Zbog zlouporaba u poslovanju teških gotovo 120 milijuna kuna, uskoro će se suditi bivšim čelnicima NK Croatije Mirku Novoselu, Tomi Horvatinčiću, Damiru Vrbanoviću te bivšem pročelniku gradskog ureda za izgradnju Grada Zagreba Borisu Ordulju, piše Večernji list. Tereti ih se da su za 119.7 milijuna kuna oštetili državni proračun te si priskrbili korist za klub.

Prema prvoj točki optužnice, Novosel je kao direktor NK Croatije od 1. siječnja do 31. ožujka 2000. davao naloge da se igračima strancima Miuri Kažvyoshi, Mikulenasu Gražvydasu, Zoranu Pavloviću i Goci Sedlovskom isplaćuju neto plaće na devizni račun. Uplaćeno im je ukupno 1, 417.019 kuna, a na njihov dohodak, tvrdi tužiteljstvo, nije plaćen porez i prirez u iznosu od 923.790 kn.

Prema drugoj točki optužnice, Novosel je zlouporabama u poslovanju oštetio državni proračun za 67,3 milijuna kuna. Optužen je da je kao direktor Croatije od trećeg srpnja 1997. do 29. svibnja 2000. nogometašima i trenerima koji su s klubom imali ugovore o radu na određeno davao fiktivne nenamjenske zajmove kako bi izbjegao plaćanje poreza i prireza te priskrbio korist za klub.

Tako je 53 igrača i petorica trenera spremilo u džep ukupono 95.772.508 kuna, bez uplaćenog poreza i prireza od 67.384.097 kn. Horvatinčića se pak tereti da je na direktorskom mjestu od prvog srpnja 1996. do 31. kolovoza 1996. davao fiktivne nenamjenske zajmove 26 igarača i tri trenera. Uplaćeno im je ukupno 2,654.280 kuna, a proračun je, prema tužiteljstvu, oštećen za 1,867.486 kuna.

Vrbanovića se u četvrtoj točki optužnice tereti da je kao v.d. direktora NK Croatije od 1. rujna 1996. do 2. srpnja 1997. davao fiktivne zajmove 34 igrača i dvojici trenera.
Uplaćeno im je ukupno 14,664.388 kuna, bez plaćanja poreza i prireza, time je oštećen proračun za 10,317.502 kuna. U petoj točki optuženi su Novosel kao direktor Croatije i Boris Ordulj kao pročelnik Gradskog ureda za izgradnju grada Zagreba za zloporabe od 40 milijuna kuna, a vezano za izvođenje radova sjeverne tribine stadiona Maksimir.

Terete se da su se od 31. ožujka 1998. do 31. prosinca 1999. dogovorili, a kako bi stekli korist za klub, da se pri izvođenju radova ispostave računi na Dinamo, iako su bili svjesni da klub nema pravo ugovarati, ni dobivati račune na svoje ime od izvoditelja radova. Klub je dobivao račune od izvoditelja radova neosnovano, dok je Grad radove plaćao cesijom, a ugovore o cesiji je potpisivao Ordulj.

Istraga u slučaju malverzacija u današnjem Dinamu počela je još 1998., te rezultirala podizanjem optužnice u prosincu 2005., no optužnica je od tada dvaput vraćena na ispravak zbog zakonskih prigovora optuženih. Nakon treće, posljednje izmjene optužnice iz veljače 2007, sud je odbacio prigovore okrivljenih, tako da bivše čelnike Dinama na suđenju iščekuje dokazivanje nevinosti.