Objavljeno u Nacionalu br. 773, 2010-09-07

Autor: Maroje Mihovilović

USPON GLENNA BECKA

Novi ljubimac američke desnice

GLENN BECK (46), karizmatični i duhoviti radijski i televizijski komentator, postao je novi vođa konzervativne Amerike i svoj uspon obilježio skupom 200 tisuća simpatizera u Washingtonu

DESNIČARSKI
SLOBODAR Glenn Beck za sebe kaže da je po uvjerenju libertarijanac, ali ipak
navodi konzervativne
vrijednosti poput obitelji kao najvažnijeDESNIČARSKI SLOBODAR Glenn Beck za sebe kaže da je po uvjerenju libertarijanac, ali ipak navodi konzervativne vrijednosti poput obitelji kao najvažnijeU medijima se živo raspravlja o velikom skupu desničara održanom 28. kolovoza u velikom parku National Mall u središtu Washingtona, koji je organizirao jedan od vodećih američkih desnih ideologa, televizijski komentator Glenn Beck.

NATIONAL MALL JE ogroman prostor južno od Bijele kuće, gdje se nalaze najvažniji američki nacionalni spomenici, posvećeni predsjednicima Abrahamu Lincolnu i Georgeu Washingtonu, poginulima u II. svjetskom i Vijetnamskom ratu, s popisom svih poginulih. U središtu velikog parka nalazi se visoki obelisk posvećen prvom američkom predsjedniku Washingtonu, ali najviše posjetitelja okuplja se oko spomenika na zapadnom rubu parka uz rijeku Potomac, posvećenog predsjedniku Abrahamu Lincolnu, koji je vodio zemlju u doba građanskog rata od 1861. do 1865. i ukinuo crnačko ropstvo.


Spomenik je sagrađen 1922. u obliku starogrčkog hrama, u kojem se nalazi golemi kip zamišljenog Lincolna. Ispred spomenika je dugačko umjetno jezero. Ondje se često održavaju demonstracije, mitinzi, mirovni skupovi i slična okupljanja. Prije 47 godina, 28. kolovoza 1963., sa stubišta Lincolnova memorijala u Washingtonu američki crnački vođa Martin Luther King održao je svoj slavni govor “Imam san”, jedan od najljepših govora u svjetskoj povijesti. U Washingtonu su se toga dana tog burnog ljeta okupili brojni crni i bijeli manifestanti da od američkog Kongresa zatraže da donese zakone o rasnoj ravnopravnosti. Među 250.000 okupljenih bili su i mnogi poznati ljudi javnog i društvenog života. Svi su pažljivo slušali govore, kojima su organizatori skupa od tadašnjeg predsjednika Johna Kennedyja i vođa Kongresa zahtijevali da energičnije porade na prihvaćanju zakonskih okvira za potpuno ukidanje diskriminacije crnaca u SAD-u. Martin Luther King bio je posljednji govornik. Vješto spojivši svoje iskustvo baptističkog propovjednika i političkog aktivista, održao je nadahnut govor pun simbolike, ali i konkretnih zahtjeva i pravog tona, ujedno i ljut i pomirljiv.

BIO JE TO IZNIMNO VAŽAN govor, jer je definirao smjer crnačke akcije u borbi protiv diskriminacije, i to u ključnom trenutku. Iznio je crnačke zahtjeve, ali je pozvao bijelce na dogovor i na kraju iznio svoju viziju budućnosti suživota crnaca i bijelaca u SAD-u pozivajući se na temeljna načela američke demokracije. Prekrasan povijesni govor Martina Luthera Kinga mobilizirao je i crnu i bijelu Ameriku da zajednički rade na donošenju zakona kojima je u SAD-u za vrijeme predsjednika Lyndona Johnsona ukinuta institucionalna diskriminacija crnaca. Mnogi su se na taj govor poslije pozivali, a sad se mnogi Amerikanci zgražaju tko se sad na njega pozvao. Prije nekoliko dana, na 47. godišnjicu tog govora, na istom mjestu ispred Lincolnova spomenika na masovnom skupu glavni govornik bio je Glenn Beck, ideolog američke krajnje desnice, tvrdeći za sebe da je jedan od nastavljača Kingovih ideja. Okupilo se više od 200.000 ljudi, a osim Becka govorili su i nedavna republikanska potpredsjednička kandidatkinja Sarah Palin i Kingova nećakinja Alveda King, što su članovi obitelji doživjeli kao izdaju. Beckova je idologija suprotna Kingovoj, ali on tvrdi da postoji jedna poveznica: King je bio pastor, a i on je vrlo religiozan. Za svoje sljedbenike on je vrlo uspješan vjerski propagator, ali za protivnike demagog i komedijaš. No, iako o njemu postoje tako oprečna mišljenja, on je danas jedan od najutjecajnijih Amerikanaca. Tjednik Time ga je u rujnu prošle godine na naslovnici predstavio kao jednu od najvećih političkih i medijskih zvijezda Amerike. Glenn Beck, 46-godišnji televizijski voditelj desničarske američke televizije Fox News, slavu je stekao na radiju, a danas je i autor dviju vrlo čitanih knjiga. Za njega svi kažu da je vrlo darovit i radijski i televizijski voditelj, izvrstan pripovjedač, pa zato ima tako mnogo slušatelja. Postao je brzo i televizijska zvijezda jer je vrlo simpatičan i televizičan.

NO GLAVNI JE RAZLOG njegove velike popularnosti to što se on pomalja kao nova velika zvijezda američke desnice, prvi mladi desničar koji zna mobilizirati desne birače nakon depresivnog razdoblja što je za njih nastupilo nakon poraza republikanaca na izborima u studenome 2008. U svojim radijskim i televizijskim emisijama govori ono što mnogi desničari žele čuti, da je zavladala diktatura liberalizma, da Americi prijete socijalističke ideje, da je predsjednik Barack Obama prijetnja američkim slobodama i individualnim pravima. Slične stvari govore i tradicionalni desničarski glasnogovornici i ekstremno konzervativni republikanci, ljudi bliski tzv. kršćanskoj koaliciji i drugim desnim pokretima koji okupljaju gPARODIJA KINGA
Glenn Beck održao je 28. kolovoza ove godine svoj politički skup na istom mjestu kao i Martin Luther King prije 47 godina, ali iz politički upravo suprotnih motiva, kao
pobornik krajnje desnih idejaPARODIJA KINGA Glenn Beck održao je 28. kolovoza ove godine svoj politički skup na istom mjestu kao i Martin Luther King prije 47 godina, ali iz politički upravo suprotnih motiva, kao pobornik krajnje desnih idejaolem broj ljudi, ali Beck to čini na nov način, kombinirajući konzervativne stavove s populističkim idejama iz doba američke revolucije i stvaranja Sjedinjenih Država, za koje neki smatraju da bi ih trebalo oživjeti upravo u otporu Obami. Stoga neki američki politički analitičari Becka ne vide kao konzervativnog desničara, nego više kao tradicionalnog populista u novom svijetu. On sam za sebe kaže: “Ja sebe smatram libertarijancem. Konzervativan sam, ali svakog se dana borim za individualna prava. Najveće ljudske vrijednosti su osobna odgovornost, dobročinstvo, pravo na život, sloboda vjere, izbjegavanje duga, ograničena vlada i obitelj.”

BECK JE NEOBIČNA OSOBA neobične biografije. Rodio se u veljači 1964. u Mount Vernonu u saveznoj državi Washington na sjeverozapadu SAD-a u katoličkoj obitelji. Otac mu je bio pekar. Roditelji su mu se razveli kad je imao 13 godina, a njegova majka - depresivna alkoholičarka - utopila se (po njegovu mišljenju namjerno) kad je imao 15 godina, pa se preselio k ocu. Jedan brat mu je također počinio samoubojstvo. U to vrijeme pobijedio je na nekom natjecanju na lokalnom radiju i za nagradu dobio mogućnost da vodi vlastitu emisiju. Tako je već kao tinejdžer postao radijski voditelj, a to mu je odredilo život.

NAKON GIMNAZIJE PRESELIO SE u Salt Lake City i prešao na mormonsku vjeru. Poslije je pričao da mu je to bilo vrlo taško razdoblje pa je postao alkoholičar i narkoman. Oženio se, dobio dvije kćeri, od kojih je jedna teško bolesna od rođenja. Potaknut u proljeće 1994. samoubojstvom Kurta Cobaina, pjevača rock grupe Nirvana, razmišljao je da učini isto. Duboka depresija potaknula ga je da poduzme velik napor da se iz nje izvuče pa je u jesen te godine prestao piti i drogirati se. Koncentrirao se na svoj posao radijskog voditelja i upisao na studij teologije na sveučilištu Yale. Na radiju u Salt Lake Cityju imao je sve više uspjeha, potom i na Floridi, kamo se preselio 2000. Njegovu emisiju sada prenosi čak 280 radiostanica diljem SAD-a, ima prosječno 7 milijuna slušatelja dnevno. Na televiziju je prvi put s vlastitim programom došao početkom 2006. kad ga je CNN angažirao da vodi komentatorski program na TV mreži CNN Headline News koja emitira samo u SAD-u. Beck je vrlo duhovito komentirao dnevne vijesti. U listopadu 2008. prešao je na konkurentsku televiziju Fox News, gdje je dobio mnogo bolje financijske uvjete i profesionalni tretman, a i desna politička orijentacija Fox Newsa bolje se slagala s njegovim svjetonazorom nego liberalni CNN. Njegova emisija “Glenn Beck” počela se emitirati u siječnju 2009. i odmah stala rušiti rekorde gledanosti, posebno među mlađom publikom, što je šefovima Fox Newsa bilo posebno važno. U svojoj emisiji izazvao je skandal predsjednika Obamu optuživši da je rasist.

NAKON TE IZJAVE 60-AK oglašivača otkazalo je reklame u njegovoj emisiji, ali je stekao golemu popularnost među desničarima. Vođe američke desnice jako su zadovoljni, jer je Beck prvi novi heroj američke desnice, mlad, elokventan, popularan, drukčiji od prethodnih najvećih desničarskih medijskih zvijezda, koje su se sve dosad obraćale uglavnom starijoj publici. U svjetlu Beckove izjave da je Obama rasist zaista je neobično da je na godišnjicu slavnog Kingova govora na istom mjestu odlučio održati govor kao nastavljač Kingovih ideja. Cijela manifestacija održana'JA IMAM SAN' Američki borac za ljudska prava Martin Luther King održao je svoj najslavniji govor s Lincolnova memorijala: taj je nadahnuti govor potaknuo promjenu
zakona koji su ograničavali rasnu jednakost'JA IMAM SAN' Američki borac za ljudska prava Martin Luther King održao je svoj najslavniji govor s Lincolnova memorijala: taj je nadahnuti govor potaknuo promjenu zakona koji su ograničavali rasnu jednakost je pod geslom “Vratimo čast”, a o svom odnosu prema Kingu, kao s crkvenom čovjeku, on je rekao: “Vjerski treba obnoviti Ameriku. Događa se nešto što je iznad čovjeka. Amerika se danas počinje vraćati Bogu. Predugo je ova zemlja lutala u tami. Ova je zemlja predugo vrijeme provela vodeći brigu o ožiljcima i usredotočila se na ožiljke. Od danas mi se moramo okrenuti prema dobrim stvarima u Americi.” Pozvao je prisutne da ustanu protiv liberalizma, koji je ovladao zemljom, a Obamu je prikazao kao nositelja tog trenda ugnjetavanja.

NOVINARI SU GA PITALI je li taj miting prikupljanje snage za skorašnje izbore za Kongres. Jedan ga je novinar čak pitao nije li taj veliki skup zapravo njegovo testiranje podrške, i to u sklopu priprema da se na izborima 2012. pojavi kao kandidat za predsjednika, a Sarah Palin opet za potpredsjednicu. On je odgovorio: “Imam nula želja da budem predsjednik. Uz to, čini mi se da nisam baš osoba za koju bi ljudi glasovali.”

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika