29.07.2005. / 15:11

Autor: Ivana Rogar

UP&UNDERGROUND

Ovo NIJE literatura za plažu. Ovo je dobro

UP&UNDERGROUND, ART DOSSIER, Br. 7/8 2004. Nakladnici: Bijeli Val, AGM, Community Art

Na dvobroj 7/8 časopisa Up&Underground čekalo se još od listopada 2003. kada je izašao broj 6. Tako dugačak period između dva izdanja ne čudi jer ni prethodna nisu bila redovita. U devet godina postojanja nanizalo ih se svega sedam. I tako, upravo kada pomislimo da takav časopis ipak ne može opstati na ovom prostoru, da interesenata nema dovoljno i da je još jedan hrabri pokušaj objavljivanja intelektualističke literature propao, pojavi se novi broj. Up&Underground piše o poznatim svjetskim i domaćim umjetnicima, kritičarima i teoretičarima, objavljuje njihove radove i intervjue. U njemu nema redovnih rubrika i odabir tekstova naizgled je proizvoljan. Ovaj nam časopis, dakle, neće pružiti najnovije vijesti iz kulture ni otkriti na kojem projektu sada radi ovaj glumac ili ona glazbenica. Time će, između ostalog, izbjeći senzacionalistički karakter jer selekcijom događaja težište stavlja na kvalitetu, a njihovu novost u drugi plan. Kako se časopis sam određuje, to je Art Dossier – zbirka spisa o umjetnosti. Organizacija tih spisa je takva da nijedan nije više ili manje važan od ostalih, a poredani su abecednim redom prema prezimenu autora. Ovaj dossier ne zaobilazi nijedno umjetničko područje i jednaku pozornost posvećuje kako priznatim umjetnostima poput književnosti i filma tako i marginaliziranim oblicima izražavanja kao što su performansi i eksperimenti.

Mnogo imena


Na početku dvobroja nalazimo dva teksta redatelja Michelangela Antonionija o njegova dva filma iz tetralogije otuđenja: Avanturi i Crvenoj pustinji. Područje filma također je zastupljeno semiotičkim esejom Jana Simonsa o novim medijima (DVD-u, CD-romu, Internetu) i njihovom učinku na film. Katarina Pejović dala je zanimljiv prikaz rada multimedijalnog umjetnika Borisa Bakala od njegovih početaka do danas. Poljski skladatelj Zbigniew Karkowski govori o eksperimentalnoj glazbenoj sceni, sonologiji i laptopu kao glazbenom instrumentu. Tu je i članak Olge Majcen o Ars Electroniki, festivalu umjetnosti, znanosti i tehnologije koji se svake godine održava u Linzu. Zatim nalazimo prijevode tekstova dva trenutno najrazvikanija europska kritička teoretičara, Jacquesa Derride i Slavoja Žižeka. Derrida govori o sukobu fakulteta bližih moći vlasti i onih udaljenih od nje. Žižekov je tekst izvadak iz njegove knjige Nedjeljivi ostatak - O Schellingu i srodnim stvarima. Aleksandar Flaker u intervjuu govori o (ne)povezanosti Babeljeve i Maljevičeve Crvene konjice, nastanku sintagme "proza u trapericama" i današnjem položaju krležologije. Rastko Močnik piše o ukidanju opreke Istok/Zapad. Uz navedene, ovdje se nalaze tekstovi Borisa Budena, Marija Kopića, Petra Milata, Feđe Vukića, Dejana Kršića te razgovor s kustosicom Natašom Ilić.

Tusta purica s mlincima


Sadržaj dvobroja zanimljiv je, kvalitetan i zahtjevan. Većina tekstova nije idealna literatura za plažu (preporučljivo je čitati ih u klimatiziranim prostorima). Vizualna pojava također je u plusu. Časopis obiluje fotografijama raznih formata i onaj koga zanima kako izgleda Slavoj Žižek, moći će ga uz sliku iz ovog izdanja bez problema prepoznati na ulici. Zamjerka se može uputiti tome da ispred nekih prijevoda nedostaje uvodna riječ. Naravno da se ciljana publika časopisa neće pitati: "Tko je sad taj Derrida?" Međutim, koji podatak o autoru ili povodu objavljivanja teksta uvijek je dobrodošao ako već bilješka o piscu nije. No taj se nedostatak gubi iz svijesti pri pomisli na količinu štiva koje nudi ovo izdanje. Ono podsjeća na tustu puricu s mlincima: tu nitko neće ostati gladan.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika