Biografije srednjovjekovnih ratnika bilježe rekordne prodaje, obiteljski grbovi pojedinih klanova se nose kao talismani, a njihove dvorce „napadaju" legije štovatelja. Kao pozadina na zaslonu mobitela ili kao glavni junaci televizijskih sapunica - sa samurajima je zarada zajamčena. Stručnjaci glavni razlog za samurajski kult vide u nezadovoljstvu politikom i nesigurnosti japanskog društva u krizi.

Gospodarski stručnjak Toshihiro Nagahama sa znanstvenog instituta Dai-ichi Life godišnju vrijednost samurajskog kulta procjenjuje na 510 milijuna eura. Pogotovo video igrice i tv serije s popularnim glumcima su pokrenuli ratnički boom. Povijesni časopis „Rekishi Kaido" („Tragovi povijesti") je skoro svakog mjeseca prošle godine na naslovnoj stranici imao priču o samurajima.

Promatrači novi trend objašnjavaju na način da društvo, koje je teško pogođeno recesijom, teži jakim ličnostima u inače bezbojnoj politici dvaju vodećih stranaka. U vremenima krize „ljudi traže jake simbolične ličnosti na koje mogu prenijeti svoje ideale" rekao je Hideki Nakagawa. Sociolog na Nihon univerzitetu se ubraja među vodeće stručnjake za pop kulturu.

Što je počelo kao trend kod ljubitelja video igara je naraslo do „mainstream" kulta kada su mlade žene otkrile sklonost prema japanskim vitezovima. U društvu u kojem istraživači javnog mnijenja prosječnog muškarca definiraju kao „pasivnog biljojeda", žene traže „super mesoždere", izjavio je medijski stručnjak Ichiya Nakamura sa Keio univerziteta. „Samuraji su bili drugačiji negoli hladnokrvni današnji Japanci bez strasti. Ratnici su se na temelju svojih jakih ličnosti izdizali iz mnoštva."

Trenutačno najpopularniji samuraji su Oda Nobunaga, koji je u 16. stoljeću kao prvi ujedinio skoro cijeli Japan, te „Jednooki Zmaj", Date Masamune, poznat po kacigi s polumjesecom na vrhu. U knjižari Jidaiya u Tokiju su po vlastitim navodima u prošloj godini prodali deset puta više samurajskih biografija nego godinu prije.

Velike interes za samuraje govori o nesigurnom društvu, koje se nalazi u najtežoj krizi nakon drugog Svjetskog rata. „Ako su potrošači frustrirani stagnacijom i recesijom, onda raste fascinacija za takve ličnosti, koje bi tu stagnaciju mogle razbiti", kazao je stručnjak za potrošače, Yoshiya Nomura.

U trgovini, specijaliziranom za samurajske knjige, sedamnaestogodišnjakinja oduševljeno govori o samurajima: „Oni su se žrtvovali za pravdu i za zaštitu naroda. U međuvremenu politika služi samo za interese političara". „Živimo u vremenu u kojem manjka odlučnih političara", dodao je 39-godišnji Fumikazu Oyama. „Današnji političari probleme rastežu,a ne rješavaju. Ako tako nastave, Japanu će biti još gore."