Stipe Mesić, predsjednik RH i Mladen Pleše, novinar NacionalaPosljednjih dana predsjednik Stipe Mesić nekoliko je puta javno i izravno kritizirao gospodarsku politiku Vlade, a u razgovorima sa šefom misije MMF-a u Hrvatskoj ocijenio je da Vlada ne može slijepo slijediti njihovu politiku nego da ju mora sama kreirati u skladu s vlastitim, specifičnim potrebama. To je izazvalo reakciju Vlade, što je odmah protumačeno kao novi sukob Pantovčaka i Banskih dvora. Tom zaoštravanju pridonijelo je i odbijanje premijera Ivice Račana da supotpiše odluku o imenovanju novih šefova tajnih službi, ali i odluka predsjednika Mesića da zajedno s predsjednikom Srbije i Crne Gore Vojislavom Koštunicom potpiše još jednu zajedničku izjavu.

'Ne znam zašto se Račan treba konzultirati s koalicijskim partnerima o šefovima tajnih službi kad zakon kaže da to odlučuju predsjednik i premijer: ako želi može se konzultirati, ali onda gubimo na tempu i radimo protivno zakonu' 'Račanova vlada ima snage za promjene: ona mora donijeti jasne mjere, a ako javnost zna zašto se donosi neka mjera, koliko će trajati i koji će biti rezultati, onda će to i prihvatiti'
NACIONAL: Kako komentirate odgovor potpredsjednika Vlade Slavka Linića da Vlada ima svoj ekonomski program, ali da bez suradnje s MMF-om nema ulaska u međunarodne integracije?

– Nikad nisam dovodio u pitanje aranžman s MMF-om, samo sam upozoravao da moramo u pregovorima tražiti rješenja koja će pomoći da smanjimo nezaposlenost, povećamo izvoz i ubrzamo gospodarski rast. Nije dovoljno imati samo čvrstu valutu i stopu rasta od 3,5 ili 4 posto. Zajedno s MMF-om moramo pronaći mjere koje će nam omogućiti da se iz uvozno orijentirane zemlje preobrazimo u državu koja će izvoziti barem onoliko koliko uvozi. Zato tražim da imamo svoj gospodarski program, koji ne mora biti u suprotnosti s mjerama koje predlaže MMF. Ponudimo jasne prijedloge koji će pridonijeti razvoju, MMF to neće moći odbiti, morat će naše prijedloge ugraditi u novi stand-by aranžman: 400 tisuća nezaposlenih i prevelik uvoz jednostavno se više ne mogu tolerirati. To se mora promijeniti. Nije također nužno da se prihvaća apsolutno sve što MMF predlaže, valja imati inicijativu i misliti svojom glavom. Premijer je svojedobno najavio rast od 7 i više posto. Nažalost, sada o tome više ne čujem ništa. Vlada mora biti hrabrija i mora znati što hoće. Zalažem se za to da Vlada bude energičnija i da nešto poduzme, ali ne radi predizborne kampanje nego zato što postoje problemi koje moramo žurno rješavati.

NACIONAL: Vjerujete li da Vlada ima snage za promjene?

– Nadam se da ima. Vlada mora reći: “Ovih nekoliko strateških pravaca i strateških ciljeva moramo ostvariti, ako se u tome slažemo, ovo su mjere koje moramo donijeti da bismo to realizirali.” U tom slučaju siguran sam da će Vlada imati uspjeha. Ako javnost zna zašto se donosi neka mjera, ako zna koliko će trajati, ako stručnjaci, političari i građani znaju koji će biti rezultati, oni će to prihvatiti. Vjerujem da prave mjere moraju donijeti i prave rezultate. Naravno, sve to valja učiniti na vrijeme. Iskustvo pokazuje koliko štete donosi kašnjenje. Nije se smjelo toliko kasniti s revizijom pretvorbe, jer mnogi sada sumnjaju da će se u tome uspjeti ili pak tvrde da je riječ o predizbornoj kampanji.

NACIONAL: Mnogi smatraju da se Vlada potrošila i da nema ideja i viziju što i kako dalje?

– Vlada je sastavljena od predstavnika raznih stranaka, koji često nisu stručnjaci u svom resoru. No postoje stručnjaci koji mogu pomoći ministrima i Vladi da se pronađu najbolja rješenja. Stoga treba više iskoristiti sivu koru ove nacije. Vlada ne mora sve znati, ja ne moram sve znati, ali moramo znati tko zna i iskoristiti njegovo znanje. Ako Vlada to učini, ima šansu.

NACIONAL: Vi i dalje vjerujete u Račanovu vladu?

– Ustraje li u provedbi reformi i na vrijeme ih realizira, sigurno ću podržati Vladu.

NACIONAL: Unatoč vašim stalnim nesporazumima s premijerom Račanom? Još niste riješili sporove oko šefova obavještajnih službi?

– Zakon je jasan: predsjednik Republike i predsjednik Vlade donose odluku tko će biti ravnatelji obavještajnih službi. Saborski Odbor za nacionalnu sigurnost daje mišljenje, dakle ne potvrđuje i ne odlučuje. Svakako da predsjednik i premijer moraju voditi računa o tom mišljenju, ali oni su jedini pozvani da donesu odluku. Mi ne moramo slušati predsjednike stranaka koji nude svoje kandidate ni druge institucije. Premijer i ja donosimo odluku tko će biti šefovi službi, mi se moramo dogovarati, a ne nekakve koordinacije. Tako je propisao zakon. Zašto ja ne dajem mišljenje tko će biti direktor Croatia osiguranja, zašto mene nitko ne pita tko će biti ravnatelj Carine? Jednostavno zato što to nije propisano zakonom i to nije moj posao. Zato se ni drugi ne trebaju miješati u posao predsjednika i premijera.

NACIONAL: Premijer tvrdi da se mora konzultirati sa svojim koalicijskim partnerima.

– Ne znam zašto on treba nekoga pitati kad zakon kaže da o tome odlučuju predsjednik i premijer. Ako želi, on se može konzultirati, ali onda gubimo na vremenu, radimo suprotno zakonu.

NACIONAL: Zašto je strankama petorke toliko stalo do toga da imaju svoje ljude na čelu tih službi? Pa ne misle valjda njima manipulirati?! Zar ne bi bilo prirodnije da se zalažu za to da to budu stručni i pošteni ljudi, a ne stranački poslušnici?

– Za ravnatelja jedne službe prihvatio sam čovjeka kojeg nikad u životu nisam vidio. No dobio sam informacije da će on sigurno izvrsno obaviti posao u određenoj obavještajnoj službi. Nemam ni u primisli da bi netko morao doći na funkciju jer je dobar sa mnom ili zato što ga ja iz nekih razloga guram. Zalažem se da na čelu tih službi budu kompetentne osobe, a ako se ne pokažu takvima, one će, na isti način kao što su došle, i otići. Bilo je pogrešno kad je o menedžmentu u poduzećima odlučivala partija preko svojih kadrovskih komisija, jednako se tako griješilo kad je o menedžmentu odlučivao HDZ, a i kad petorka izabire vodeće ljude u nekoj tvrtki prema stranačkoj pripadnosti.

NACIONAL: Hoćete li prihvatiti prijedloge vladajuće koalicije budu li se razlikovali od vaših?

– Ja sam svoje odlučio i potpisao i od toga ne namjeravam odustati.

- NACIONAL: Kakav je vaš odnos s premijerom Račanom?

– Mislim da je dobar, naša je komunikacija korektna, kad razgovaramo, nema sporova, ali očito postoje neke prepreke koje se pojavljuju nakon naših susreta i razgovora. Tada nastaju pogreške u koracima jer se neki naši dogovori pogrešno interpretiraju i nastaje nepotrebno usijanje. Znam da je dosta traga u odnosima između petorke i mene ostavila predsjednička izborna kampanja. Ali za mene je ta kampanja davno prestala. Međutim, mogli ste vidjeti vrlo odgovorne ljude koji još nisu shvatili da su izbori prestali i da se treba prihvatiti posla.

NACIONAL: U Vladinim krugovima s priličnim je oprezom prihvaćena vaša zajednička izjava sa srbijansko-crnogorskim predsjednikom Vojislavom Koštunicom?

– Ne znam zašto. S Koštunicom sam potpisao dvije izjave. Objema sam popravljao imidž Hrvatske u svijetu predstavljajući ju kao zemlju zrele demokracije. Ova zadnja izjava potvrđuje volju i potrebu da počnemo rješavati probleme koji su dosad bili nerješivi i prepreka uspostavi normalnih odnosa. Još jednom smo rekli da je BiH međunarodno priznata, što znači i cjelovita, samostalna i nezavisna država. Izjava potvrđuje da Hrvatska postaje zona sigurnosti, zemlja koja je sposobna rješavati probleme svojih građana, koja pruža sigurnost i zaštitu svim svojim stanovnicima.

NACIONAL: Konzultirate li se s Vladom prije nego što potpišete neki dokument sa stranim državnicima?

– Uvijek prije potpisivanja pošaljem tekst Vladi i očekujem da mi odgovori ima li kakvih primjedbi ili prijedloga. Oko toga ne bi trebalo biti nikakvih problema. Međutim, ja baš ne dobivam uvijek informacije o tome što potpisuju Vlada i neka njena ministarstva, pa se ponekad za posjeta inozemstvu iznenadim kad ondje doznam da je potpisan neki ugovor za koji bih ipak morao znati. To nije dobro, ali ne treba zaoštravati stvari nego sjesti za stol i ukloniti sporove.

NACIONAL: Nema ni očitovanja Vlade o odluci da zajedno s Koštunicom posjetite Sarajevo?

– Dosad iz Vlade nisam čuo prigovore. To je inicijativa međunarodne zajednice koja može koristiti Hrvatskoj. Šaljemo poruku da su Hrvati izvan Hrvatske faktor suradnje sa susjednim zemljama. Samo su dvije zemlje na svijetu gdje su Hrvati konstitutivan narod, to su Hrvatska i BiH. I oni su most koji nas zbližava s BiH. Dajemo još jednu izjavu – da nemamo nikakvih aspiracija prema teritoriju BiH. Uz to želim poručiti međunarodnoj zajednici, BiH i domaćoj javnosti da su Hrvatska i BiH sudbinski povezane i osuđene na suradnju. Bilo bi dobro da u Sarajevu i beogradski predsjednik da izjavu da su Srbi izvan Srbije most suradnje, a ne povod da se kalkulira s promjenom granica ili poseže za tuđim teritorijem. Ako međunarodna zajednica to prihvaća, ako to prihvaća vodstvo BiH, takvu inicijativu valja prihvatiti i pozdraviti.

NACIONAL: Kako komentirate rasprave o neslužbenim rezultatima popisa stanovništva? – Dio naših građana, koji se priklonio politici Slobodana Miloševića, u završnim borbama za oslobođenje napustio je Hrvatsku. Milošević je imao plan da Srbe iz Hrvatske, kad istjera Albance s Kosova i protjera ih u Albaniju i Makedoniju, naseli na Kosovu. Mislio je da će biti pobjednik i da će se svijet pomiriti s takvom odlukom. Čak je vjerovao da će SAD i EU od njega, kao najjačeg faktora na ovom prostoru, tražiti pomoć da smiri Albaniju i Makedoniju. Prevario se jer je uslijedila NATO-ova akcija i ta je njegova krvava epizoda tragično završila. Svi ti hrvatski građani koji su otišli imaju se pravo vratiti, a takvo pravo imaju i zločinci, ali moraju računati s tim da će im biti suđeno. Ali to nije 400 tisuća ljudi, kako se sad ponegdje govori. Jedan dio Srba iz Hrvatske na početku ili tijekom rata otišao je u europske ili prekomorske zemlje. To je velik broj ljudi, koji nisu prihvaćali Miloševićevu politiku i nisu htjeli sudjelovati u ovom ratu. Oni su željeli spasiti glavu pa su napustili Hrvatsku. Ima također dosta onih koji se u ovom popisu nisu izjasnili o svojoj nacionalnosti. Žao mi je međutim što ne mogu dati podrobniju analizu, jer nemam ni jedan podatak iz službenih izvora, sve što znam doznao sam iz novina.

NACIONAL: Zar je moguće da vas nitko nije izvijestio o rezultatima popisa stanovništva? – Nije. Čuo sam da ima 80 tisuća nacionalno neopredijeljenih. Ja to ne znam, jer nitko još u Zavodu za statistiku nije smatrao potrebnim da me obavijesti o tim podacima. Jedan dio ljudi sigurno je zatajio svoju pravu nacionalnost jer je velika buka o kolektivnoj krivnji Srba neke natjerala da se izjašnjavaju drukčije nego što je njihova stvarna nacionalnost. Taj se problem, međutim, ne može riješiti ishitrenim novim popisom, jer se time ne može ništa dobiti. Valja mijenjati politiku, prihvatiti europske standarde. Sada se u Europi provodi pozitivna diskriminacija, nacionalne manjine dobivaju sasvim drukčiju ulogu, one su spona, amalgam koji povezuje, a ne razdvaja.

NACIONAL: Kako komentirate posljednje ankete javnog mijenja koje pokazuju velik pad popularnosti stranaka vladajuće koalicije i rast HDZ-a?

– Ne vidim baš da HDZ posebno jača, on ima svoje stabilno biračko tijelo od 25 do možda 30 posto. Međutim, oni koji su očekivali brže rješavanje društvenih i gospodarskih problema, ostali su razočarani i ne žele glasovati. Time daju na znanje strankama vladajuće koalicije da moraju, ako žele veći odaziv, početi brže i energičnije rješavati probleme. To je žuti karton strankama koalicije da se trgnu i shvate da se ne može živjeti od obećanja nego samo od rješavanja problema.

NACIONAL: Kako ocjenjujete najnovije procese u HDZ-u?

– Pozitivno, jer dosad nije bilo strateškog sučeljavanja nego je postojala samo gola borba za vlast. Po završetku tog procesa očekujem da će jedan dio radikala otpasti, što će omogući demokratsku preobrazbu HDZ-a.

Od prvog dana govorio sam da se HDZ mora profilirati kao demokratska stranka centra. Bio sam tužan kad je u Saboru HDZ glasovao protiv Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. To je jedna od točaka na kojima je HDZ mogao pokazati da se profilira u demokratsku stranku. Mogli su reći: “Da smo mi ostali na vlasti, odveli bismo Hrvatsku već jedan kilometar u Europu; ova koalicija tim je sporazumom uspjela pomaknuti Hrvatsku prema Europi samo za jedan centimetar. Ali mi glasujemo i za taj centimetar je on daje europski smjer.” Optuživati taj sporazum da Hrvatsku vraća u nekakve jugoslavenske vode, u balkanske asocijacije, potpuno je besmisleno. No time je HDZ pokazao da nije demokratski i europski profilirana stranka. Osim toga, HDZ je time uskratio pravo da se u Hrvatskoj postigne konsenzus o tako važnom strateškom pitanju kao što je europski smjer koji će bitno odrediti budućnost cijele države.

NACIONAL: Posljednjih dana svjedoci smo novih mafijaških obračuna, uhićenja pravosudnih dužnosnika zbog korupcije…

– Za mene je sve to porazno. Ako netko počini kažnjivo djelo, a nakon toga čujemo da je imao dosje s ne znam koliko kažnjivih djela, da ima nebrojeno dokaza o njegovu sukobljavanju sa zakonom, moramo se zapitati kako je mogao imati dozvolu za nošenje oružja, zašto nije gonjen za ta kažnjiva djela, kako to da se za ta kažnjiva djela dozna tek kad netko učini najteža kažnjiva djela. To je dokaz da još dokraja ne funkcionira pravna država. Nedopustivo je da mediji prije policije razotkrivaju zločinačke organizacije. I na kraju, postavljam pitanje zašto nisu zamrznuti računi onih koji odgovaraju za gospodarski kriminal i zašto se ne oporezuje imovina onih koji su se naglo obogatili. To je najbolja mjera. Mene ne zanima koliko će tko biti u zatvoru, zanima me, ako je odnio novac, da ga i vrati. A to je moguće ako mu se odreže porez na imovinu. Ako je netko sagradio kuću od 15 milijuna DEM, treba mu pogledati poreznu karticu. Da se vidi koliko je prijavio prihoda i koliko je platio poreza. Ako je prijavio zaradu od milijun DEM, a samo u jednoj godini uložio 15 milijuna DEM u gradnju kuće, valja utvrditi je li na to platio porez. Ako kaže da je u Las Vegasu dobio na kocki, mora to dokazati. Ako mu je punica u Lici prodala kuću i zaradila milijune, neka donese potvrde i ugovore i u tom slučaju sve će biti u redu. Međutim, ako toga nema, znači da nije platio porez pa porezna uprava mora intervenirati i razrezati porez. Tako ćemo riješiti pitanje imovine, pljačke, ali i budžetske manjkove.

NACIONAL: Kako komentirate pokušaje Državnog odvjetništva da uđe u trag novcu koji je stigao iz dijaspore?

– Već 1992. postavio sam pitanje kako se troši novac dijaspore. Do izbora za predsjednika Sabora 1992. bio sam predsjednik Izvršnog odbora HDZ-a i znam da su mnogi pojedinci i skupine odlazili u inozemstvo k našim iseljenicima i skupljali novac od Hrvata koji su željeli pomoći domovini. Odlazili su s torbama i zato smo ih zvali “torbarima”. Problem je bio u tome što nije bilo transparentnosti u trošenju tog novca. Tada smo rekli da ta sredstva moraju biti na računima koje kontroliraju institucije hrvatske države. Međutim, nikad nismo mogli doznati koji su to računi i koji su to kontrolni mehanizmi. Danas znamo da su pojedinci raspolagali s 10 ili 20 milijuna DEM, a da nema zabilješke na što je taj novac potrošen. Kad sam svojedobno tražio da se utvrdi kako se troši taj novac, jer je to zahtijevala i naša dijaspora, odgovorili su da će to učiniti kad završi rat. Rat je davno završio, a još uvijek nemamo čiste račune. Ljuti me kad nam neki ljudi iz dijaspore, pa i iz Hrvatske, sada, kad tražimo da se utvrdi istina, počinju prigovarati. Moraju znati da tako štite one koji su netransparentno trošili i njihov novac. Velik novac ostavlja velik trag, pa sam siguran da će se tim tragom doći i do novca koji je iznesen iz zemlja, pa i do osoba koje su ga protuzakonito trošile.