Ronioc na dah i dečko televizijske voditeljice Nikoline Pišek, tridesetčetverogodišnji Kristijan Curavić, u travnju je najavio svoj novi projekt: sportsko-ekološku ekspediciju na Južni pol gdje se sprema zaroniti na dubinu veću od stotinu metara. Kako je najavljeno, Curavić bi na Južnom polu trebao i snimiti dokumentarni film o tome kako klimatske promjene utječu na prirodu.
Ipak, u zadnje se vrijeme Kristijan Curavić zbog tog projekta našao na meti tračeva. Spominje se tako da je Curavić odlučio najaviti zaron samo kako bi od sponzora uzeo novac za projekt koji nikad neće dovršiti.
EXTRA: U kojoj su fazi pripreme za taj vaš projekt? Hoće li se održati?
- Naravno, projekt smo započeli da ga dovršimo. U koje će to vrijeme točno biti ne mogu reći. Teško ga je tehnički izvesti, s brodom, roniocima i opremom. Još su veći problem ti ključni ljudi, točnije hollywoodski glumci. Ne možemo dati konačni popis glumaca koji će biti prisutni na samom događaju jer smo još uvijek u pregovorima s njima i gledamo kakve su njihove obveze u to vrijeme. Mora se poklopiti puno stvari.
EXTRA: Čija je ideja bio projekt?
- Ideja je bila moja, dobio sam je još na Sjevernom polu. Kad zaroniš na Sjevernom polu, onda je dosta logično da želiš i na Južni. Želio sam napraviti medijski spektakularan promidžbeni zaron koji će biti jako opasan. S druge strane, ako već privučemo toliko medijske svjetske pozornosti, zašto to ne iskoristiti za neke pozitivne stvari kao što je borba protiv globalnog zatopljenja.
EXTRA: Vlasnik ste i ronilačkog centra?
- Ništa što ja radim ne može biti normalno pa tako nisam otvorio jedan veliki centar nego lanac ronilačkih centara. Zasad su to tri ronilačka centra, jedan je u hotelu Le Meridien Lav pokraj Splita, drugi u Marini Frapa a treći na otoku Krapnju. Za otprilike mjesec dana izgradit će se potpuno novi ronilački centar u Vodicama. U planu nam je i otvaranje ronilačkih centara na Komiži i Visu i nadamo se da ćemo sljedeće godine otvoriti još dva. Nije problem otvoriti takav centar, ali je teško pronaći kvalitetne ljude koji će tamo raditi. Pronašao sam novu strategiju, uzimam ronioce na dah, ali mlade, koji još nisu iskvareni i koji ne misle samo na profit. Jedino se s takvim ljudima mogu složiti zato što sam i ja takav. Ronjenje će za nekoliko godina u Hrvatskoj postati jako popularan sport, a nama je cilj da ono bude pristupačno svakom Hrvatu. Jako ćemo sniziti cijene, želimo da što više ljudi uživa u ronjenju, a ne samo oni koji imaju puno novca. Želim promijeniti to tržište.
EXTRA: Glavni razlog zbog kojeg sam vas zvala na intervjuu je isto tako vezan za financije. Naime, zadnjih su se dana pojavile informacije kako je vaš projekt zarona na Južnom polu zapravo prevara kako biste dobili novac od sponzora i da uopće ne trenirate za projekt.
- Iskreno, nikad ne čitam što se piše o meni. Sjećam se da je dosta ljudi, nakon što sam napravio zaron na Sjevernom polu, na internetu popljuvalo taj projekt. To je kod nas u Hravtskoj normalno. A uzeti novac od sponzora je užitak i gušt, ali tome prethode godine i godine mukotrpnog rada. Recimo, to se dogodilo na projektu Sjeverni pol. Pisalo se kako sam zaradio ogromnu lovu. A nije se pisalo da sam na tom projektu radio pet godina, da sam dva puta bankrotirao dok sam živio u Norveškoj, dva puta izgubio stan. Po danu sam trenirao i radio na bazenu kao spasilac, dok sam po noći radio kao redar u diskoteci gdje sam se morao tući, gdje su vadili nož na mene, čak i pucali. Trebalo je dosta vremena dok sam shvatio kako sponzori funkcioniraju, kako mediji funkcioniraju. Neka ti koji tako pričaju probaju napraviti neki takav projekt, da vide hoće li uspjeti.
Više u novoj Extri