Kneževića i Franje Kosokovića. Izgovor da oni nisu poslali svoje podatke ne opravdava urednike jer su im njihove biografije bile dostupne u različitim publikacijama samog Hrvatskog liječničkog zbora. Poljak primjećuje da u tu knjigu nisu uvršteni ni liječnici koje je prošle godine sam Hrvatski liječnički zbor uvrstio među vodeće, proglasivši ih svojim počasnim članovima. U toj ediciji nema Đurđe Matić Glažar, Zvonimira Ditricha i Ante Rošina iako ih je, dakle, upravo Hrvatski liječnički zbor izabrao prošle godine, a tada su bile priložene i njihove opsežne biografije. S ocjenom o problematičnosti naziva same publikacije složila su se i dvojica Nacionalovih sugovornika koji su uvršteni među “vodeće hrvatske liječnike”: Boris Vucelić, pročelnik Interne medicine na Rebru, kao i Nikica Gabrić, oftalmolog. Njih su dvojica, međutim, ipak naglasila da je dobro što je ta publikacija uopće ugledala svjetlo dana jer je bila potrebna Hrvatskoj. Na upit zašto u njoj nema uglednih liječničkih imena nisu, međutim, mogli odgovoriti.

Jedan od izostavljenih, Egidio Čepulić, višegodišnji predsjednik Hrvatske liječničke komore koji je danas u njoj zadužen za međunarodnu suradnju, izjavio je za Nacional da je njemu savršeno jasno zašto se on osobno nije našao u toj publikaciji. Jednostavno, priređivačima nije poslao odgovore na njihov upitnik jer nikako nije uspijevao proniknuti tko je stajao iza cijelog tog projekta. U svakom slučaju, njemu je barem jasno zašto nije unutra, za razliku od Zvonimira Krajine koji je Nacionalovu novinaru rekao da on nije dobio nikakav upitnik, iako godinama nije mijenjao svoju adresu. Cijeli svoj radni vijek, a i danas , živi u Voćarskom naselju na Šalati, nedaleko Medicinskog fakulteta.

Dok se dio Nacionalovih sugovornika bezuspješno trudio proniknuti u kriterije po kojima su se glavni urednici, predsjednik Liječničkog zbora Dubravko Orlić i kandidat HSP-a na predstojećim predsjedničkim izborima Slaven Letica, uvrstili 7400 imena u tu ediciju ambicioznog naziva, nekim je liječnicima koji su, međutim, željeli ostati anonimni, situacija bila posve jasna. Prema riječima jednog od Nacionalovih sugovornika, osnovni motiv Uređivačkog odbora u kojem su uz dvojicu glavnih urednika Leticu i Orlića te Davora Lauca kao predstavnika izdavača ? novoosnovanog Instituta za vrednovanje i promicanje znanstvenih i stručnih postignuća kojem je ovo prvi izdavački uradak ? bila i Gordana Cerjan Letica, supruga Slavena Letice, bio je osmisliti projekt na kojem se može zaraditi. S druge strane, namjera je bila zaobići one koje su smatrali svojim neistomišljenicima. To se, kako je dodao, moglo prepoznati još u trenutku kada su odabranim liječnicima počeli stizati prvi upitnici, uz koje je im je u popratnom tekstu bila ponuđena i mogućnost nabave te knjige pod povoljnijim uvjetima. Danas je njezina cijena u slobodnoj prodaji u knjižarama 799 kuna, s tim da postoji mogućnost nabave po povoljnoj cijeni ukoliko je kupci odluče nabaviti narudžbenicom. Tada se može kupiti i za 100 kuna jeftinije, a članovi Hrvatskog liječničkog zbora, pak, imaju i 20 posto popusta.

Premda je knjiga ponuđena ponajprije ukupnoj hrvatskoj javnosti, kako bi se pacijenti mogli bolje orijentirati u ovom veoma osjetljivom području, upitnici su svima koji su ih popunjavali da bi im se imena našla u knjizi slani zajedno s ponudom za njenu kupnju po posebnim uvjetima. Ima li se na umu da je logična pretpostavka bila da će većina onih koji su poslali svoje podatke poželjeti imati ovu ediciju i u svom posjedu, poslovni uspjeh cijelog projekta bio je zajamčen, rekao je jedan od Nacionalovih sugovornika. Pokazalo se tako da je ta knjiga, pripremana godinu dana i glamurozno promovirana 30. rujna ove godine, bila ponajprije dobro osmišljeni marketinški projekt za zaradu novca. Ukratko, premda je u Lisinskom bila promovirana uz visoko pokroviteljstvo dvojice aktualnih ministara, Andrije Hebranga i Dragana Primorca, i njihovih ministarstava, Ministarstva zdravstva te Ministarstva znanosti i obrazovanja, knjiga je u relevantnim liječničkim krugovima u Zagrebu izazvala buru negodovanja.

Dio Nacinalovih sugovornika upitao se što to znači za posao liječnika koji se nisu našli u njoj zbog nečijeg očiglednog propusta. Napokon, ustvrdili su da se, nakon svega, dvojica njenih glavnih promotora, predsjednički kandidat Letica i predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora Orlić, našli u središtu afere proizišle iz njihovog zajedničkog izdavačkog pothvata. Štoviše, u to su, kako su ocijenili, formalno uvukli i cijelu krovnu udrugu hrvatskih liječnika ? Hrvatski liječnički zbor. Podijelili su oko 12.000 registriranih liječnika u Hrvatskoj na one koji su našli svoje mjesto u ambiciozno najavljenoj, prestižnoj medicinskoj publikaciji “Vodeći hrvatski liječnici” i one koji, upravo njihovom voljom, nisu našli mjesto u njoj.

Vezane vijesti

Tuđmanovo i Kuharićevo poprsje u Saboru

Nezavisni saborski zastupnik Slaven Letica u saborsku je proceduru uputio prijedlog o postavljanju spomen-poprsja kardinala Franje Kuharića i prvoga… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika