Bez kreme ne biste smjeli izlaziti na sunceU ljetnim mjesecima sa svih nas strana bombardiraju reklamama za kreme i kremice, raznim informacijama o tome što znači UVA i UVB, koji faktor bolje štiti i zašto. I dok sve to čitamo, ništa nam više nije jasno.

Solarij je na primjer dobar kao podloga, no ako budete provodili previše vremena u njemu postoji mogućnost pucanja kapilara, a nikome nije cilj imati po tijelu šarene paukove mreže.

Kreme za sunčanje u pravilu dobro štite od ultravioletnih UVB zraka koje uzrokuju opekotine. No ovako zaštićeni, mnogi dobiju lažni osjećaj sigurnosti koji ih drži pod jakim sunčevim zračenjem i duže nego bi trebalo.

Što je još gore većina krema ne štiti nas najbolje od UVA zraka koje su što se tiče pojave tumora i bora još opasnije jer prodiru dublje u kožu. I to je istinito čak i za neke proizvode koji nose etiketu "široki spektar zaštite UVA/UVB".

No, neke stvari uvijek ostaju iste, kao što je na primjer ovo jednostavno pravilo - što veći broj faktora, krema donosi veću zaštitu.

SPF broj je opet povezan s dužinom vremena koje možete provesti na suncu, a da pri tom ne izgorite. Većina svjetloputih ljudi može izdržati 10 do 15 minuta direktno na suncu sa zaštitnim faktorom 15, a od štetnih zraka zaštićeni ste dva i pol sata(150 minuta). Nakon toga biste se trebali skloniti negdje u hlad, to je vaša dnevna porcija.

Ipak, većina ljudi koji nanose SPF 15 dobije tek SPF 5 jer kremu nanosi u pretankom sloju.

Da bi se postigla zaštita koju obećava tekst na pakiranju kreme za sunčanje, treba na svaki četvorni centimetar kože nanijeti dva miligrama kreme.

To zapravo znači da sloj nanesenog proizvoda mora biti vidljiv.
No, ta pravila poštuju samo rijetki, pa čak i u slučajevima velikog izlaganja poput, primjerice, onog dok se vozimo barkom.

Druga se velika pogreška odnosi na nanošenje zaštitne kreme samo kad odlučimo leći na plažu i sunčati se, a poznato je da 70 posto sunčeva zračenja do naše kože stiže i kad smo u hladovini.

Zaštitna sredstva, stoga, treba koristiti stalno. Još jedna od pogrešaka jest i loša konzervacija: proizvodi za sunčanje, kad se jednom otvore, traju od devet do 12 mjeseci.

Ipak, ako nisu dobro začepljeni i dulje vrijeme ostanu izloženi djelovanju zraka, rok im se trajanja još više smanjuje.

Zato izbjegavajte korištenje krema koje su vam ostale od prošle godine jer su vjerojatno izgubile zaštitnu snagu protektivnog faktora, ali ih možete koristiti kao hidratizirajuća sredstva za mazanje kože ruku.

Nadalje, za odabir pravog proizvoda treba se posavjetovati s dermatologom.

Kreme sa sunčanim faktorima mogu biti napravljene na bazi potpuno različitih tvari: postoje kemijski sunčani filtri, fizički filtri te treći koji koriste kombinaciju prvih dvaju.

Stoga je najbolje da vam određenu vrstu preporuči dermatolog na temelju specifičnih karakteristika i zdravstvenog stanja vaše kože.

Niti kreme za samotamnjenje nisu najbolje riješenje. Ne samo da će vam koža biti žuta i proizvoditi vrlo neugodan miris, nego ćete potamniti kao dalmatiner - na točke.

Posebnu zaštitu protiv sunca treba primijeniti na djeci, čija je koža vrlo osjetljiva.
Ipak, neka istraživanja su pokazala da je gotovo polovica djece u dobi od šest do 15 godina priznala da namjerno izbjegava kreme za sunčanje jer žele imati taman ten i izgledati kao holivudske zvijezde.