Bušotina Deepwater Horizon tek je nedavno zapečaćenaPomoćna bušotina na oštećenom nalazištu nafte kompanije BP u Meksičkom zaljevu u četvrtak navečer je stigla do glavne bušotine, izvora najveće naftne mrlje u povijesti SAD-a, objavili su američki dužnosnici.

"Očitavanjem senzora ugrađenih u opremu za bušenje, inženjeri BP-a i vladini znanstvenici su zaključili da je pomoćna bušotina s platforme Development Driller III presjekla glavnu bušotinu Macondo", naveo je u priopćenju umirovljeni admiral Obalne straže Thad Allen, koji zapovijeda saveznim odgovorom na naftnu mrlju.

U sljedećem koraku, posada platforme pripremit će upumpavanje betona u vanjski prsten bušotine i dovršiti operaciju "bottom kill", s kojom se bušotina zatvara na njezinu dnu, rekao je Allen, dodajući kako se to očekuje za nekoliko dana.

Probijanje glavne bušotine Macondo, nakon mjeseci bušenja na više od tri kilometra ispod morskog dna, najavljuje brzi završetak petomjesečne sage koja je započela 20. travnja, kada su eksplozija i požar na bušačkoj platformi Deepwater Horizon izazvali njezino potonuće i oštećenje podmorskih instalacija na bušotini.

U havariji platforme poginulo je 11 radnika, a iz bušotine je u Meksički zaljev u iduća tri mjeseca isteklo oko 935 tisuća tona nafte, po procjenama stručnjaka. Inženjeri BP-a tek su u srpnju su uspjeli zatvoriti bušotinu, postavljanjem posebne kupole na morskom dnu.

Zbog ekološke katastrofe zabranjeno je ribarenje u većini američkih voda Meksičkog zaljeva, a ona je nanijela težak udarac industriji i turizmu priobalja od Louisiane do Floride. Nakon izlijevanja nafte pronađeno je oko 6000 uginulih ptica, 584 morske kornjače i više od 60 dupina, iako znanstvenici misle da su prave brojke o stradanju faune zaljeva znatno veće.

Zbog mrlje je uveden moratorij na bušenje nafte u dubokim vodama uz obale SAD-a, koji je predmet sudskih bitaka i političkih sukoba između Obamine administracije i uglavnom republikanskih dužnosnika u saveznim državama u Meksičkom zaljevu i drugdje.

Procjenjuje se da je BP utrošio više od šest milijardi dolara na uklanjanje posljedica naftne mrlje i isplatu naknada oštećenima, pored 20 milijardi dolara koje je, pod pritiskom Washingtona, tvrtka morala uplatiti u posebni fond za naknadu gubitaka u gospodarstvu.

Tržišna vrijednost britanskoga naftnog diva, pala je za 34 posto kada se usporedi cijena dionica 16. rujna s onom iz prosinca 2009. godine.