Daria Kinzer predstavljat će Hrvatsku na Euroviziji: Photo: Borna Filić/PIXSELLPrilikom dodjele bodova neke zemlje daju prednost svojim susjedima. To je vrlo rašireno mišljenje. Neki su ga držali predrasudom. Ali, njemački matematičar Marcus Weber matematički je dokazao tu „predrasudu".

Po nalogu tjednika Die Zeit matematičar s berlinskog Centra Konrada Zusea ubacio je rezultate glasovanja posljednjih deset godina u jedan kompjutorski algoritam. Taj program inače služi za molekularnu analizu prilikom razvitka novih lijekova. On traži takozvane „clustere". Iako program nije imao nikakve informacije o zemljopisnom položaju zemalja na temelju glasovanja je pronašao šest takvih „clustera" koji prilično odgovaraju načelu „dobrosusjedske suradnje".

Otkrivanje Sredozemlja

Najviše zemalja nalazi se u „clusteru" koji bismo mogli nazvati sredozemnim. Tu su: Albanija, Andora, Cipar, Grčka, Turska, Malta, Portugal, Španjolska, ali i Bugarska, Rumunjska, Mađarska i Češka. S obzirom da je tu „udruženo" dvanaest zemalja možda iz njihovih redova treba očekivati idućeg pobjednika?

Drugi „cluster" s devet zemalja bismo mogli nazvati istočnoeuropsko-azijskim. Tu su, naime, Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Izrael, Moldavija, Poljska, Rusija, Ukrajina, Bjelorusija.

Treći ima također devet članica, a mogli bismo ga nazvati sjevernoeuropskim. Čine ga: Danska, Finska, Švedska, Norveška, Velika Britanija, Irska, Island te još Monako i Slovačka.

Uz Hrvatsku i Švicarska

Tek na četvrtom mjestu, s osam članica, je „cluster" koji bismo mogli nazvati južnoslavenskim. Tu su: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Crna Gora te Austrija i Švicarska.

Ali, i zapadni Europljani vole svoje susjede. Njemačka, Belgija, Nizozemska, Francuska i San Marino si također redovito daju nadprosječno puno glasova. Najslabiji „cluster" je baltički. Estonija, Latvija i Litva još nisu uspostavile „dobrosusjedske" veze s ostatkom sjevera Europe, a veze s „istočnom braćom" su očito popucale.