Još uvijek iznimke - žene na rukovodećim funkcijamaU zemljama jugoistočne Europe postoje razne ženske organizacije i ženski lobi koji se zalaže za uvođenje europskih normi za ravnopravnost spolova, pokušavajući napraviti određene promjene i zakone. Međutim ti zakoni ne koriste osobito običnim ženama, jer one imaju druge probleme uglavnom ekonomske i socijalne prirode, istakla je na konferenciji o ravnopravnosti spolova Andrea Špehar, politologinja iz Zagreba koja trenutno radi na Univerzitetu u Geteborgu.

Zbog velikih regionalnih razlika na Balkanu, posebno su ugrožene žene sa sela koje zbog poštivanja tradicije i starih običaja nemaju mogućnost izbora za razliku od žena koje žive u većim gradovima. Njihov život je urbaniji, one su obrazovanije i imaju bolje šanse da izgrade poslovnu karijeru, kaže Andrea Špehar. Ona napominje da "se sve političke strukture i institucije moraju promijeniti da bi ravnopravnost polova mogla imati nekog utjecaja na život ljudi. Najveća greška u svemu su baš političari i birokrati, jer su korumpirani, tako da ljudi vrlo teško ostvaruju i ona prava koja imaju."

Polovina diplomiranih ljudi su žene

Problem zemalja jugoistočne Europe je i taj što ne postoji javna rasprava o ravnopravnosti polova, smatra Špehar. Zbog toga se o ovoj temi mora diskutirati, a ne se samo donositi zakoni o kojim većina ljudi nije informirana, naglašava sociologinja iz Zagreba.

Pobornica za ženska prava iz Srbije Zorica Mršević smatra da muškarci nikada neće reći da su protiv rodne ravnopravnosti sve dok se to svodi na apstraktne izjave i stvari. Međutim, kada se problem konkretizira tako što neki od muškaraca ženama moraju ustupiti svoja mjesta i funkcije, onda i odnos muškaraca prema ženama poprima potpuno drugi oblik.

Zorica Mršević objašnjava: "Onda počinju razni podmukli načini diskreditacije i kompromitiranja žena koje se nalaze na sceni. Prvo se općenito kaže "mi nemamo žena", što je potpuna besmislica. Matematički se može dokazati da ima vrlo mnogo žena koje su stručne u svim ovim zemljama. I to je jedno od naslijeđa komunizma: da su oko polovine svih diplomiranih ljudi - žene."

Kosovo prednjači na Balkanu

Zorica Mršević smatra da je u vezi s ovim pitanjem uz Sloveniju, najveći iskorak na jugoistoku Evrope napravilo Kosovo. Uvođenje brojnih institucionalnih mehanizama s jedne strane, te određivanje kvote od 30% za žene u Parlamentu Kosova s druge strane, postignuto je samo zahavljujući snažnoj prisutnosti struktura Međunarodne zajednice, ocjenjuje Mršević. Po njenom mišljenju je "problem i sa onim zemljama koje nisu bile dijelovi bivše Jugoslavije.

Rumunjska i Bugarska su postale članice Evropske unije, a u razvoju mehanizama za ostvarenje ravnopravnosti spolova su vrlo rudimentarni. Jednako tako i Mađarska. Mi svi mislimo da u Mađarskoj stvari divno stoje, jer vidimo da imaju viši opći standard življenja, ali rodne ravnopravnosti, bar što se tiče tog institucionalnog nivoa, ima čak puno manje nego u bilo kojoj balkanskoj zemlji", naglašava Mršević.