"Ono što ću sada iznijeti je kratka analiza slučaja koji jasno pokazuje da su genocidi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bili dvije strane iste medalje. S obzirom da je Sud prihvatio nadležnost za Bosnu i Hercegovinu trebao bi učiniti isto i za Hrvatsku", rekao je na početku iznošenja hrvatskih argumenata hrvatski zastupnik Ivan Šimonović. Šimonović će nastojati dokazati nadležnost Međunarodnog suda pravde u Haagu u tužbi protiv Srbije za genocid.

"Bilo bi neobično, čak i bizarno kad bi Sud u 2007. zaključio da ima nadležnost za tvrdnje protiv tužene zemlje za genocid u odnosu na događaje s jedne strane granice, a u 2008. da nema nadležnost za tvrdnje protiv iste tužene države u odnosu na povezane događaje koji su se zbili s druge strane nekoliko kilometara od granice", rekao je Šimonović.
Kao primjer naveo je područje Hrvatske i BiH koje je početkom 90-ih pokrivao Banjalučki korpus na kojem su podjednako dijelili sudbinu žrtve Hrvati iz Hrvatske i Hrvati i Muslimani iz BiH.

"Granica između Hrvatske i BiH nije predstavljala nikakvu prepreku", rekao je Šimonović i dodao da su oni bili žrtve istih počinitelja u isto vrijeme. Stoga je poručio da bi bilo pogrešno da Sud zaključi da jedino BiH uživa zaštitu Konvencije o genocidu.
Hrvatska je 1999. ICJ-u tužila tadašnju SR Jugoslaviju za genocid na području Hrvatske tražeći da obveže Beograd da kazneno goni sve odgovorne osobe, utvrdi sudbinu svih nestalih kojih je još 1.419, vrati otetu hrvatsku kulturnu baštinu i obešteti Hrvatskoj gubitke.

Hrvatska mora dokazati da je SRJ u vrijeme podnošenja tužbe 1999. bila vezana Konvencijom o genocidu, da je postojala odgovornost SRJ kao države za počinjena djela, da je SRJ u skladu s odredbama Statuta ICJ-a imala pristup Sudu i da su hrvatski zahtjevi iz tužbe utemeljeni na Konvenciji o genocidu. Predstavnici Srbije jučer su zanijekali da je ICJ nadležan za hrvatsku tužbu zato što SRJ u trenutku podnošenja tužbe Hrvatske 1999. nije bila članica UN-a, pa time ni stranka Statuta ICJ-a, kao i da SRJ, u odsutnosti državnog kontinuiteta u odnosu na SFRJ nije imala obveza prema Konvenciji o genocidu pa se ona na nju ne može ni primjenjivati.

Hrvatska smatra da je SRJ funkcionirala kao država uključivši i u razdoblju od 1991. u vrijeme formalnog postojanja SFRJ kada su počinjeni najteži zločini u Hrvatskoj i kada je državu de facto vodio režim Slobodana Miloševića, a hrvatski predstavnici na vodećim funkcijama Stjepan Mesić, kao predsjednik Predsjedništva i Ante Marković kao premijer, bili bez ikakve stvarne uloge. SRJ je proglašena u travnju 1992.

Andreja Metelko-Zgombić iz MVPEI-a nakon Šimonovića detaljnije je obrazložila sličnost s bosanskim predmetom, a britanski pravnik Philippe Sands obrazložio je da je tadašnja SRJ, čija je pravna nasljednica Srbija, u svakom trenutku bila stranka Konvencije o genocidu.
Hrvatski predstavnici nastavljaju iznositi argumente sutra prijepodne.