Na ledinama krševitog terena na Korlatu nedaleko od Benkovca, na površini od 100 hektara, Badel je zasadio 539.000 trsova merlota, cabernet sauvignona i syrahaKad su se na Dan žena, osmog ožujka 2004., prvi bageri popeli na visoke ledine krševita terena na Korlatu nedaleko od Benkovca, ondje nije bilo ničega osim tvrdog dalmatinskog kamena, korova i makije. Danas na korlatskoj površini od stotinu hektara već uvelike napreduju nasadi vinove loze koji će u budućnosti davati vrhunsko vino od sorti crnog grožđa merlot, cabernet sauvignon i syrah. Na pionirski pothvat sadnje vinograda na kamenitu terenu odlučila se prije tri godine tvrtka Badel 1862, najveći domaći proizvođač vina i jakih alkoholnih pića, koji u Benkovcu već 50 godina ima svoju vinariju. Zanimljivo je da ideja o podizanju vinograda na korlatskom kamenjaru postoji već dvadesetak godina. Međutim, zbog specifičnosti krškog tla, koje iziskuje opsežnu i skupu pripremu, u takav projekt nije se olako upuštalo. Badelov direktor razvoja vinogradarstva i vinarstva, enolog Dubravko Ćuk, objašnjava zašto se na kraju ta kompanija ipak odlučila za tako zahtjevan projekt:

“O sadnji vinograda na Korlatu počelo se ponovno razmišljati 2003. kad je procijenjeno da je ta lokacija idealna za uzgoj visokokvalitetnih sorti, pogotovo onih međunarodno priznatih i najraširenijih, poput merlota, cabernet sauvignona i syraha. Svjetska popularnost ovih sorti, ali i činjenica da se u Hrvatskoj ta vina ne proizvode u znatnoj količini, uputila nas je na iznimno dobru perspektivu plasmana na tržište. Osim toga, kako vina tih triju sorti u Hrvatskoj dospijevaju pretežno iz uvoza, vidjeli smo opravdanost investiranja u proizvodnju takvih vrhunskih crvenih vina prvenstveno za hrvatsko, a potom možda i za strano tržište.“

I posljednje nedoumice o isplativosti opsežnog pothvata sadnje vinograda u kamenu na kraju je, veli Ćuk, otklonila detaljna studija koju su za Badel 1862 izradili stručnjaci zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Oni su istražili vrstu, dubinu i kvalitetu tla na korlatskoj lokaciji i potanko ispitali može li se i koliko uspješno loza razviti u zemlji podno kamenih ploča. Na temelju takve studije zaključeno je da se na Korlatu kvalitetnom obradom tla, pripremom njegova gornjeg sloja i dubinskim rahljenjem, te meliorativnim zahvatima i gnojidbom, mogu postići sjajni uvjeti za sadnju vinove loze.

Voditelj vinogradarstva u Badelovoj vinariji u Benkovcu Željko Pavlović u projekt korlatskog vinograda uključen je od prvoga dana. Potvrđujući kako su pripreme terena koje su počele u ožujku 2004. bile iznimno teške, ovaj enolog ispričao je kako je izgledao jedan od najzahtjevnijih domaćih vinogradarskih projekata:

“Na površinu koja je uz kamen bila prekrivena makijom najprije su stigli bageri i buldožeri da podruju tlo. Ono se takozvanim riperima rahlilo po sistemu šahovske ploče od 70 centimetara do čak metra dubine, čime su se razbile kamene ploče u samom tlu. Tako se dobila struktura tla u kojem je moguće posaditi lozu čiji će se korijen poslije moći pravilno ukorijeniti i naći put između kamenja. Problem su bile velike stijene koje su i prije samog podrivanja tla morale biti usitnjene, a kako je na tom terenu nekoć rastao i pokoji hrast, dosta je muke bilo i s korijenjem, koje je također trebalo čupati iz zemlje velikim kultivatorima.“

BADELOVI ENOLOZI Dubravko Ćuk i Željko Pavlović nadgledali su sve faze podizanja vinograda koji bi uskoro trebao dati vrhunska crvena vinaO zahtjevnosti cijelog posla možda ipak najrječitje govori podatak da se cijena podizanja vinograda na ovakvom zemljištu kreće oko 280.000 kuna po hektaru. Kad se zna da cijena sadnje hektara vinograda na uobičajenim terenima rijetko prelazi 145.000 kuna, jasno je da je korlatski projekt jedna od najvećih investicija hrvatskog vinogradarstva. Zbog tako velikih troškova Badel je mjerodavnom Ministarstvu uputio molbu da poveća poticaje i subvencije za podizanje vinograda na zahtjevnim i teško obradivim terenima.

Priprema korlatskog terena trajala je, veli Željko Pavlović, sve do proljeća 2005., iste godine kad su ondje posađeni cjepovi loznih sadnica. Osim što je vinograd posađen na kamenitu terenu, njegova je posebnost i u neobično velikoj nadmorskoj visini od 300 metara. No najzanimljivije jest to što kamen nije potpuno uklonjen s površine vinograda. Dapače, usitnjene kamene stijene i danas pokrivaju površinski sloj tla i itekako su važne i korisne.

“Iako smo rahljenjem tla omogućili da se čestice zemlje spuste u zonu korijenja loze, sitni smo kamen ostavili na površini. On u sušnim mjesecima čuva vlagu u zemlji, a refleksija Sunčevih zraka od takve kamene površine stvara idealne mikroklimatske uvjete za dozrijevanje grožđa.“

Badelovi vinogradi na Korlatu sađeni su u dvije faze. Prve godine posađena su 73 hektara, a sljedeće je na red došlo ostalih 30. Danas ondje ima ukupno 539.000 trsova loze, najviše cabernet sauvignona i syraha. Enolog Dubravko Ćuk objašnjava kako se u početku dvojilo hoće li navodnjavanje uopće biti potrebno. No nakon tri godine prvi ovogodišnji urod pokazao je da će na mjestima na kojima je ostalo više kamena ipak trebati dodatna vlaga.

“Navodnjavanje ćemo pokušati riješiti uz pomoć grada Benkovca i Županije koji imaju u planu gradnju akumulacije ispod Korlata, iz koje bi se osigurala voda za vinograde. Uvjet koji država i Županija traže za subvencioniranje čak 80 posto troškova projekta dovođenja vode od akumulacije do vinograda jest da se vinograd proteže na barem 200 hektara, dok troškove samog sustava navodnjavanja u vinogradu snosi Badel. Stoga se izrađuje studija koja bi trebala pokazati kolika bi bila investicija, zasad u prvom redu samo na onim dijelovima vinograda na kojima nedostaje voda“, kaže Ćuk.

Iako vino s korlatskog vinograda još nije u prodaji, enološki stručnjaci predviđaju mu svijetlu budućnost, i to na osnovi kušanja vina iz lanjske, nulte berbe, koja je, iako u minimalnim količinama vina od samo 1500 litara, pokazala da crveno vino s kamenjara i u svojoj nedorađenoj fazi itekako zadovoljava.

KAMENITI TEREN buldožeri i bageri mjesecima su podrivali i rahlili tlo kako bi ondje uopće mogla biti posađena vinova loza“Berba koju će Badel deklarirati kao prvu korlatsku berbu bit će ovogodišnja, za koju će se tražiti dozvola za stavljanje u promet. No kako su ovo sami začeci buduće proizvodnje, količine će biti minimalne: 4500 litara syraha, 3000 litara merlota i 1500 litara cabernet sauvignona“, najavljuje Ćuk. Dodaje da je nedavna prva berba, čije je vino još u stadiju tihog vrenja, pokazala da je grožđe vrlo kvalitetno i odlikuje se izvrsnom obojenošću i velikim postotkom sladora.

Prvi ozbiljni rod u najnovijem i najzahtjevnijem Badelovu vinogradu trebao bi, prema najavama enologa, uslijediti za dvije godine, kad bi na Korlatu trebala biti obrana količina grožđa od koje bi se napravilo vina dostatno za ozbiljniji nastup na tržištu. O uspjehu ovog pionirskog projekta, često slikovito nazivanog “vino iz kamena“, ovisit će i daljnja sudbina Badelove vinarije u Benkovcu. Kako vrhunska vina iziskuju i vrhunsku tehnologiju, benkovačka vinarija zbog zastarjelosti trenutačno ne može parirati ambicijama korlatskog vinograda. Da bi se u njoj moglo proizvesti vrhunsko vino, morat će biti temeljito modernizirana, pa u Badelu već rade studiju kojom će se definirati kakvom bi se tehnologijom trebala unaprijediti njihova 50 godina stara vinarija u kojoj se trenutačno proizvode Rosé Benkovac - kvalitetno ružičasto vino, stolna vina, šljivovica i vinski destilat koji je baza za Badelove vinjake. Iza postojeće vinarije sagradio bi se novi objekt s modernim sistemom za preradu grožđa i fermentaciju vina. Jednako tako modernizirali bi se i svi ostali proizvodni pogoni.

No Badelovi planovi na benkovačkom području tu ne prestaju. Kako kaže Dubravko Ćuk, trenutačno je u postupku dobivanje koncesije za dodatnih 200 hektara za sadnju vinograda na Korlatu:

“Očekujemo da ćemo do kraja godine dobiti pozitivno rješenje od Ministarstva poljoprivrede za tih 200 hektara, čime bismo dostigli planiranu veličinu korlatskog vinograda od tristotinjak hektara. Na dodatnoj površini uzgojili bismo i nove sorte poput malbeca, od kojeg se također dobiva vrhunsko crveno vino, a u Hrvatskoj se uopće ne proizvodi. Očekujemo da će prinosi korlatskih vinograda iznositi od 8 do 10 tona po hektaru.“