Objavljeno u Nacionalu br. 811, 2011-05-31

Autor: Marko Biočina

Populistički potez mađarske vlade

Vizionarski potez ili promašena investicija

Odluku mađarske vlade da Surgutneftegazu isplati 1,88 milijardi eura, čak 440 milijuna eura više nego što je ta ruska kompanija te dionice platila 2009. mnogi mađarski analitičari proglasili su više nego upitnom

Postavlja se pitanje kakav će odnos imati mađarski premijer Viktor Orban i predsjednik uprave MOL-a Zsolt Hernandi (na slici) jer analitičari procjenjuju kako će ovim poslom država steći jaku ulogu u upravljanju naftnom kompanijomPostavlja se pitanje kakav će odnos imati mađarski premijer Viktor Orban i predsjednik uprave MOL-a Zsolt Hernandi (na slici) jer analitičari procjenjuju kako će ovim poslom država steći jaku ulogu u upravljanju naftnom kompanijomŠto se skriva iza iznenadnog dogovora mađarske vlade i ruske naftne kompanije Surgutneftegaz o kupnji 21-postotnog vlasničkog udjela u mađarskoj naftnoj kompaniji MOL? Radi li se o vizionarskom potezu kojim je osigurana neovisnost mađarskog energetskog sustava ili još jednom nastavku politike vladajuće stranke Fidesz, na čelu s premijerom Viktorom Orbánom, da pod svoju kontrolu stavi sve značajnije političke, društveni i ekonomske institucije u zemlji? MOL, kao najveća mađarska kompanija, to nedvojbeno jest, pa je prošlotjedno priopćenje kako je mađarska vlada pristala od ruske tvrtke otkupiti 21,2 posto dionica MOL-a za 1,88 milijardi eura izazvala burne i vrlo oprečne reakcije u mađarskoj javnosti. Glavni prigovori Vladi odnose se na dogovorenu cijenu, ali i na temeljni motiv cijele transakcije, s obzirom na tešku ekonomsku situaciju u zemlji. Mađarska je bila jedna od europskih država najgore pogođenih globalnom recesijom. Nakon goleme devalvacije forinte 2008. upravljanje državom preuzela je tehnička vlada na čelu s nekadašnjim ministrom ekonomije Gordonom Bajnaijem, a Mađarska je primila ogroman, 25 milijardi dolara vrijedan paket financijske pomoći od Međunarodnog monetarnog fonda i Europske unije.


U međuvremenu su održani parlamentarni izbori, dvotrećinsku većinu u parlamentu, dovoljnu i za promjene Ustava, osvojio je desničarski Fidesz, no ekonomska situacija nije se bitno promijenila, pa je sredinom prošle godine Mađarska od EU zatražila da joj omogući pričuvni paket pomoći vrijedan između 10 i 20 milijardi eura, koji bi iskoristili u budućnosti ako se ekonomske prilike pogoršaju. U takvim okolnostima odluku vlade da Surgutneftegazu isplati 1,88 milijardi eura, čak 440 milijuna eura više nego što je ruska kompanija te dionice platila 2009., mnogi mađarski analitičari proglasili su više nego upitnom. Od trenutka kad je Surgut kupio MOL-ove dionice od austrijskog OMV-a, mađarska kompanija blokirala je njihova vlasnička prava. U MOL-u su tvrdili da se radi o pokušaju neprijateljskog preuzimanja i zahtijevali da ruska tvrtka otkrije svoju vlasničku strukturu želi li dobiti pristup MOL-ovoj skupštini dioničara. Surgut je potom svoja vlasnička prava pokušao realizirati sudskim putem, no nakon što su njihove tužbe odbačene na svim instancama mađarskog pravosuđa, kompanija je najavila da će pokrenuti tužbu pred europskim institucijama. Opća je procjena kako bi mađarska strana u tom sporu na kraju izgubila, no do pravomoćnog rješenja prošlo bi nekoliko godina.

Zbog toga protivnici Orbánove vlade sada tvrde kako je bilo vremena da se pregovara dalje, a ne da se pristane ruskoj kompanija isplatiti premiju od 34 posto na temelju ulaganja od samo dvije godine. U mađarskoj vladi od tih se optužbi brane tvrdnjama da je dogovorena cijena, iako znatno viša od one koju je platio Surgut, još uvijek niža od cijene MOL-ove dionice na budipeštanskoj burzi. Ipak, mnogi i dalje nisu uvjereni da je u aktualnim okolnostima Vladina transakcija bila opravdana. Tako se, primjerice, u tjednoj analizi velike belgijske banke KBC, koje potpisuju poznati analitičari Olena Kiriljenko i Péter Császár, tvrdi da je tajming transakcije vrlo upitan: “Kao prvo, zahvaljujući odredbama svog statuta, MOL faktički uopće nije bio ugrožen od Surguta. Naprotiv, ruskoj kompaniji su praktički ruke bile vezane. Kao drugo, Mađarska ima puno hitnijih problema koje treba rješiti, kao što je sve veći proračunski deficit koji treba staviti pod kontrolu. Kao treće, ova kupnja mogla bi biti protumačena kao još jedan populistički potez aktualne vlade.” Ti argumenti dodatno su osnaženi nakon što je na lokalnom mađarskom internetskom portalu index.hu objavljen članak u kojem se tvrdi da su pregovori o otkupu MOL-ovih dionica od Surguta započeti još dok je na vlasti bila tehnička vlada Gordona Bajnaija.

Mađarski premijer Viktor OrbanMađarski premijer Viktor OrbanPrema tim tvrdnjama, čelni čovjek Surguta Vladimir Bogdanov tada je tražio 1,57 milijardi eura. Dogovor je bio načelno postignut i ugovor je trebao biti načelno potpisan u veljači prošle godine, no navodno je cijelu stvar stopirao Viktor Orbán, koji je već tada kontrolirao većinu u parlamentu, potrebnu za potvrdu takvog posla. Kako je to bilo neposredno prije izbora i bilo je izvjesno da ća Fidesz na tim izborima pobijediti i doći na vlast, tvrdi se da je Orbán namjerno sabotirao cijeli dogovor kako bi on bio taj koji će sklopiti ugovor i tako dobiti na popularnosti. To je, nekoliko mjeseci kasnije, i učinio, no plaćena cijena veća je za 310 milijuna eura od one dogovorene početkom 2010. Drugi veliki razlog kritika na račun mađarske vlade zbog preuzimanja vlasničkog udjela u MOL-u političke je prirode. Mnogi smatraju da će to što je država postala najveći pojedinačni dioničar MOL-a negativno utjecati na dugoročno poslovanje te kompanije, jer će se značajna količina odluka u njoj donositi na temelju političkih kriterija. Iako je mađarski ministar razvitka Tamás Fellegi, neposredno nakon što je cijeli posao objavljen, izjavio da vlada ne namjerava utjecati na poslovnu politiku MOL-a, pa tako ni na politički najosjetljivije pitanje cijene naftnih derivata, mnogi mađarski stručnjaci, kao što je ekonomist i profesor na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti László Csaba, smatraju da je ulazaka države u vlasničku strukturu MOL-a jasan znak da Vlada želi povećati svoj utjecaj na kompaniju i tržišne procese, kao i da želi pitanje cijene energije tretirati kao političko pitanje. Iako u Vladi takve tvrdnje demantiraju, teško je vjerovati da će Vlada pristati na ulogu da kao najveći pojedinačni dioničar ima tek 10 posto glasačkih prava, što proizlazi iz trenutačnih odredbi MOL-ova Statuta.

Utoliko je jasno kako će ta odredba biti pravi indikator vladinih namjera u MOL-u. Ako se pokrene inicijativa za njezinu izmjenu, bit će jasno da Orbán i njegovi suradnici žele veći utjecaj na poslovanje kompanije. Kako će se to dugoročno odraziti na MOL, teško je procijeniti, no realno je očekivati da će komapnija u većoj mjeri sudjelovati u ostvarenju planova definiranih političkim strategijama. Jedan od takvih planova moglo bi biti i spajanje MOL-a s MVM-om, mađarskom nacionalnom elektroenergetskom kompanijom, čime bi faktički bio stvoren veliki nacionalni energetski holding. Stručnjaci su u pravilu suzdržani prema nastanku takvih megapoduzeća, no u mađarskoj vladi navodno smatraju da bi te kompanije udružene mogle ostvariti značajne prednosti. Takvo golemo energetsko poduzeće, pod izravnom kontrolom mađarske vlade, neosporno bi bilo čvrsta brana ulasku stranih nacionalnih kompanija na tamošnje tržište, što je i proklamirani cilj mađarske vlade, a zanimljivo je da se u mađarskim stručnim krugovima kao potencijalni čelni čovjek tog megapoduzeća spominje Zalán Bács, bivši dugogodišnji predstavnik MOL-a u Upravi Ine i aktualnni potpredsjednik MVM-a. Ipak, pitanje je kako bi na nastanak takve tvrtke reagirale susjedne države poput Hrvatske i Slovačke, gdje MOL ima velike vlasničke udjele u važnim nacionalnim energetskim tvrtkama, koji bi faktički došli pod stranu političku kontrolu.

Vezane vijesti

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Josip Friščić, bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora i bivši čelnik Hrvatske seljačke stranke (HSS-a), HDZ-ovog koalicijskog partnera u bivšoj Vladi,… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika