"Hrvatski administrativni i pravni sustav treba odrediti u skladu s hrvatskim zakonima je li u javnom interesu objaviti pojedinosti o privatizaciji Hrvatskog telekoma. Neki aspekti toga ugovora mogu ostati nejavni iz raznih razloga poput zaštite osjetljivih poslovnih informacija", odgovorio je povjerenik za proširenje Olli Rehn na pisano pitanje zastupnika Europskog parlamenta o transparentnosti toga postupka.

Neovisni zastupnik Europskog parlamenta iz Velike Britanije Roger Helmer pitao je u pismenom obliku slaže li se Europska komisija da je tajnost ugovora između Deutsche Telekoma i hrvatske Vlade protiv javnog interesa. "Je li takav ugovor između tvrtke u vlasništvu zemlje članice EU-a i zemlje koja aspirira na članstvo u EU protivna duhu jedinstvenog tržišta i da takva tajnost pothranjuje sumnje u nečasno ponašanje hrvatske Vlade?", pitao je Helmer.

Povjerenik Rehn je u svom pisanom odgovoru istaknuo da se "Komisija slaže da pretjerana tajnost glede privatizacijskih ugovora može poticati sumnje u nečasno ponašanje. Međutim, neki aspekti privatizacijskih ugovora mogu ostati izvan javne domene iz raznih razloga, primjerice zbog zaštite osjetljivih poslovnih informacija. Stvar je hrvatskog administrativnog i pravnog sustava da, u skladu s hrvatskim zakonom, odredi je li objavljivanje u predmetnom slučaju u hrvatskom javnom interesu".

Zastupnik Helmer se u svom pitanju pozvao na "neovisni think-tank u Hrvatskoj, Jadranski institut, koji je tražio kopije dogovora između Deutsche Telekoma i hrvatske Vlade. Ali, Deutsche Telekom je odbio dati tu informaciju, tvrdeći da su strane odlučile zadržati tajnost dogovora", kaže Helmer.

Europski povjerenik u svom odgovoru kaže kako se slaže da jačanje transparentnosti u javnoj upravi i poboljšanje pristupa informacijama općenito igra važnu ulogu u borbi protiv korupcije. "Također je važno da se poveća transparentnost u procesu privatizacije u Hrvatskoj", kaže Rehn.

Povjerenik ističe da je Komisija u svom zadnjem izviješću o napretku od 6. studenoga prošle godine zabilježila prve rezultate u borbi protiv korupcije u Hrvatskoj, da se provodi anti-korupcijski program, da je poboljšan zakonski okvir i da je USKOK postao aktivniji u istragama većih korupcijskih slučajeva.

"Međutim, korupcija je i dalje široko rasprostranjena u Hrvatskoj. Postoji potreba za većim naporima na sprečavanju, otkrivanju i progonu korupcije. Nema optužnice ni presude ni u jednom slučaju korupcije na visokoj razini. Koncept sukoba interesa se slabo razumije. U provedbi anti-korupcijskog programa nedostaje jake koordinacije i učinkovitog nepristranog nadzora", istaknuo je Rehn.