Prije dvije i pol godine na mjestu glavne urednice zamijenila ju je Jasna Ulaga-Valić, a sada se vratila na položaj ravnateljice HTV-a.Prema redovitim istraživanjima gledanosti triju hrvatskih televizija, emisije HTV-a i dalje su najgledanije. Dnevnik je i dalje svakodnevno najgledaniji, sapunica “Villa Maria” iznimno je gledana a među prvih desetak najgledanijih emisija je i RTL-ov “Big Brother”. Svi ti podaci pokazuju da je, nakon dva mjeseca velike borbe između HTV-a, RTL-a i Nove TV, Hrvatska televizija uvjerljivo pobijedila.

'Komercijalne televizije sužavaju istraživanja gledanosti na publiku od 18 do 49 godina, a naš je glavni cilj proizvoditi program za sve' 'Udio HTV-a u marketinškom tržištu nije se smanjio, no sljedeće će godine biti manji zbog RTL-a' 'O HTV-u će se uvijek pisati više lošeg nego o drugima, jer mi nemamo riješen komercijalni odnos s novinama i ne zakupljujemo stranice' 'Kad usporedimo našu i konkurentsku sapunicu, vidimo da je to skuplji proizvod kojim nismo išli ispod razine kako bismo podilazili publici' Najzaslužnijom za taj uspjeh HTV-a smatra se Marija Nemčić (42), ravnateljica HTV-a koja je na to mjesto došla potkraj travnja kako bi promijenila programsku shemu i pripremila nacionalnu javnu televiziju za borbu za gledatelje s RTL-om i Novom TV. Ona je godinama radila na televiziji, potkraj 1992. postala je glavnom urednicom HTV-a, a nakon tri godine voditeljicom međunarodnih poslova na HRT-u. Urednica kulturno-sportske redakcije i v.d. glavne urednice postala je 2000. Prije dvije i pol godine na mjestu glavne urednice zamijenila ju je Jasna Ulaga-Valić, a sada se vratila na položaj ravnateljice HTV-a.

NACIONAL: Kad se na HTV-u shvatilo da se mora mijenjati i komercijalizirati zbog dolaska RTL-a i kupoprodaje Nove TV? – Alarm je zazvonio čim HTV više nije bila jedina, monopolna televizija i čim je dobivena prava konkurencija. RTL je sigurno prava konkurencija, kao i CME, kupac Nove TV. U tom trenutku počela je borba za mjesto na tržištu. Lampica se upalila u svim programima i na svim segmentima. Iako ta borba nije ravnopravna, svatko se mora izboriti za svoj segment gledatelja.

NACIONAL: Iako se već godinama zna za dolazak konkurencije, na HTV-u su uvijek govorili da je uloga HTV-a drukčija, gotovo odgojno-obrazovna, te se neće tržišno nadmetati s komercijalnim televizijama. Očito je razmišljanje promijenjeno. Kako je stvorena odluka o drukčijem HTV-u? – Nije bilo nikakve odluke. Kod nas vlada kriva percepcija javne televizije. Danas je minimalna razlika između javne i komercijalne televizije. Nije razlika u tome ima li jedna sport a druga ne, radi li jedna show program a druga ne. Rade se iste vrste programa, ali na drukčiji način. Razlika je u tome što HTV mora zadovoljiti određenu razinu kvalitete. Pogledajte francusku ili talijansku javnu televiziju, BBC, skandinavske televizije, te razlike ne postoje. Danas svi rade reality show, samo je pitanje hoće li ga raditi kao Big Brother ili kao Human Resources ili kao neke druge vrste emisija. To publika želi gledati. Nema više javne televizije kojoj je jedina funkcija odgojno-obrazovna.

NACIONAL: Promjene u programu HTV-a povezuju se s vašim dolaskom za ravnateljicu. Zašto ste baš vi odabrani? – Ne znam zašto, to znaju oni koji su me odabrali. Najvažnije je što Zakon o HTV-u ostavlja mogućnost ravnatelju da bira ekipu s kojom će raditi. Ne možete igrati utakmicu a da pritom ne možete odabrati glavne igrače s kojima ćete je igrati. Ja sam se, na upit Mirka Galića bih li prihvatila ovo mjesto, javila na natječaj. Meni je bio presudan razgovor s generalnim direktorom Galićem. Kad sam postala ravnateljica, pokušala sam sastaviti ekipu za koju smatram da su ozbiljni ljudi, televizijski ljudi koji slično razmišljaju, kao Tanja Šimić, Vlado Rončeviću i drugi. Cilj je bio stvoriti atmosferu timskog rada u kojoj nema solista jer je u ovom dijelu posla jako teško biti solist, pogotovu kad imate konkurenciju. Vrlo je teško reći “ja najbolje znam napraviti to i to”, nužno je imati dvoje-troje ljudi s kojima ćete deset puta obraditi neku ideju i donijeti zaključak. Drugi je potez bio napraviti novu programsku shemu, odnosno profilirati nove emisije, a treći, ključan, potaknuti proizvodnju.

NACIONAL: Sve to povezano je s novcem. Navodno HTV sada ulaže kudikamo više novca no prije, i u ljude i u projekte. – Ne mislim da se novac dijeli šakom i kapom. Ova kuća mora poštovati proceduru javnih natječaja, i to maksimalno čini, što je vrlo teško u televizijskoj proizvodnji. No stvorena je atmosfera u kojoj birokracija radi jedno, a proizvodnja drugo, ali sada se proizvodni lanac ubrzao. Osnova televizije je program. U program se mora ulagati, ne može se novinarima koji su bitni u proizvodnji programa otežavati život tako da, kao nekoć, moraju sami tražiti sponzore za odlaske na putovanja.

NACIONAL: Koliko se u stvaranju nove programske sheme podilazilo publici emitiranjem sapunice a koliko se povećala kvaliteta programa? – I jedno i drugo, kombinirano. Ne možemo reći “nećemo prikazivati sapunice jer smo iznad toga”. Uvijek polazim od toga da onaj tko plaća pretplatu bira program, jer mi ne radimo program za sebe nego za gledatelje. No, kad smo odabrali sapunicu jer to naša publika voli gledati, odabrali smo najkvalitetniju sapunicu. To je razlika između javne i komercijalne televizije. Kad usporedimo našu i konkurentske sapunice, vidimo da je to skuplja produkcija i skuplji proizvod te da nismo išli ispod određene razine kako bismo podilazili gledateljima. To je funkcija javne televizije. Napravljena je i dobra ravnoteža, pa se u vrijeme sapunice na prvom programu na drugom emitira ono što javna televizija mora imati, od magazina Internacional do Poslovnog kluba i znanstvenih emisija. Izbor uvijek postoji.

NACIONAL: Koliko su nove emisije bile reakcija na konkurenciju? Primjerice, je li emisija “Maja” reakcija na RTL-ovu “Sanju”? – Sanju je stvorila moja televizija, jer je u moje vrijeme, u vrijeme emisije “Sedma noć”, Sanja Doležal dolazila s takvim projektom. Da sam tada ostala glavna urednica, ona bi sigurno radila tu emisiju na HTV-u. No, govorimo li o “Sanji” i “Maji”, treba reći da nema televizije koja nema takvu emisiju.

NACIONAL: Da, ali HTV je nije imao dok je RTL nije postavio na svoj program. – To nas je potaknulo. Mi smo je stavili u 13.25 jer ima ljudi koji su doma, gledaju sapunicu, gledaju podnevni Dnevnik, TV kalendar pa zašto ne produljiti još pola sata taj dio programa. Mi smo sa svojom shemom krenuli 20. rujna, nakon čega je RTL mijenjao i usklađivao termine svojih emisija. Kad sa svojom programskom shemom krene Nova TV, i HTV će rekonstruirati neke dijelove programa. Više neće biti moguće u rujnu napraviti shemu za sljedećih godinu dana. Sada ćemo se jedni zbog drugih stalno morati mijenjati i bolje profilirati. Mi smo sad napravili jedan segment zabave koji dosad nije postojao. Znali smo da nećemo imati reality show poput “Big Brothera” i “Mijenjam ženu”, jer to pripada samo komercijalnoj televiziji. Ako će HTV raditi reality show, on će morati imati drukčiju poruku.

NACIONAL: Očita reakcija HTV-a na RTL je način prenošenja nogometnih utakmica. Nakon što je RTL prenosio utakmicu Švedska – Hrvatska s dužim uvodom i više komentatora, to je učinio i HTV na utakmici Hrvatska – Bugarska. – Razlika je u tome što je u Hrvatskoj prijenos radio HTV, dok je u Švedskoj to radila švedska televizija. RTL je napravio jako dobar prijenos, ali na tuđim resursima, a to nigdje nije pisalo u novinama. A švedska je televizija malo bolja i bogatija od HTV-a.

NACIONAL: Ali zašto je HTV čekao da to napravi RTL, mnoge europske nacionalne televizije na isti način rade prijenose već godinama. – U pravu ste, ali morate znati da je RTL kupio ove godine prava na četiri takve utakmice. Angažirati sredstva na četiri utakmice kudikamo je lakše nego na 50 ili 60, koliko mi prenosimo. Svaka komercijalna televizija toga dana gradi priču oko utakmice, a mi imamo i sve druge obveze. Mi ne možemo toga dana zapustiti znanost, kulturu i potpuno se posvetiti utakmici. Ujedno, dopustite, kod prijenosa nije sve u grafici, potpisu i dizajnu, mnogo ovisi o komentatoru i novinaru i onda vidite gdje je HTV-ov najveći potencijal.

NACIONAL: Zašto na HTV-u gube živce kad ih njegovi novinari prijeđu na konkurentske televizije, uz prijetnju da se više ne smiju vratiti na HTV? – To su emotivne stvari. Kad se u neke ljude uloži i s njima se sve dogovorite, a oni nakon toga odu, to izaziva određene reakcije. Ako se usporedimo sa slovenskom javnom televizijom nakon pojave POP TV-a i Kanala A, jako je malo ljudi otišlo s HRT-a, odnosno jako malo onih koji su nam ključni u određenim segmentima. S druge strane, ako je ovo početak utakmice, u interesu nam je da nam vrate ljudi za koje smo sigurni da su nam korisni.

NACIONAL: Je li na HTV-u postojao strah da će se dogoditi isto što u Sloveniji, gdje je POP TV gledaniji od javne televizije, ili u Srbiji, gdje je TV Pink gledaniji od državne televizije? – Nismo se toliko prestrašili te mogućnosti. U televizijskom svijetu postoje zakonitosti koje ne možete izbjeći, ne možete ostati zatvorena cjelina u kojoj se neće pojaviti komercijalna televizija. Problem je jedino u tome što sve te goleme televizije, te korporacije, dolaze s gotovim receptom, s golemim kapitalom i resursima, sa svim onim stvarima koje netko stvara u Njemačkoj, Luksemburgu ili drugdje i samo vam daje know-how koji vi primjenjujete. Mi smo znali da će se to dogoditi, ali bilo je dobro što smo se pripremali za taj trenutak. Već dvije godine postoji mogućnost da neki autori na HTV-u budu bolje plaćeni, da se kupuju filmovi i sportski prijenosi. No nasuprot javnoj televiziji gotovo istodobno pojavile su se dvije komercijalne, RTL i Nova TV u vlasništvu CME. Mi smo jedina srednjoeuropska zemlja kojoj se to dogodilo.

NACIONAL: Pri stvaranju nekih emisija “prepisivali” ste od inozemnih javnih televizija. ”Život uživo” čak je i po nazivu preuzet od RAI-ja. – Ime je preuzeto, ali je sadržaj drukčiji. “La vita in diretta” drukčija je emisija. Ali topla voda davno je otkrivena. Najskuplje je učiti na vlastitim pogreškama. Neke su forme preuzete po principu da televizija mora biti živa, mora ići uživo, mora imati kontakt s publikom, da nije sve u studiju te da ne treba dovoditi život u studio ako taj život postoji negdje drugdje te da se ta domena obrađuje na pravi, moderan način. To je pokazala emisija ”Život uživo”. Tako se morala promijeniti i forma emisije “Dobro jutro”, jer se promijenila struktura publike Cilj je bio da taj program bude življi, moderniji i da ima dinamičnije sadržaje te da ostvari bolji kontakt s publikom.

NACIONAL: Nakon što su rezultati ispitivanja gledanosti pokazali da su emisije HTV-a gledanije od ostalih, čime ste zadovoljni a čime niste? – Mislim da je većina emisija postigla svoj cilj. HTV jedino ima problem s mlađom generacijom, od 12 do 18 godina. To je publika “Big Brothera” koja gotovo odbija gledati emisije kao što su “Briljanteen”, nekakav obrazovno-zabavni program. Morat ćemo za tu publiku raditi na poseban način. Komercijalne televizije sužavaju istraživanja gledanosti na publiku od 18 do 49 godina. Hrvatska nije zemlja mladih ljudi i naš je glavni cilj proizvoditi program za sve, ne samo za skupine koje su sponzorima najzanimljivije.

NACIONAL: Jasno je da su i RTL i Nova TV u Hrvatskoj radi sponzora a ne radi publike. Je li HTV zadržao marketinški dio kolača kakav je imao i prije? – Budući da se HTV dobrim dijelom financira iz marketinga, mora ući i u tu opasnu utrku. Moje mjesto ravnateljice nije bilo uvjetovano marketinškim rezultatima, ali da ovaj položaj imam na nekoj komercijalnoj televiziji, rekli bi mi da moram imati ovakvu gledanost i ovakvu zaradu. Na HTV-u moje mjesto ovisi o dobrom programu. Jedino što mi možemo jest da uvjetujemo proračune nekih emisija njihovom gledanošću, kao što su sapunica, zabava i sport. U ovom trenutku naš dio marketinškog kolača nije manji nego prije, ali će sljedeće godine biti manji zbog RTL-a.

NACIONAL: Koliko je novca HTV uložio u nove emisije, odnosno u novu programsku shemu, u usporedbi s prošlom godinom? – Novac je preraspodijeljen i shvaćeno je da je program u središtu ove kuće. Nije bilo velikog troška, enormnog ulaganja u program. Cijene na tržištu su porasle, poskupjeli su sportski prijenosi. Više se neće moći raditi svi sportski prijenosi, mora se napraviti selekcija, morat će se reći da je nešto preskupo i da HTV to ne može platiti. No ni komercijalne televizije nemaju neograničene proračune.

NACIONAL: U brzim se promjenama i griješi. Jeste li bili spremni na to da će nagle promjene ponekad dovesti i do krupnih pogrešaka, kao u slučajevima Silvije Luks i Joška Lokasa? – Znali smo da će biti grešaka, ali u posljednja dva ili tri mjeseca ima mnogo manje lošeg pisanja o programu HTV-a nego prije. S druge strane, ispadi koje spominjete mogući su jedino na javnoj televiziji. Na komercijalnoj televiziji takvi su ispadi nemogući. No oni imaju mnogo manje programa koji se emitira uživo. Neke stvari koje ljudi naprave na javnoj televiziji ne bi se usudili napraviti na komercijalnoj jer bi to komercijalna televizija sankcionirala bez ikakvih povjerenstava i razglabanja. Osim toga, većina tih ljudi ne bi se usudila o tome progovoriti u medijima jer bi im to pisalo u ugovorima. Neke greške nanose katastrofalnu štetu HTV-u. No o nama će se uvijek pisati više nego o drugima jer mi, primjerice, nemamo riješen komercijalni odnos s novinama, ne tražimo nikakvu vrstu zaštite i ne kupujemo cijele stranice te ne stvaramo umjetnu atmosferu oko svojih emisija kupovanjem novinskih stranica.

Rezultati istraživanja gledanosti do kojih je Nacional došao odnose se na razdoblje od petka, 29. listopada, do ponedjeljka, 1. studenoga. Sva četiri dana najgledaniji je bio Dnevnik s vremenskom prognozom i sportom, koji su zasebno gledaniji od samog Dnevnika, od 33 do 38 posto gledanosti naspram Dnevnikovih od 31 do 37 posto. U petak je Dnevnik slijedio “Big Brother” RTL-a sa 26 posto, dok je u ostalim danima nakon Dnevnika najgledaniji bio film “Nevjerna” u subotu sa 20 posto, “Milijunaš” u nedjelju sa 28 posto i “Latinica” u ponedjeljak sa 23 posto. Odmah iza njih slijedi sapunica “Villa Maria” koja je u petak imala 17 posto gledanosti a u ponedjeljak 21,3 posto. Osim “Big Brothera” najgledanije emisije RTL-a zaostaju pa je tako “Sanju” u petak gledalo šest posto a u ponedjeljak 10 posto gledatelja, dok je “Exploziv” i Vijesti RTL-a u petak gledalo nešto manje od devet posto gledatelja. Njihove Vijesti u subotu je gledalo 11 posto gledatelja, u nedjelju 17 posto a u ponedjeljak 14 posto. Nova TV još više zaostaje za HTV-om, u petak im je najgledanija bila meksička sapunica “Uljez” sa 8,5 posto gledanosti, ali su im sveukupno vijesti “24 sata” najgledanije, od 7,4 posto u petak, 6,2 posto u subotu7,1 posto u nedjelju i 9,3 posto u ponedjeljak.