Šef Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić ima priliku da sa svojih 20 osvojenih mandata odluči o budućoj vlasti u SrbijiProeuropske snage osvojile su najviše glasova na parlamentarnim izborima u Srbiji, ali pravi pobjednik bit će poznat tek nakon što bude postignut sporazum o sastavu nove vlade u kojoj nužno neće biti i oni s najvećom podrškom u biračkom tijelu.

Koalicija Za europsku Srbiju, koju čine Demokratska stranka (DS) šefa države Borisa Tadića, G17 Plus ministra ekonomije Mlađana Dinkića i Liga socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka, suprotno svim predviđanjima i istraživanjima javnog mnijenja, osvojila je gotovo 39 posto glasova pa će u parlamentu s 250 mjesta imati 103 zastupnika. Srpska radikalna stranka (SRS), proglašavana sigurnim favoritom, dobila je nešto više od 29 posto glasova, odnosno 77 mjesta u parlamentu, znatno manje nego u prethodnom sazivu.

"Narodnjačka koalicija" Demokratske stranke Srbije (DSS) premijera Vojislava Koštunice i Nove Srbije ministra za infrastrukturu Velimira Ilića, koja je u predizbornoj kampanji oštro napadala proeuropske snage, osvojila je nešto više od 11 posto i imat će "samo" 30 zastupnika.
Jedan od pobjednika je i Miloševićeva Socijalistička partija Srbije (SPS), koja bi, prvi put od rušenja s vlasti u listopadu 2000., mogla postati jedan od odlučujućih aktera srpske političke scene. S nešto manje od 8 posto glasova i 20 zastupničkih mjesta, SPS ima velik "koalicijski potencijal", jer bi mogla biti prihvatljiv partner i nacionalistima iz SRS-a i "narodnjačkoj koaliciji", ali možda i Tadiću. SRS i SPS dijelili su vlast u doba Miloševićeva režima pa njihovo partnerstvo nije nemoguće, a surađivali su i s "narodnjacima".

"Dolazi vrijeme politike SPS-a i Slobodana Miloševića." Tim riječima predsjednik SPS-a Ivica Dačić završio je prije nekoliko dana predizbornu kampanju, sedam i pol godina nakon svrgavanja Miloševića s vlasti. SPS je osvojio gotovo 20 mjesta u parlamentu u koaliciji s Partijom ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS) i Jedinstvenom Srbijom Dragana Milenkovića Palme, nekadašnjeg bliskog suradnika Željka Ražnatovića Arkana.
Dačić je rođen 1. siječnja 1966. Bio je najbolji student politologije u Beogradu. Početkom 90-ih postao je predvodnik nove generacije u SPS-u, bio je predsjednik Mladih socijalista Beograda, član parlamenta, glasnogovornik stranke. Iz istog je mjesta iz kojeg i najveća srpska estradna zvijezda Svetlana Ceca Ražnatović, iz Žitorađe. Dačić je bio i akter "afere kofer", koja je prije dvije godine dovela do uhićenja tadašnjeg viceguvernera Narodne banke Srbije, Dejana Simića, zbog mita od 100.000 eura.

Tomislav Nikolić, vođa Srpske radikalne stranke, nada se da će uspjeti formirati vlast uz pomoć KoštuniceOdluka vodećih političkih snaga u Srbiji da Kosovo bude primarna tema predizborne kampanje učinila je Dačića i njegove "nacionalno osviještene" stavove gotovo univerzalno prihvatljivim koalicijskim partnerom, iako je njegov nekadašnji šef Milošević zapravo najzaslužniji za kosovsku neovisnost. "Došlo je vrijeme da pokažemo da smo bili u pravu svih onih godina kad smo s Miloševićem branili ovaj narod i našu Srbiju", tvrdi Dačić, uz ocjenu da je njegova koalicija pravi pobjednik izbora. Prva njegova reakcija bila je da su rezultati izbora "veliki povratak SPS-a na političku scenu Srbije" i da je to "tek početak", uz univarzalne poruke o obrani državnih i nacionalnih interesa i borbi za socijalnu pravdu.
Dačić je najavio da će o formiranju parlamentarne većine “prvo” razgovarati s Koštuničinom koalicijom Demokratska stranka Srbije - Nova Srbija. Što znači da nije isključio mogućnost razgovora i s proeuropskim snagama. "Ne želim komentirati ničiji uspjeh, vrijeme je da oni komentiraju naš", rekao je Dačić.

Politički analitičari traže objašnjenje neočekivanog ishoda izbora, jer su predizbornoj kampanji pečat dale dvije teme: Kosovo i srbijansko približavanje Europskoj Uniji. Tadić i njegova koalicija Za europsku Srbiju inzistirali su da nikad neće priznati neovisnost Kosova, ali da ih to ne sprečava da uspostavljaju što bolje veze s EU. Koštunica, Ilić i SRS odgovarali su podsjećajući da je većina članica EU prihvatila neovisnost Kosova i da se Beograd treba potpuno okrenuti savezništvu s Rusijom. Kad je nekoliko dana prije izbora u Strasbourgu potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Srbije i EU, Tadića i potpredsjednika vlade Božidara Đelića "narodnjaci" i SRS proglasili su izdajicama jer su tim potpisom "priznali neovisnost Kosova". Dobar dio biračkog tijela Srbije, međutim, taj je sporazum shvatio drukčije, kao korak bliže barem donekle kvalitetnijem životu.

Prava senzacija tek je uslijedila, kad je talijanski "Fiat" najavio da će za 700 milijuna eura kupiti 70 posto kragujevačke "Zastave", nekadašnje jake tvornice automobila, koja već gotovo dva desetljeća propada. Vjerojatno je i povratak "Fiata" u srce Šumadije utjecao na mnoge birače da budu racionalni i glasuju za približavanje Europi i otvaranje novih radnih mjesta, posebno stoga što su Tadić i predstavnici njegove Demokratske stranke igrali na nacionalnu liniju i neprestano ponavljali da "nikad neće priznati neovisno Kosovo".

BORIS TADIĆ, predsjednik Srbije (u sredini) sa svojim je koalicijskim partnerima i strankom DS osvojio relativnu većinu u parlamentuNeki su u tome bili više, neki manje uvjerljivi, ali činjenica je da je neovisnost Kosova u gotovo tri mjeseca priznalo samo tridesetak država. Vjerojatno je na to znatno utjecao i šef srpske diplomacije i blizak Tadićev suradnik Vuk Jeremić, koji je proteklih mjeseci rekordni broj sati proveo u avionu, putujući s kraja na kraj svijeta u nastojanju da što manje država i formalno prizna neovisnost vlasti u Prištini.
Tadiću je stigla i pomoć iz Moskve. Neosporni ruski lider Vladimir Putin prije nekolio je dana Koštunici uputio poruku podrške za Kosovo, ali je zatim pokazao razumijevanje i za “proevropsku“ liniju u Srbiji odlukom da odlikuje Tadića. Iako su mnogi u Srbiji skloni tvrditi da se naklonost Rusiji i Bruxellesu uzajamno isključuju, nije malo onih koji ističu da Moskvi odgovara da Srbija što prije uđe u EU jer bi Rusija dobila vrlo bliskog suradnika u Bruxellesu i kudikamo lakši put za plasman svoje robe na Zapad.

Tadić će morati tražiti partnere za formiranje vlade i to mu, unatoč izbornoj pobjedi, neće biti lako. U parlament je ušla i Liberalno-demokratska partija nekadašnjeg podpredsjednika vlade Čedomira Jovanovića, koja je dobila 13 zastupnika i mogla bi biti "prirodni" Tadićev saveznik. Ali Jovanović se ne slaže s Tadićem o Kosovu, često mu je zamjerao popustljiv odnos prema Koštunici i teško je zamislivo da bi ikad prihvatio da bude u vladi s ljudima iz SPS-a.

Prethodna vlada formirana je nakon gotovo tromjesečnih pregovora. I nakon tih izbora Koštunica je bio proglašavan gubitnikom, ali se izborio za funkciju premijera i sa znatno manje glasova od Tadićeve Demokratske stranke. Koštunicu su proglasili gubitnikom i početkom ove godine, nakon što je na predsjedničkim izborima njegov kandidat Velimir Ilić propao, a Tadić trijumfirao. I tada je, međutim, Koštunica nakon samo nekoliko dana preuzeo incijativu i inzistiranjem na Kosovu kao glavnoj temi potisnuo Tadića u drugi plan.
Ovaj put Koštunica je isključio mogućnost ponovnog formiranja vlade s Tadićem, ali je odmah počeo pregovarati sa SRS-om. Vidjet ćemo hoće li se opet uspjeti, ovaj put sa samo 11 posto podrške, izboriti za premijerski položaj.