Prema anketi o potrošnji kućanstava, koju Državni zavod za statistiku provodi sveke godine, a služi kao izvor najrazličitijih podataka, među ostalim i za pondere za izračunavanje inflacije, hrvatske su obitelji ukupno u prošloj godini imale prosječno na raspolaganju 64 tisuće kuna, dakle malo više od pet tisuća kuna mjesečno. Od toga su prosječno potrošile 61 tisuću kuna, što je tek oko 4,3 posto više nego godinu prije, a još kad se odbije inflacija od 2,7 posto, rast potrošnje je gotovo zanemariv, nešto više od 1,5 posto.
Međutim, zanimljivost je što je anketom utvrđeno da je ukupni raspoloživi dohodak po kućanstvu (58.471 kuna) bio manji od potrošnje u 2001. godini što nije bio slučaj u prethodnim godinama. Stvar je u tome da kućanstva imaju skrivene izvore, neprijavljene, štednju iz prethodnih godina, kredite… Prema istoj anketi, krediti su ukupno iznosili 4126 kuna, dok su podignuti štedni ulozi iznosili blizu 1700 kuna.
Prosječno je kućanstvo najviše trošilo na hranu i bezalkoholna pića, trećinu svote, dok je na stanovanje, energente i prijevoz zajedno trošilo četvrtinu svote. Udio potrošnje na zdravstvo je tek 2 posto, a na obrazovanje 0,8 posto, na kulturu i rekreaciju 5,9 posto, ali na alkoholna pića i duhan 4,1 posto.
Anketa pomaže ustanoviti ne samo potrošnju nego i opremljenost hrvatskih obitelji, njihovu imovinu. Više od devedeset posto ima ih hladnjak i televizor u boji, koliki je otprilike i postotak strojeva za pranje rublja, dok automobil ima nešto više od pedeset posto kućanstava. Mikrovalnu pećnicu nema ni deset posto obitelji, kao ni stroj za pranje suđa, koliko obitelji ima i drugi automobil (šest posto).
Gotovo dvije petine kućanstava (ili 39,8 posto), po podacima za 2001. godinu, ima videorekordere, a nešto više od jedne četvrtine (njih 27,3 posto) i HI-FI uređaje.