Hrvati nisu spremni platiti više za ekološki prihvatljiviji proizvodOtkako je Hrvatska uvela povratnu naknadu za plastičnu ambalažu Hrvati su silom prilika postali ekološki osvještena nacija. Neki jednostavno ne žele baciti u smeće 50 lipa po boci, drugima je to izvor prihoda.

No, istraživanje koje je proveo GfK o ekološkoj osviještenosti Hrvata i svijesti hrvaskih potrošača vezano uz ambalažu koja se svakodnevno kupuje pokazuje kako je kriza utjecala na stavove Hrvata prema ekološkoj osvještenosti. Rezultati su pokazali kako Hrvati imaju razvijenu svijet o potrebi ekološkog pakiranja i pakiranja koje se može reciklirati, no njihovu sklonost kupnji takvog proizvoda diktira prije svega njihov novčanik.

Naime, iako preko 90 posto ispitanika preferira papir i karton umjesto plastike, samo je 57 posto spremno platiti veću cijenu za ekološki prihvatljiviji proizvod. Čak četvrtina ih nije spremna odbiti kupnju proizvoda koji je pakiran u pretjerano veliku ambalažu.

Zanimljivo je da su mlađi ispitanici spremniji odbiti platiti veću cijenu za ekološki prihvatljiviji proizvod od starijih. Gotovo 60 posto mlažih od 34 godine ne bi izdvojilo nekoliko kuna više za ekološki prihvatljiv proizvod već bi posegnulo za onim jeftinijim.

Očito je gospodarska kriza i pad kupovne moći građana natjerao hrvatske kupce da iznad ekološke osvještenosti ipak stave cijenu pojedinog proizvoda.