Luka Miličić, predsjednik uprave DalekovodaČini se kako je cestogradnja u Hrvatskoj u posljednje vrijeme najspominjanija grana gospodarstva u kontekstu korupcijskih afera. Čak su i političari ostali posramljeni nakon afera u Hrvatskim autocestama, a sve je izglednije da je na pomolu nova.

Kako piše Novi list, bukobran na riječkoj obilaznici napravio je splitski Dalekovod i za to dobio 22,6 milijuna eura, čak sedam milijuna eura više od tržišne cijene.

Autocesta Rijeka - Zagreb potrošila je 165 milijuna kuna za projekt riječkih bukobrana koji su na mnogim mjestima loše projektirani i postaljeni paneli, ostavljene rupe među panelima, a na nekim su područjima postavljeni a da nisu trebali biti.

Stručnjaci potvrdili preplaćenost

Stoga je Novi list zatražio izradu stručnog elaborata od tvrtke koja je slične elaborate radila diljem Europe.

I elaborat je na pedesetak stranica potvrdio ono što je i većini Riječana jasno. Ukupna cijena plaćena za bukobrane je nerealna, a propusti i nedostaci u postavljanju panela su vidljivi i laicima.

Posebno je zanimljiva njihova analiza troškova. Naime, izračunali su da je za ukupno 48 900 kvadrata bukobrana naplaćeno 165 milijuna kuna, odnosno oko 460 eura po kvadratu bukobrana. To je tek nešto manje od građevne vrijednosti kvadratnog metra stana.

No, koliko je posao preplaćen jasno je tek kad se usporedi sa drugim cijenama na tržištu. Austrijska tvrtka Forster, ističu u Novom listu, traži maksimalno 100 eura po kvadratu. Jednako je i sa tvrtkama iz Slovenija i Italije.

U elaboratu zaključuju kako je građenje bukobrana trebalo biti više od 30 milijuna kuna jeftinije no što je to naplaćeno.

Da se radi o sumnjivim poslovima, najbolje govori i činjenica da je cijela priča zainteresirala i istražitelje Uskoka i Kriminalističke policije, koji su već uzeli dio dokumenata od ARZ-a.

Podsjetimo, Dalekovod se i ranije spominjao kao tvrtka protiv koje se ne bi trebalo ići na natječaju. Pogotovo kada je u pitanju autocesta Rijeka - Zagreb. Tako je svojevremeno i austrijski Strabag prosvjedovao kod tadašnjeg premijera Ive Sanadera, jer je dao bolju ponudu od Dalekovodove, ali je upravo splitska tvrtka dobila posao.