Biranje je postalo svojevrsna tradicija pa je ovo već treći izbor, 2001. izabran je Goran Ivanišević, koji je te godine trijumfirao na Wimbledonu.Redakcija Nacionala ponovno organizira izbor osobe godine u Hrvatskoj. Biranje je postalo svojevrsna tradicija pa je ovo već treći izbor ?2001. izabran je Goran Ivanišević, koji je te godine trijumfirao na Wimbledonu, dok je 2002. pobijedila Janica Kostelić, osvajačica triju zlatnih medalja na Olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju i u to vrijeme uvjerljivo najbolja svjetska skijašica.
U prošlosti je osobu godine birao žiri sastavljen od 100 poznatih javnih osoba raznih profesija, dok će u 2004. ocjenjivački kolegij biti dvostruko veći. Okupit će 200 važnih ličnosti hrvatske svakodnevnice. Uvedena je i jedna novost: ovaj put usporedo će birati i posjetitelji Nacionalovih web-stranica. Svatko tko želi sudjelovati može glasati za trojicu kandidata na stranicama www.nacional.hr.
Tradicionalni izbor osobe godine prekinut je samo 2003. jer je potkraj prošle godine Nacional ? po uzoru na slične izbore u Britaniji i Njemačkoj ? proveo veliko istraživanje o tome tko je najvažnija osoba u hrvatskoj povijesti. Sudjelovalo je nekoliko tisuća naših čitatelja i najvećim Hrvatom svih vremena, s velikom prednošću, proglašen je Josip Broz Tito, a iza njega plasirali su se znanstvenici Nikola Tesla i Ruđer Bošković. U takvim okolnostima nije bilo potrebno birati osobu godine, ali sada se vraćamo izboru započetom 2001.
Ove godine predložena je lista od 30 kandidata koji su, svaki na svom području djelovanja, obilježili 2004. Kad se napravi retrospektiva 2004., ispada da je to bila godina sporta i politike, što je vidljivo iz broja sportaša i političara na popisu. Sportaši su u vodstvu, sedam ih kandidira za pobjedu, što ne iznenađuje uzme li se u obzir da su prije nekoliko mjeseci u Ateni održane Olimpijske igre. Najveći uspjeh postigli su rukometaši i zato su na popisu dva najvažnija člana zlatne selekcije, izbornik Lino Červar i Ivano Balić, službeno proglašen najboljim svjetskim rukometašem.
Kandidat je i Duje Draganja, koji je osvojio srebrnu medalju u plivanju, a samo nekoliko tjedana poslije Mihovil Španja, plivač iz Dubrovnika, osvojio je tri bronce na paraolimpijskim igrama u Ateni i tako postao jedan od najtrofejnijih sportaša u Hrvatskoj ove godine.
Gordan Giriček potpuno se afirmirao u NBA ligi, o čemu svjedoči i potpisivanje ugovora vrijednog oko 18.000.000 USD s Utah Jazzom. Tu je i Zlatko Kranjčar, novi izbornik nogometne reprezentacije koja je vrlo solidno startala u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj. Stručnjaci tvrde kako je napadač Dinama Eduardo Da Silva najdarovitiji hrvatski nogometaš i zato je uvršten na popis.
Miroslav Ćiro Blažević povezuje dvije najbrojnije grupacije ovogodišnjih kandidata. Blažević je bio vrlo uspješan nogometni trener, ali i kandidat za predsjednika države. Na toj funkciji i dalje je Stipe Mesić, prema brojnim anketama najpopularniji domaći političar i glavni kandidat za još jedan petogodišnji mandat. Mesić je jedan od rijetkih sudionika i prijašnjih dvaju izbora na kojima je oba puta bio treći. Tadašnji pobjednici ? Goran Ivanišević i Janica Kostelić ? ove godine nisu kandidirani iz prozaičnih razloga; splitski tenisač službeno je završio profesionalnu karijeru, dok je Janica Kostelić zbog ozljede imala jednoipolgodišnju stanku i tek se nedavno vratila u Svjetski kup.
Premijer Ivo Sanader logičan je sudionik natječaja, baš kao i njegova najbliža suradnica, predsjednička kandidatkinja Jadranka Kosor. Na boležljivoj hrvatskoj političkoj sceni oni su jedini političari koji su u proteklih 365 dana imali važnu ulogu u gotovo svim značajnim događajima.
U ovoj zemlji politika se nerijetko oslanja na pomoć tajnih službi što je iskusila slobodna novinarka Helena Puljiz. U namjeri da od nje doznaju pojedinosti koje bi mogle kompromitirati predsjednika Mesića, nju su ucjenjivali agenti POA-e. Helena Puljiz nije prešutjela sramotni postupak najjače špijunske službe, nego je izišla u javnost i tako razotkrila način rada POA-e, koji se ni po čemu ne razlikuje od metoda kojima su se prije sedam-osam godina koristili Tuđmanovi i Pašalićevi žbiri.
A ako neka institucija ne treba strahovati za vlastiti status u državi, to su svakako Katolička crkva i kardinal Josip Bozanić. Ma koliko u javnosti pokušava stvoriti dojam da od sudjelovanja u politici bježi kao vrag od tamjana, ovdašnji kler na svakodnevnicu utječe kudikamo jače nego u većini europskih država. Kao prva ličnost Crkve u Hrvata, Bozanić je promotor ideja o zabrani pobačaja i nedjeljnog rada, uvođenja vjeronauka u vrtiće i škole, protiv umjetne oplodnje ili zahtjeva za snažnim materijalnim situiranjem Crkve.
Nejako gospodarstvo ipak ima nekoliko uspješnih predstavnika. Dvojica na ovogodišnjoj listi su Ivan Mišetić, koji je nagovijestio izlazak Croatia Airlinesa iz skupine gubitaša, i Ante Vlahović, zahvaljujući kojemu je nekadašnji TDR postao jedan od vodećih punitelja državnog proračuna, a mali dioničari i zaposlenici sada su bogati ljudi. Hrvoje Prpić u javnosti se pretjerano ne eksponira, ali on ima velike zasluge za razvoj tvrtke HG Spot koja prolazi razdoblje poslovne ekspanzije.
Gordana Buljan-Flander i Ljubica Matijević-Vrsaljko obavljaju najveći posao u senzibiliziranju javnosti za nasilje nad djecom. Zahvaljujući njima donedavno zanemarivana problematika sada je nerijetko medijska top tema, što se može gledati iz dva rakursa ? da se zajednica sve više brine o nemoćnima, ali i da je hrvatsko društvo ispunjeno frustracijama i nasiljem.
Koraljka Bumči i danas bi bila nepoznata sutkinja Općinskog suda u Zagrebu da ljetos nije donijela jednu od najvažnijih presuda u povijesti hrvatskog pravosuđa: Miroslava Kutlu osudila je na dugogodišnju zatvorsku kaznu i tako postala prva sutkinja koja je nekoga od vodećih tajkuna strpala iza rešetaka. Za jednog suca to je mala stvar, ali za hrvatsko pravosuđe bio je to velik korak.
Izet Aganović, internist dijabetolog, ove je godine primljen u Britansku kraljevsku medicinsku akademiju, što je priznanje kakvo se strancima dodjeljuje iznimno rijetko, a zahvaljujući hrabrom nastupu dr. Mladena Smoljanovića, hrvatska javnost upoznata je sa zastrašujućim podatkom kako zaraženi vlasnik jednog splitskog kafića namjerno širi AIDS . Kad je prije nekoliko godina najavio povratak u Hrvatsku, Miroslav Radman predstavljen je kao najveći živući hrvatski znanstvenik. Situacija se promijenila i danas ovaj genetičar najavljuje odlazak iz domovine, a umjesto po znanstvenim rezultatima njegov Mediteranski institut postao je sinonim za sukobe dvojice Splićana, Miroslava Radmana i Dragana Primorca, aktualnog ministra znanosti.
Ovogodišnju kulturnu scenu obilježio je filmski redatelj Vinko Brešan čiji je film “Svjedoci” osvojio nekoliko reprezentativnih nagrada na festivalima u inozemstvu. Odavno je poznato da je Relja Bašić jedan od najvećih domaćih glumaca svih vremena, a ove godine obilježio je 50. obljetnicu rada. Severina Vučković izvorno je pjevačica, a ne glumica, ali 2004. obilježena je njezinom glavnom ulogom u privatnom porniću u kojem je glavna muška uloga pripala Milanu Lučiću. Djevojka sa sela danas je Djevojka sa broda, a kako zbog publiciteta koji je snimka izazvala, tako i zbog neusiljena ponašanja ispred kamere, apsolutno je zaslužila ući među trideset kandidata za osobu 2004. u Hrvatskoj.
Mani Gotovac revitalizirala je riječko kazalište Ivana pl. Zajca, a zahvaljujući sposobnostima Tihomira Milovca, kustosa Muzeja suvremene umjetnosti, Zagrepčani su imali priliku vidjeti nekoliko vrhunskih izložbi, poput one o modernom ruskom ili one o finskom stvaralaštvu.
Renato Baretić je za roman “Osmi povjerenik” dobio sve književne nagrade koje se dodjeljuju u Hrvatskoj, a rapper Edo Maajka postao je zvijezda ovdašnje urbane glazbene scene koju ne voli jedino Severina.

Prijašnji pobjednici
2001. 1. Goran Ivanišević (tenisač) 2. Janica Kostelić (skijašica) 3. Stipe Mesić (državnik) 4. Bernardica Juretić (briga za ovisnike) 5. Denis Latin (TV voditelj)
2002: 1. Janica Kostelić (skijašica) 2. Ela (djevojčica oboljela od AIDS-a) 3. Stipe Mesić (državnik) 4. Miroslav Radman (genetičar) 5. Jelena Lovrić (novinarka)

Izet Aganović, dijabetolog, član Britanske kraljevske akademije
Ivano Balić, najbolji rukometaš svijeta 2004.
Relja Bašić, proslavio 50. godišnjicu bavljenja glumom
Renato Baretić, dobitnik četiriju književnih nagrada za roman “Četvrti povjerenik”
Josip Bozanić, kardinal, predsjednik HBK
Vinko Brešan, redatelj filma “Svjedoci” koji je osvojio mnogobrojna inozemna priznanja
Gordana Buljan-Flander, psihologinja, aktivistica za prava djece
Koraljka Bumči, sutkinja koja je osudila tajkuna Miroslava Kutlu
Lino Červar, izbornik rukometne reprezentacije koja je osvojila zlatnu medalju na Olimpijskim igrama
Duje Draganja, osvajač srebrne medalje u plivanju na Olimpijskim igrama
Edo Maajka, rapper, novi idol urbane generacije
Tarik Filipović, voditelj kviza “Tko želi biti milijunaš”
Gordan Giriček, NBA košarkaš, član Utah Jazza
Mani Gotovac, ravnateljica Kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci
Jadranka Kosor, potpredsjednica vlade i kandidatkinja HDZ-a az predsjednicu Republike
Zlatko Kranjčar, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije
Ljubica Matijević-Vrsaljko, dječja pravobraniteljica
Stipe Mesić, predsjednik Republike Hrvatske
Tihomir Milovac, kustos Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu
Ivan Mišetić, predsjednik Uprave Croatia Linea
Marija Nemčić, glavna urednica Hrvatske televizije
Hrvoje Prpić, suvlasnik HG spota
Helena Puljiz, novinarka pod udarom Protuobavještajne agencije
Miroslav Radman, genetičar i utemeljitelj Mediteranskog instituta
Ivo Sanader, predsjednik Hrvatske vlade
Severina, pjevačica i glumica u privatnom porno-filmu
Eduardo Da Silva, naturalizirani hrvatski nogometni reprezentativac
Dr. Mladen Smoljanović, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije
Mihovil Španja, osvajač triju plivačkih medalja na Paraolimpijskim igrama
Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adris Grupe iz Rovinja