Načelnik Glavnog stožera Petar StipetićHrvatski generali i visoki časnici proistekli iz Domovinskog rata danas su na najvažnijim zapovjednim i operativnim dužnostima u oružanim snagama Republike Hrvatske. Ti generali danas zapovijedaju najvećim teritorijalnim jedinicama, zbornim područjima Hrvatske vojske, elitnim profesionalnim gardijskim postrojbama, na čelu su obavještajno-sigurnosnog sustava Ministarstva obrane, Personalne uprave, Vojne policije, Operativne uprave Glavnog stožera, Zapovjedno-stožerne škole te Kopnene vojske kao najbrojnije organizacijske cjeline oružanih snaga.

Promaknuća u doba HDZ-a Petar Stipetić pet je godina čekao unapređenje dok su mnogi HDZ-u podobni anonimci bez naobrazbe preko noći preskakali i po tri promaknućaProšlotjedna izjava saborskog zastupnika Hrvatskog bloka Ivice Tafre, kojom je na aktualnom satu Hrvatskog sabora prozvao ministricu obrane Željku Antunović za navodnu trogodišnju diskriminaciju generala proizašlih iz Domovinskog rata u odnosu na generale iz JNA, pogrešna je i neutemeljena. Premda Vlado Čondić iz Personalne uprave MORH-a nije na vrijeme dostavio odgovore na upit novinara, Nacional je uspio istražiti sadašnju kadrovsku strukturu generala i dužnosti koje obnašaju.

Na čelu šest zbornih područja HV-a pet je hrvatskih časnika proisteklih iz Domovinskog rata s činom generala, od brigadnog naviše: Josip Stojković, Slavko Barić, Zvonko Peternel, Josip Zvirotić i Mladen Kruljac. A samo je jedan, na čelu 4. ZP, Ston proizašao iz JNA – Milivoj Petković. Zapovjednici gardijskih brigada, među ostalima Marko Leko, Ivan Mihalina, Marijan Kretić, Ivica Krizmanić, visoki su časnici proistekli iz Domovinskog rata.

Osim toga, generali proistekli iz Domovinskog rata danas zauzimaju neke od najvažnijih funkcija unutar MORH-a i Glavnog stožera: pomoćnik ministra obrane za personalne poslove general Marijan Mareković, ravnatelj Vojnosigurnosne agencije Gordan Čačić, načelnik Operativne uprave Glavnog stožera Dragutin Lovrić, načelnik Vojne policije general Mate Laušić te zapovjednik Zapovjedno stožerne škole Darko Grdić.

Najuži krug generala oko načelnika Glavnog stožera Petra Stipetića čine dva generala proistekla iz Domovinskog rata, zamjenik načelnika Josip Lucić i pomoćnik za Kopnenu vojsku Jozo Miličević, dok su četiri generala, i to na dužnosti pomoćnika načelnika Glavnog stožera, za Ratnu mornaricu Davorin Kajić, za Ratno zrakoplovstvo Josip Čuletić, te zapovjednik Ratne mornarice Vid Stipetić i zapovjednik Ratnog zrakoplovstva Josip Štimac školovani u JNA.

Osim njih još su kao generali iz JNA Josip Ignac na čelu Glavne inspekcije obrane, a Franjo Feldi zapovjednik Ratne škole “Ban Josip Jelačić”. Savjetnik predsjednika Republike za vojna pitanja Imra Agotić također je general iz JNA.

Sasvim je razumljivo da, s obzirom na specifične tehničke resurse i složenost upravljanja tim resursima te na nerazvijenost visokoškolskog vojnog obrazovanja, na čelu Ratnog zrakoplovstva i Ratne mornarice budu ljudi s dugogodišnjim iskustvom, školovani na najvišim vojnim školama JNA. Ništa drukčija kadrovska struktura generala iz JNA i onih iz Domovinskog rata nije bila ni u doba vlasti HDZ-a, neposredno prije dolaska na vlast koalicije šest stranaka.

Oni koji tvrde da su generali iz Domovinskog rata diskriminirani pozivaju se isključivo na broj umirovljenih i otpuštenih generala iz Domovinskog rata u protekle tri godine, no ti su generali isključivo svojom krivnjom i nedopustivim angažiranjem u politici sami sebe diskvalificirali iz oružanih snaga.

Odlukom vrhovnog zapovjednika Stjepana Mesića zbog nedopustivog ponašanja sedmorice aktivnih generala i pisanja političkih pamfleta donijeta je odluka o njihovom umirovljenju. Tada su umirovljeni generali Damir Krstičević, Mirko Norac, Ante Gotovina, Milenko Filipović, Krešimir Ćosić, Ivan Kapular i Davor Domazet Lošo. U ožujku 2001. odlukom predsjednika Mesića umirovljeni su i generali Miljenko Crnjac, Živko Budimir i Zvonimir Skender. Generali Marinko Krešić i Mile Ćuk još su aktivni u oružanim snagama, no zbog preustroja i gašenja njihovih postrojbi trenutačno su na raspolaganju Vladi.

Prema službenom popisu MORH-a, do dolaska koalicijske vlade na vlast Oružane snage RH imale su 31 časnika u činovima od general bojnika naviše, a 30 je bilo umirovljenih. Sada je broj aktivnih generala smanjen na 18, s tendencijom daljnjeg smanjenja s obzirom na veličinu hrvatskih oružanih snaga. Ukupno devet aktivnih generala s činovima od general bojnika naviše došlo je iz JNA, dok je jednako toliko proisteklo iz Domovinskog rata.

Na popisu nisu časnici koji su u zadnje dvije godine iz čina stožernog brigadira unaprijeđeni u brigadne generale, jer je čin stožernog brigadira ugašen zbog inkompatibilnosti s činovima u NATO-u.

I dok je sasvim očito da koalicijska vlada ne diskriminira generale iz Domovinskog rata, HDZ-ov režim itekako je diskriminirao generale koji su u postrojbe HV-a došli iz JNA. Osobito je to bilo vidljivo na sastanku vojnog vrha s Franjom Tuđmanom na Brijunima neposredno prije vojno-redarstvene operacije “Oluja”. Na tom sastanku nisu bili najiskusniji i najsposobniji generali HV-a iz JNA Petar Stipetić, Franjo Feldi, Sveto Letica i Davorin Kajić. Osim toga, Stipetić je vrlo sporo napredovao od čina general bojnika do general pukovnika, punih pet godina, dok su mnogi dojučerašnji anonimci bez naobrazbe preko noći postajali generalima ili preskakali po tri promaknuća. Činovi i napredovanje u karijeri bili su vezani uz stranačku lojalnost HDZ-u, Gojku Šušku, Franji Tuđmanu i kumsko-rodbinskim zavičajnim vezama.

Umirovljeni general Martin Špegelj tvrdi da je najveća čistka časnika HV-a koji su došli iz JNA bila 1991. i 1992. Tada je samo zbog prošlosti u JNA morao otići niz profesionalaca, visoki časnici Tomislav Bjondić, Antun Benčić, Tomislav Mesić, Stjepan Kerčmar, Dragutin Francišković, Zlatko Erdec, Josip Herceg, Josip Brauneger i mnogi drugi. U prošle tri godine koalicijska vlada i vrhovni zapovjednik Stipe Mesić nisu učinili ništa slično prema časnicima iz Domovinskog rata.