Uzimanje uzorka sa zaraženog labuda"Ne usudim se prognozirati što će se dogoditi ako bi se zaražena ptica pronašla u blizini neke velike farme peradi i nadam se da neće doći do takvog scenarija", rekao je za Nacional dr. Mate Brstilo, predsjednik kriznog stožera za zaštitu od ptičje gripe i ravnatelj Veterinarske uprave Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Srećom, dosada nije zabilježen takav slučaj, a u brzoj akciji samo kod Grudnjaka u općini Zdenci, nedaleko od Orahovice, do ponedjeljka je uništeno 13.005 komada peradi u krugu od tri kilometra, za koju se sumnjalo da je mogla doći u doticaj sa virusom ptičje gripe. Među njima je bilo 7596 kokoši, a ostalo su bile druge vrste domaće i divlje peradi, čak i nekoliko kormorana i šljuka koje su se zatekle na kontaminiranoj lokaciji. Brstilo kaže da za svaki pojedini slučaj stručna ekipa procjenjuje širinu područja u kojem se mora izvesti uništavanje ptica, obzirom na lokalne faktore, pa radijus uništenja može biti manji ali i veći. "Stručna ekipa će za svaki pojedini slučaj procijeniti položaj i broj naselja u kojima treba djelovati te ostale osobitosti, i u skladu s time odrediti zonu sigurnosti."

Predstojnik Centra za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta dr. Vladimir Savić kaže kako je do sada pozitivno na ptičju gripu bilo 6 labudova dopremljenih u Centar u srijedu i 2 labuda koja su u subotu dopremljena s ribnjaka kraj Našica. Tip influence je utvrđen kao H5, a radi li se o opasnom H5N1 znat će se kada stignu rezultati iz engleskog instituta Weybridge, koji je u ponedjeljak započeo s testiranjem. U Centar za peradarstvo do ponedjeljka je dopremljeno i 250 uzoraka s mrtvih ptica koje su pronašli građani. "Naglašavam da smo proveli i aktivni monitoring divljih, ali i domaćih ptica, u široj regiji. Tako je ukupno prikupljen još 441 uzorak, pa ih je ukupno testirano 699", kaže dr. Savić, dodajući d pravilu agresivan i ružan prizor, te mjere su bile nužne i nisu bile pretjerane", kaže Mate Brstilo objašnjavajući da je sve u skladu sa zakonom o dobrobiti životinja i dodajući kako hrvatske ekipe nisu poput onih u Rumunjskoj bacali žive ptice u vatru kako bi ih uništili.

Inkubacija ptičje gripe kod ptica traje u pravilu kratko. ali pretpostavlja se da su labudovi u Hrvatsku došli već zaraženi. Kod domaće peradi inkubacija traje od jednog do nekoliko dana, ali rijetko može potrajati i do tri tjedna. Same mjere protiv širenja virusa ptičje gripe provedene su u dva kruga zaštite. Prvi je obuhvatio radijus od 3 kilometra od mjesta gdje su pronađene zaražene ptice i u njemu je eutanazirana sva perad kako bi se spriječio prijenos virusa na domaću perad, čime je stvorena tampon zona. Drugi je širok 20 kilometara a u njemu se provode pojačane mjere nadzora. Mjere uništenja peradi provedene su do sada u devet naselja, sa 485 domaćinstava. Specijalne ekipe pobile su svu perad i dezinficirale 370 dvorišta u obližnjim selima već do nedjelje navečer. Sva su dvorišta očišćena, a leševi su nakon dezinfekcije pokopani u tom području. "Na prvi pogled nije utvrđen niti jedan slučaj oboljele peradi, što znači da smo djelovali pravodobno. Morali smo tako postupiti jer labudovi noću znaju izići s jezera i zalaziti po dvorištima, gdje su mogli doći u doticaj sa domaćom peradi", kaže Brstila izvješćujući da je do nedjelje navečer obrađeno 99 posto terena na kojem su pronađeni prvi mrtvi labudovi. "Ne znamo iz koje su zemlje došli zaraženi labudovi, ali možemo pretpostaviti da su došli iz sjeverne ili sjeveroistočne Europe. Ne znamo kako tamo bolest još nije utvrđena, a ako su je utvrdili onda o tome šute.

Iako je ptičja gripa isključivo bolest peradi, vlada strah od mutacija koje bi omogućile prelazak na ljude, ali prava je opasnost po gospodarstvo ako se zaraze domaće ptice, pogotovo one u intenzivnom uzgoju. Vladimir Savić kaže da je Hrvatska prva zemlja koja je utvrdila virus kod divlje ptice, što znači da je možda uspješno spriječila širenje. "Najvažnije nam je spriječiti prijenos virusa na domaću perad, posebno na intenzivne uzgoje gdje bi dovela do ogromne gospodarske štete", kaže Brstilo dodajući, "Italija je imala ogromne štete prije nekoliko godina. Virus ptičje gripe im je ušao u farme za intenzivno peradarstvo i prouzročio milijardu eura štete." Slična stvar dogodila se 2003, kada je podvrsta H5N1 prouzrokovala smrt ili dovela do preventivnog uništavanja 125 milijuna ptica u jugoistočnoj Aziji. Izbijanje ptičje gripe u Nizozemskoj dovelo je do ubijanja 30 milijuna ptica što je stvorilo izravnu štetu od 150 milijuna eura.

"Cijeli slučaj je izazvao veliki interes medija, i to je dobro jer nismo smjeli prešutjeti ovaj slučaj. Da smo napravili sve u tišini, nitko nam ne bi vjerovao i zato smo od sve eutanazirane peradi uzeli uzorke i to će nam biti dokaz da se bolest nije proširila na domaću perad. Tako ćemo steći međunarodno povjerenje i u razumnom roku moći nastaviti izvoz", zaključio je šef kriznog stožera za obranu od ptičje gripe Mate Brstilo.