foto: Nacionalova arhivaDiplomski rad Slovenca Marka Prešerena, u kojem je rezultat istraživanja teza da su rat u Sloveniji započeli pripadnici Teritorijalne obrane, a ne JNA, kako se to do sada smatralo - izazvao je veliku pozornost medija i povjesničara u regiji.

U diplomskom radu pod nazivom „Tužilačka i sudska praksa u Republici Sloveniji po pitanju kršenja međunarodnog prava u oružanim sukobima 1991", ovaj Slovenac iznosi tezu da su pripadnici slovenske Teritorijalne obrane (TO) 'prvi zapucali' te da su dosad uvriježene priče o pozadini desetodnevnog rata za slovensko osamostaljenje nadasve dvojbene. Rezultati Prešerenovog diplomskog rada, na temelju kojeg će braniti i doktorsku disertaciju, plod su višegodišnjeg istraživanja i analiziranja vojne i pravosudne dokumentacije u Ljubljani. On se posebice fokusirao na pravosudne procese, u kojima se u Ljubljani kazneno gonilo 104 pripadnika JNA, pod optužbama da nisu poštivali ženevske konvencije.

Osim teze da 'su oni bili nevini', njegov osnovni zaključak je da je „TO napala jugoslovensku vojsku (JNA), što je utvrdila i CIA, američka obavještajna služba". „Utvrdio sam da slovenski sudovi većinom nisu sudili u skladu sa ženevskim konvencijama jer ne ih znaju primijeniti.

Četiri punomoćne oslobađajuće presude su pravilne. Od 71 slučaja - 56 uopće ne bi smjelo biti procesuirano. Ti vojnici, odnosno oficiri (JNA), uopće ne bi smjeli da biti gonjeni (od strane Slovenije), jer nisu učinili ništa naopako, u usporedbi s našim kriminalistima koji su im podmetali dokaze kako bi im se osvetili", piše Prešern u svom radu, u kojem optužuje i 'Crveni križ za nehumano djelovanje' jer je sudjelovao u upravljanju zarobljeničkog logora u koparskom zatvoru te pomogao u gušenju pobune oficira JNA". Piše i kako ga je zaprepastila reakcija tužitelja, kada ih je upitao zašto nije pokrenut niti jedan postupak protiv pripadnika TO-a: „Tužioci su bili užasnuti - pa nećemo valjda našima suditi?!", kaže on.

Zbog ovakvih navoda i prilično izravnih optužbi, reakcija iz različitih institucija tijekom proteklih dana nije manjkalo. Iako su iz dijela slovenske javnosti, a posebice bivših i aktivnih pripadnika slovenske vojske žestoko odbacili ove tvrdnje, neki povjesničari otkriće Prešerena smatraju iznimno zanimljivim te ponajprije studiozno napravljenim. Treba napomenuti i da je njegov rad dobio najveću moguću ocjenu od profesora Fakulteta za društvene znanosti u Ljubljani a Fakultet je Prešerenovu studiju proglasio najboljim diplomskim radom ove akademske godine.

Dok se u Sloveniji zbog jednog diplomskog rada usijanije polemike tek mogu očekivati, srpski su mediji i komentatori već počeli razglabati na koji bi način to moglo biti korisno za njihovu zemlju. Tako beogradski list Politika danas donosi tekst pod nazivom 'Prešern je došao kasno'.

Razgovarajući s nekoliko uglednih PR menadžera, povjesničara i marketinških stručnjaka, Politika donosi zaključak da bi se ovo otkriće moglo iskoristiti za poboljšanje 'slike o Srbiji, stvorene tijekom 90-ih godina, koja se i danas smatra agresorskom'. Međutim, uz to se napominje i da bi popravljanje imidža Srbije bio mukotrpan i dug posa, te bi zahtijevao znatne financijske izdatke. Ne uzimajući previše u obzir ratne okolnosti i ulogu JNA za tijek ratnih stradavanja na Balkanu, Politika naglašava da su sve druge države u regiji svoj imidž stvarali pravodobno, 'odnosno kada je nova povijest, u vrijeme ratova, bila stvarana'