Ilirjana Shehu, direktorica predstavništva Hrvatske gospodarske komore na Kosovu, Nacionalu je dodatno potvrdila da su pregovori između hrvatske i kosovske strane u tijeku, iako u Ministarstvu gospodarstva tvrde da o njima nemaju pojma.Više dobro upućenih izvora Nacional je prošlog tjedna upozorilo da hrvatska Vlada oteže s potpisivanjem dvaju sporazuma s UNMIK-om i kosovskom vlašću koji bi znatno poboljšali položaj brojnih hrvatskih tvrtki koje na Kosovu već posluju. Riječ je o sporazumu o promociji i zaštiti investicija te sporazumu o slobodnoj trgovini. Njihovim potpisivanjem hrvatska poduzeća na Kosovu mogla bi sigurnije ulagati, a svi proizvodi koji bi se onamo izvozili bili bi jeftiniji za 27 posto. Zbog neobjašnjivog otezanja predstavnici nekih hrvatskih tvrtki neformalno su već najavili da će lobirati da Vlada što prije potpiše te sporazume. Ta dva sporazuma za hrvatske su tvrtke vrlo značajna iz više razloga. Na Kosovu je nedavno počela privatizacija u koju bi se hrvatske tvrtke nakon potpisa tih ugovora mogle uključiti slobodnije i aktivnije. Osim toga, tamošnji Albanci uvelike simpatiziraju Hrvatsku zato što su brojni njihovi sunarodnjaci, upravo zahvaljujući radu u Hrvatskoj i rodbini i obiteljima, olakšavali preživljavanje prošlog desetljeća koje je za Kosovo bilo iznimno teško. Tamošnje stanovništvo još dobro pamti brojne hrvatske proizvode iz vremena bivše Jugoslavije. Zato brojni kosovski poslovni analitičari tvrde da bi, u vrijeme kada se tamošnje tržište tek otvara, hrvatske kompanije ondje mogle zauzeti vodeće pozicije. Zbog oklijevanja Vlade većina tih prednosti mogla bi za hrvatske tvrtke, koje ionako imaju priličnih problema u osvajanju inozemnih tržišta, biti trajno izgubljena.

Potpisivanjem sporazuma o zaštiti ulaganja i slobodnoj trgovini, Pliva bi postala ozbiljni konkurent za kupnju kosovske farmaceutske kompanije FarmakosPregovore o potpisivanju tih sporazuma još 21. siječnja 2003. inicirao je Michael Steiner, tadašnji posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a na Kosovu, koji je tada službeno posjetio Hrvatsku. Steiner je hrvatskim domaćinima najavio da će kosovska vlast u suradnji s UNMIK-om uskoro poslati Hrvatskoj nacrt sporazuma, nakon čega bi se formirale radne skupine koje bi precizirale njihov sadržaj. Kosovska strana je prije više od mjesec dana nacrte tih sporazuma dostavila hrvatskom Ministarstvu gospodarstva, koje je nadležno za pregovore o tim pitanjima. Nakon primitka nacrta hrvatska strana trebala je osnovati radnu skupinu za pregovore i zakazati termin kada bi u Hrvatskoj ugostili kosovsku stranu da dogovore definitivne tekstove sporazuma te naknadno zakažu termine za njihovo potpisivanje. Kako se još ništa od toga nije dogodilo, Vlada bi se do konca mandata mogla suočiti i s neočekivanim pritiscima dijela hrvatskih kompanija, što za vladajuću koaliciju uoči izbora neće biti ugodno. Nacional je pokušao doznati koji su problemi doveli do zastoja u pregovorima, ali Ljubo Jurčić, ministar gospodarstva, na to pitanje nije htio odgovoriti. Iz Ministarstva gospodarstva Nacionalu su tek neslužbeno izjavili kako ondje nitko nema pojma o bilo kakvim pregovorima te vrste s kosovskim predstavnicima.

Nakon što bi radna skupina Ministarstva gospodarstva završila pregovore, ministar vanjskih poslova Tonino Picula trebao bi potpisati te sporazume. Iz Ministarstva vanjskih poslova Nacionalu su neslužbeno izjavili kako o tim pregovorima također ništa ne znaju, ali su rekli da je za njih ionako nadležno Ministarstvo gospodarstva. Ali Jakupi, ministar trgovine i industrije Kosova, za Nacional je potkraj prošlog tjedna dao izjavu koja sugerira da hrvatski ministar gospodarstva Ljubo Jurčić ili nema pojma u koje je sve aktivnosti njegovo ministarstvo uključeno, ili iz nepoznatih razloga oteže zakazati termin za pregovore s kosovskom stranom. “Mi smo nacrte tih sporazuma u suradnji s UNMIK-om našim kolegama u hrvatskom Ministarstvu gospodarstva poslali prije više od mjesec dana. To smo učinili preko predstavnika Hrvatske gospodarske komore na Kosovu. Kosovo je vrlo zainteresirano za njihovo potpisivanje jer bismo tim sporazumima ostvarili određenu tržišnu simetriju. Osim toga, oni bi bitno poboljšali našu ekonomsku suradnju. Takve sporazume potpisali smo s Albanijom. To je učinjeno uz odobrenje svih nadležnih međunarodnih institucija i za njihovo sklapanje nema političkih zapreka, niti bi to itko u Srbiji i Crnoj Gori potpisnicima tih ugovora trebao zamjeriti”, izjavio je za Nacional Ali Jakupi, kosovski ministar trgovine i industrije.

Ilirjana Shehu, direktorica predstavništva Hrvatske gospodarske komore na Kosovu, Nacionalu je dodatno potvrdila da su pregovori između hrvatske i kosovske strane u tijeku, iako u Ministarstvu gospodarstva tvrde da o njima nemaju pojma. “Ali Jakupi je našem uredu predao nacrte tih dvaju sporazuma, zamolio da ih proslijedimo Ministarstvu gospodarstva uz popratnu molbu da ih službeno primi ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Mi smo to učinili prije više od mjesec dana i o tome obavijestili i ured hrvatskog predsjednika Stipe Mesića. Nikakav službeni odgovor dosad nismo dobili. Moguće je da bi na taj odgovor trebalo dulje čekati zbog osjetljivog političkog ozračja koje se veže uz tu vrstu pregovora, ali to doista ne bih komentirala”, izjavila je za Nacional Ilirjana Shehu.

Nakon srpsko-albanskog sukoba potkraj 90-ih, Kosovo je od 10. lipnja 1999. pod protektoratom međunarodne zajednice. Tada je Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo Rezoluciju 1244, na temelju koje je osnovana Misija UN-a na Kosovu (UNMIK). SiCG, kojem ta pokrajina nominalno pripada, na kosovskom teritoriju praktično nema nikakvih ovlasti. Politička budućnost Kosova tek je ugrubo određena s nekoliko postavki na temelju kojih bi predstavnici Kosova i SiCG-a o njoj trebali početi pregovarati. Zna se tek da se Kosovo ne bi trebalo formalno odcijepiti od te države, ali i da ono više nikada neće biti formalno posve priključeno SiCG. Unatoč neizvjesnoj političkoj budućnosti Kosova, ondje se uz pomoć međunarodnog protektorata polako počinju stvarati uvjeti za razvoj gospodarstva i poboljšanje životnog standarda stanovništva koje uglavnom živi na rubu siromaštva. Tamošnja vlast uz pomoć međunarodnih predstavnika pokušava privući strane investitore koji bi na Kosovu potaknuli proizvodnju, a istodobno se izvode i brojni građevinski radovi kako bi se tamošnja infrastruktura koliko-toliko približila nešto razvijenijim susjednim zemljama. Na Kosovo svoj dolazak već najavljuju i ugledne multinacionalne korporacije poput njemačkog Siemensa. Svoj ulazak na kosovsko tržište planira svjetski telekomunikacijski div Vodafone, a još neko vrijeme ondje će usluge mobilne telefonije pružati Monaco telekom. Ta je kompanija stigla još dok je na Kosovu međunarodna zajednica u pretprivatizacijskom razdoblju oblikovala okvir za međunarodne investicije u formi leasinga kompanija ili koncesija na određeno vrijeme. Kako se taj model i nije pokazao odveć dobrim, Glavna skupština UN-a odredila je da na Kosovu treba početi privatizacija.

Poslovni krugovi koji dobro poznaju političko ozračje na Kosovu za Nacional su izjavili da na Kosovu traje tiha borba za upravljačku dominaciju između Europske unije i SAD-a. To neslužbeno sučeljavanje, osim geopolitičkih, ima i ekonomske motive. Tko na Kosovu bude imao više političkog utjecaja, njegove će kompanije lakše osvojiti tamošnje tržište. Potencijal kosovskog tržišta prepoznale su i hrvatske tvrtke, koje ondje imaju i zapaženih poslovnih uspjeha. U Prištini je ovih dana svečano otvorena obnovljena zračna luka. Posao vrijedan više milijuna eura UNMIK je na javnom natječaju povjerio hrvatskoj kompaniji Ingra. Hrvatska tvornica sladoleda Ledo u vlasništvu Agrokora na Kosovu ima puno bolje rezultate nego u susjednoj Makedoniji (3000 ledenih škrinja na Kosovu prema 300 u Makedoniji). Na kosovskom tržištu žele se nametnuti i firme poput Eurocablea, Končara, Elke ili Uljanika koji, primjerice, proizvodi agregate za tamošnju poštu. Svoje proizvode ondje distribuiraju Kraš, Jamnica, Zvijezda, Podravka, Frank, Dukat, Belupo, Tvornica duhana Rovinj, Zvečevo, Kandit, Gavrilović, PIK Vrbovec, Saponia i drugi. Za razliku od Srbije, gdje pregovore o povratu svojih benzinskih crpki Ina vodi prilično teško, ti su pregovori na području Kosova puno lakši. Osvajanje kosovskog tržišta za hrvatska bi poduzeća, po svemu sudeći, bilo bitno lakše kad bi se potpisali sporazumi o zaštiti investicija i slobodnoj trgovini. Dobar poznavatelj poslovnih prilika na Kosovu za Nacional je izjavio da bi u tom slučaju Pliva vjerojatno ozbiljno konkurirala za kupnju nedavno privatizirane kosovske tvornice lijekova Farmakos, koju je svojedobno htjela unajmiti za vrijeme tzv. leasing razdoblja koje je prethodilo privatizaciji.

Sudeći prema neslužbenom odgovoru koji je Nacional dobio iz Ministarstva gospodarstva, Vlada do kraja mandata vjerojatno ne namjerava ni započeti pregovore o potpisivanju sporazuma s Kosovom. S druge strane, iz Ministarstva vanjskih poslova Nacionalu službeno nisu htjeli odgovoriti niti kakvima ocjenjuju hrvatske odnose s Kosovom. Neslužbeno su izjavili da oni s Kosovom ne mogu komunicirati dok ne dobije status države i da ga dotad smatraju integralnim dijelom SiCG-a. Ali Kosovom sada upravlja međunarodna zajednica koja zagovara potpisivanje tih sporazuma o slobodnoj trgovini i zaštiti investicija. Iako je Kosovo dosad potpisalo takve sporazume samo s Albanijom, u tijeku su pregovori s Njemačkom, Austrijom, Makedonijom, SAD-om i drugim zemljama. Među zemljama s kojima Kosovo o tome komunicira trebala bi biti i Hrvatska, ali Vlada se pravi da o tome nema pojma.

Zato neslužbeni stav Ministarstva vanjskih poslova zapravo sugerira da Vlada više vodi računa o tome da ne povrijedi srbijanske političke interese na Kosovu nego da pomogne ekspanziji vlastitog gospodarstva, koje na Kosovu posluje unatoč tamošnjoj političkoj neizvjesnosti. Što misle o takvoj diplomatskoj osjetljivosti spram Srbije, građani će moći pokazati na izborima 23. studenoga 2003.