Odluka Hrvatskog sabora da za obilježavanje obljetnice tragedije na Bleiburgu odvoji puno veći novčani iznos nego za obljetnicu proboja logoraša Jasenovca, izazvala je burne proteste antifašističkih udruga u Hrvatskoj. Najoštriji su svakako bili članovi Udruge mladih antifašista Grada Zagreba, koji su u svom priopćenju iznijeli mišljenje kako je na Bleiburgu poginulo jako malo ljudi, te da je stoga nelogično da se za obilježavanje njihove smrti potroši tako puno novaca.

"Na samom početku postavlja se pitanje čemu toliki novac za obilježavanje obljetnice Bleiburga? Provodi li se revizija prošlosti tako što se tamo slavi kapitulacija ustaške vojske koja je u četiri godine odgovorna za smrt 191.206 ljudi, od čega su 126.642 osobe ubijene kao žrtve terora, ili se pak tamo odaje počast žrtvama ubijenim na Bleiburgu? Ako je ovo prvo, onda Hrvatski sabor djeluje protivno Deklaraciji o antifašizmu, koju je sam donio 2005. godine. No, ako je ovo drugo, onda se postavlja novo pitanje: zašto se izdvaja tako ogroman novac za obilježavanje smrti jako malog broja ljudi? Naime, prema Vladimiru Žerjaviću, priznatom analitičaru kretanja stanovništva Jugoslavije, na samom Bleiburgu poginuo je vrlo malo okupatora i kvislinga, dok je najveći broj ubijen na jugoslavenskom djelu granice s Austrijom te širom Jugoslavije. Prema tome, ako se želi odati počast žrtvama neka se to napravi na onim mjestima na kojima su ubijeni, a to su mjesta poput Kočevskog Roga, Maribora ili pak Tezenske šume.", stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednik udruge Mario Šimunković.

Nadalje u priopćenju mladi zagrebački antifašisti izražavaju stav kako Bleiburg nije bio mjesto stradanja nevinih ljudi, već mjesto gdje se predala ustaška vojska. Uz takav kontroverzni stav Šimunković ističe kako se "hrvatski narod nikad nije i neće poistovjetiti s zločinačkim ustaškim pokretom".

Iako je neosporno da je odluka Sabora o tome da komemoraciji u Bleiburgu dodijeli 5 puta više novaca nego komemoraciji u Jasenovcu u najmanju ruku kontroverzna, priopćenja poput ovog mladih zagrebačkih antifašista zasigurno neće pomoći tome da se taj dio hrvatske povijesti počne tretirati i sagledavati na objektivan način.

Dapače, ponovno otvaranje rasprave o broju žrtava na Bleiburgu služi samo jednom cilju, a to je revizija prošlosti, dakle upravo ono čemu se mladi antifašisti tome u svom priopćenju deklarativno protive.