Hrvatska se suočava s nestašicom liječnika jer je na tisuću stanovnika 2,4 liječnika dok je europski prosjek 3,3. Početkom ove godine Hrvatska je imala oko 16 tisuća liječnika s licencom za rad. Od toga je u zdravstvu bilo zaposleno njih 12.150 od čega 8730 specijalista. Privatnih liječniak u ugovornom odnosu s HZZO-om ima oko 3100 ali i oko 570 privatnika bez ugovora.

Na radu u inozemstvu je 228 naših doktora, a 28 stranih liječnika radi kod nas. Ti su podaci predstavljeni na nedavno održanoj Konferenciji Europskih bolničkih liječnika u Zagrebu a pokazuju da unatoč tome što je nedostatak liječnika problem, još uvijek stanje nije tako strašno kao u nekim nerazvijenim i tranzicijskim zemljama. Prema podacima Hrvatske liječničke komore, nedostaje nam 925 liječnika bez primarne prakse. Primjerice, u Mozambiku je samo 500 doktora na 18 milijuna stanovnika, u Gani 1500 na 20 milijuna stanovnika.

"Zanimanje za studij medicine i dalje opada", kaže Hrvoje Manigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore za Vjesnik. Prema zadnjim podacima, na jedno studentsko mjesto na prijemnom su se ispitu javila 2,2 kandidata a početkom devedesetih sedam. Loše stanje u zdravstvu razlog je više što se tako malo ljudi odlučuje na zvanje liječnika. O padu popularnosti za ovo ugledno ali zahtjevno zanimanje mnogo se govori ali se stanje ne popravlja.

Dr. Hrvoje Šobat, predsjednik Povjerenstva za međunarodnu suradnju Hrvatske liječničke komore predlaže političke odluke o tome koje će usluge do koje mjere plaćati država a sve preko toga treba doplaćivati.

Od 138 nezaposlenih liječnika njih 35 ima dozvolu za rad a svi su iz najvećih gradova-Zagreba, Splita i Rijeke. Najviše nedostaje ginekologa(209), internista(328), 319 kirurga i 69 pedijatra. Prosječna dob internista je 49 godina a medicinara rada 55 što pokazuje da je vrijeme za reakcije