Državno odvjetništvo započelo je kriminalističku istragu o uvjetima pod kojima je prodana Slavonska banka. Istraga obuhvaća niz osoba iz Uprave i Nadzornog odbora Slavonske banke, ali i Državnu agenciju za sanaciju banaka (DAB) te Hrvatsku narodnu banku (HNB), donosi Poslovni dnevnik.

Kriminalistička obrada usmjerena je na osobe koje su u DAB-u i HNB-u bile na visokim funkcijama u vrijeme prodaje Slavonske banke. To znači obavijesne razgovore MUP-a i DORH-a s tadašnjim ravnateljem DAB-a Mladenom Šunjićem i guvernerom HNB-a Markom Škrebom. Predsjednik Uprave Slavonske banke Ivan Mihaljević nije komentirao početak istrage jer je bio na službenom putu. Uz Mihaljevića, na obavijesne razgovore, doznaje Poslovni dnevnik, ovih će dana pozvati i sve članove tadašnje Uprave i Nadzornog odbora banke. U nadzornom odboru je među ostalima bio i Branimir Glavaš.

Istragu o prodaji Slavonske banke pokrenulo je Državno odvjetništvo, koje nije zastupalo državu u arbitražnom sporu, potvrdio je Poslovnom dnevniku glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. Dug od 40 milijuna eura nastao je na temelju arbitražne odluke ugovorene londonske arbitraže, zbog nepotpunih poslovnih informacija DAB-a pri prodaji Slavonske banke.

Pritisak na DORH raste i zbog navodne neizvjesnosti o tome kako će završiti pregovori između Vlade i njemačkog Bayerische Landesbanka, koji je kupnjom Hypo grupe postao novi vlasnik Slavonske banke i treba odlučiti hoće li se odreći dijela potraživanja. Za državu rizik predstavlja i to što još nije donesena odluka drugog arbitražnog spora, u kojem se još bori za naknadnu mogućnost regresa od Slavonske banke.

DORH će širokom akcijom utvrditi sve okolnosti pod kojima je došlo do prodaje Slavonske banke 1998. Hypo grupi i EBRD-u, a iz čega su naknadno pronađene nepravilnosti zbog kojih se traži odšteta od države. Ključni je trenutak, navodno, due diligence, a DORH je zatražio dokumentaciju od Slavonske banke, kao i od DAB-a i HNB-a, koji je izdavao mišljenja o prodaji Slavonske banke.

U središtu problema koje istražuju samo su događaji vezani uz kupnju banke, a glavnu "kvaku" predstavlja prodaja banke pod neobičnim uvjetima. Kako doznaje Poslovni dnevnik, Slavonska banka je, čini se, prodana a da kupac nije prethodno izvršio pravu dubinsku kontrolu. HAAB i EBRD su za 66,7 milijuna kuna 1998. kupili 35 posto sanirane Slavonske banke, navodno uz jamstvo DAB-a da je banka sanirana.

Ta informacija baca drugačije svjetlo na prodaju te dovodi u pitanje dosadašnja pisanja medija o tome da je EBRD napravio due diligence kojim u knjigama banke nije otkrio ništa sporno. "Banka je prodana za relativno mali iznos, a naknadno su kupci utvrdili da banka ima bitne sporne stavke koje višestruko premašuju kupoprodajni iznos. Nakon toga Hypo banka ne raskida ugovor nego ga prihvaća, ali traži naknadu štete. U pitanju su skrivene mane, a odgovornost za njih se čak navodi u ugovoru", objasnio je neimenovani izvor za Poslovni dnevnik.

U DORH-u kažu kako od rezultata istrage ovisi hoće li se prvi put u Hrvatskoj primijeniti zakonska mogućnost regresnog zahtjeva države prema onima koji su odgovorni za dovođenje države u situaciju da joj prijeti financijska šteta, u povodu sve izvjesnije naplate 40 milijuna eura štete. Ako tužitelji utvrde osnovanu sumnju da je do zaključenja problematičnoga kupoprodajnog ugovora došlo kaznenim djelima, uz pitanje kaznene odgovornosti, posegnut će se i za tužbom za građansko-pravnu odgovornost, tj. krivci bi u tom slučaju prvi put svojom imovinom nadoknadili štetu pričinjenu državnom proračunu.