Objavljeno u Nacionalu br. 713, 2009-07-14

Autor: Maja Profuntar

RASKOŠ na pariškom Tjednu mode

Arapi spašavaju visoku modu

NAJVEĆA MODNA IMENA kao što su Chanel, Dior ili Gaultier zasad su, čini se, imuna na globalnu ekonomsku krizu, druge modne kuće pak već imaju višemilijunske gubitke, dok su kreatori s Bliskog istoka trenutačno najstabilniji jer su njihove klijentice mahom žene iz zemalja koje nisu pogođene recesijom

VJEČITI EKSCENTRIK Glavni kreator Diora svoju novu kolekciju predstavio je na način na koji se to radilo 50-ih godinaVJEČITI EKSCENTRIK Glavni kreator Diora svoju novu kolekciju predstavio je na način na koji se to radilo 50-ih godinaTjedan visoke mode koji je prošlog tjedna održan u Parizu pokazao je kako je recesija sustigla i velike modne kuće, koje se - unatoč dugogodišnjoj tradiciji i bogatoj klijenteli - moraju boriti za opstanak. Sam Tjedan mode u Parizu održava se od 1973. i jedna je od četiri najveće modne manifestacije, uz one u Londonu, New Yorku i Milanu. Za razliku od tjedna u kojem se prikazuju prêt-à-porter modne kolekcije, tjedan visoke mode privlači samo najimućnije kupce, a za dizajnere on je prilika da pokažu vlastite umjetničke vizije mode koje ne moraju nužno biti nosive u svakodnevnom životu, ali moraju biti savršen spoj inovacije, zanatstva i umjetnosti. Sam termin haute couture ili visoka moda skovan je u Parizu sredinom 19. stoljeća. Da bi neka modna kuća svoje modele mogla prodavati pod tom etiketom, mora biti priznata članica udruge Chambre syndicale de la haute couture te slijediti njena stroga pravila. Primjerice, svi haute couture modeli moraju biti unikati rađeni po narudžbi za privatne klijente, svaka modna kuća mora imati atelje u Parizu s najmanje 15 stalno zaposlenih ljudi te dvaput godišnje javnosti prikazati novu kolekciju s barem barem 35 kreacija za dan i večer. Zanimljiv je i podatak kako Chambre syndicale de la haute couture procjenjuje da ove godine broj klijentica koje kupuju haute couture modele u čitavom svijetu iznosi oko 2 tisuće.


Iako su haute couture modeli skupocjeni, ni u vremenima prije recesije oni nisu donosili glavninu dobiti modnim kućama. Zarada se ostvaruje na prêt-à-porter kolekcijama, a kreacije iz domene visoke mode služe za crvene tepihe, stvaranje prepoznatljivog imidža tvrtke u javnosti i eksperimente koji često začnu buduće modne trendove. Međutim, upravo završeni Tjedan visoke mode pokazao je kako ni najveće modne kuće nisu imune na recesiju. Zapravo, može se reći kako su se profilirala tri klana s različitim pogledima na svjetsku krizu: oni koje još nije ugrozila, oni koje jest - ali to ignoriraju, te oni koji otvoreno, ali i dostojanstveno, priznaju propast.MAŠTOVITA SCENOGRAFIJA pratila je reviju Karla Lagerfelda - manekenke su izlazile iz golemih bočica parfema Chanel No. 5MAŠTOVITA SCENOGRAFIJA pratila je reviju Karla Lagerfelda - manekenke su izlazile iz golemih bočica parfema Chanel No. 5

U posljednju skupinu spada dizajner Christian Lacroix, koji je prošlog utorka održao svoju zadnju modnu reviju. Lacroix krajem mjeseca zatvara i svoju modnu kuću koja je, u 22 godine postojanja, bila prisutna na svim dosad održanim pariškim Tjednima visoke mode. Do 2005. modna kuća Christian Lacroix bila je dio grupacije LVMH, koja obuhvaća pedesetak luksuznih brandova, a potom je prodana američkoj kompaniji Falic Group, koja vrhunskim artiklima opskrbljuje duty free trgovine širom SAD-a. Međutim, kuća Christian Lacroix u 2008. godini imala je 10 milijuna eura gubitka, zbog čega ju je Falic Group odlučio ugasiti. Da nastavi raditi, potrebno je 50 milijuna funti, a govorka se kako bi LVMH ponovo mogao kupiti tu tvrtku. Što se mode tiče, oproštajna Lacroixova revija bila je jedna od najdirljivijih. Zbog nedostatka novca Lacroixovi zaposlenici, suradnici, prijatelji i poklonici udružili su snage i besplatno pripremili reviju. Prestižna škola za vez Ecole Lesage besplatno je ukrasila modele, cipele koje su nosili modeli također su donirane, frizeri i vizažisti radili su pro bono, a honorar od 50 eura dobile su samo manekenke, njih 12, jer tako nalažu francuski zakoni. Modeli su izrađeni uglavnom od materijala koji su preostali u ateljeu, no kritičari se slažu kako su do posljednje sitnice osmišljeni krojevi i istančana upotreba ukrasa zaslužni za Lacroixov odlazak u velikom stilu. Dirnut ovacijama nakon revije, Christian Lacroix je izjavio: "Nisam htio plakati. Ovo je, možda, za sve nas novi početak. Želim nastaviti, no s nečim novim, možda malim ateljeom. Ono do čega mi je zaista stalo jesu moje zaposlenice, žene koje rade sav ovaj posao."

KARL LAGERFELD na kraju Chanelove revije sa svojim modelimaKARL LAGERFELD na kraju Chanelove revije sa svojim modelimaZapadnjački kreatori itekako su svjesni da bi kriza mogla uzrokovati i njihovu propast. No neki od njih odlučili su ignorirati crne prognoze i predstaviti kolekcije koje nimalo ne idu ukorak sa situacijom. Tako je John Galliano, dugogodišnji glavni dizajner Diora, svoju kolekciju predstavio na način na koji se to činilo 50-ih: modeli nisu šetali pistom, nego pozirali pred okupljenima na pozornici s pažljivo razrađenom scenografijom. Galliano je nadahnuće pronašao u pola stoljeća starim fotografijama Christiana Diora iza kulisa njegovih revija, u društvu poluodjevenih manekenki. Stoga i Gallianove manekenke djeluju kao da su prekinute usred oblačenja. No glamurozni šeširi, fini materijali, dramatično krojeni korzeti i jaknice naglašenih ramena te moćne, čiste boje posve nesvojstvene jesensko-zimskim kolekcijama uspjele su Dioru priskrbiti titulu najinovativnije kolekcije na ovom Tjednu visoke mode. Scenografijom se poigrao i Karl Lagerfeld. Na njegovoj su reviji za Chanel manekenke izlazile iz ogromnih bočica parfema No.5, ali unatoč krojevima i materijalima koji ni izdaleka ne daju naslutiti da je u tijeku najveća svjetska kriza, Lagerfeld nije oduševio modne kritičare. Oni smatraju da je u prethodne dvije-tri kolekcije ispucao sve kreativne ideje te da aktualnoj haute couture kolekciji nedostaje hrabrosti i inovativnosti na kakvu su od Lagerfelda navikli.

Jean-Paul Gaultier priredio je tematsku kolekciju posvećenu hollywoodskim heroinama. Obilje najfinije kože, perja, krzna i krojevi slični korzetima i plaštevima superjunakinja njegov su odgovor na recesiju, a sve manekenke stilom šminkanja podsjećaju na Brigitte Bardot i Barbarellu. No krizi se toliko otvoreno nisu narugale kuće Valentino i Armani Privé: prva još uvijek nastoji ispuniti visoka očekivanja nakon što je lani njihov začetnik i glavni dizajner Valentino Garavani otišao u mirovinu. Giorgio Armani igrao je na sigurno i u svojoj kolekciji Armani Privé pokazao elegantna odijela kao iz crno-bijelih filmova 40-ih. Izražena ramena i većina modela u hlačama možda su suptilne kreatorove sugestije kako u vremenima krize žene trebaju biti snažnije i odlučnije te preuzeti stvar u svoje ruke.

Naposljetku, skupina bliskoistočnih kreatora spada u onu grupu čije klijentice nisu osobito pogođene recesijom te koje ionako kupuju znatno više haute couturea nego bogatašice iz zapadnih zemalja. Arapsko tržište, bar što se mode tiče, i dalje je stabilno, pa nije čudo da su kolekcije četvorice libanonskih dizajnera - Elieja Saaba, Zuhaira Murada, Georgesa Chakre i Basila Sode - nastavak njihovih već davno zacrtanih smjerova. Arapski, posebice libanonski kreatori odlikuju se obilnom uporabom najskupljih materijala, veza i ručno rađene čipke te minucioznim krojevima koji tijelo oblikuju poput skulpture. Nije stoga čudno što su njihove modele nakon bogatih Arapkinja prihvatile i zapadnjakinje, a haute couture modeli Libanonaca pravi su hit na hollywoodskim gala događanjima.LABUĐI PJEV Pariški tjedan mode bio je
posljednja revija za modnu kuću Lacroix, koja je u gubicima od 10 milijuna euraLABUĐI PJEV Pariški tjedan mode bio je posljednja revija za modnu kuću Lacroix, koja je u gubicima od 10 milijuna eura

Elie Saab krizu, kao i Lacroix, vidi kao priliku za novi početak. Jasno je to izrazio osmislivši kompletnu kolekciju u bijeloj boji, jer, smatra Saab, "žena treba privlačiti pozornost svojim karakterom, a ne bojom odjeće". Elieja Saaba modni su znalci prozvali jer je istu ideju s potpuno bijelom kolekcijom prije samo nekoliko sezona prikazao Karl Lagerfeld, ali ne može se poreći kako Saabove lepršave sirenske kreacije zaslužuju epitet haute couture. Zuhair Murad, još jedan majstor glamura, kolekciju za jesen-zimu posvetio je ledenim kraljicama, s prevladavajućim hladnim srebrno-sivo-plavim nijasama i sitnim aplikacijama koje podsjećaju na ledene kristaliće. Kristaličnim formama i uglavnom hladnijom paletom boja poigrao se i Basil Soda, stručnjak za večernje haljine. Georges Chakra ove se je sezone u svojim haute couture kreacijama prvi put upotrijebio umjetne materijale, no njegove su raskošne oprave i dalje čisto utjelovljenje elegancije i luksuza. A što se njegova viđenja krize tiče, njegov optimizam osvježava: "Zbog krize moje klijentice možda neće od mene naručiti 10 haute couture haljina, nego samo 4. Ali ni jedna od njih neće otkazati vjenčanje."

Modna igra na sigurno

■ Za razliku od modnih osobenjaka poput Galliana i Gaultiera, modne kuće Valentino i Armani nisu se otvoreno 'rugale' recesiji, nego su se držale svojih već uvriježenih modnih pravila. Kuća Valentino posebno se nastojala iskazati jer im je prošle godine začetnik Valentino Garavani otišao u mirovinu, dok je Armani svoje modele odjenuo u elegantna odijela kao iz crno-bijelih filmova iz 40-ih.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika