Objavljeno u Nacionalu br. 813, 2011-06-14

Autor: Marko Biočina

Odakle uvozimo voće i povrće

PROIZVODNJA HRANE nakon tragičnih događaja u Njemačkoj više nije samo ekonomsko pitanje, nego i ključni uvjet za kontrolu kakvoće hrane i sprečavanja novih zaraza

To što se zaraza smrtonosnim sojem bakterije Escherischia coli, koja je zabilježena u desetak europskih zemalja, nije pojavila i u Hrvatskoj, može se smatrati iznimno sretnim razvojem događaja s obzirom na goleme količine uvoznog povrća i voća - osumnjičenih prijenosnika bakterije - koje domaći građani svake godine pojedu. Jer više nego zdravstvena kriza, epidemija te nove superbakterije u Europi može se smatrati jakim udarcem globaliziranom tržištu poljoprivrednih proizvoda, na kojem je uspostava sustava nadzora i praćenja kvalitete prehrambenih proizvoda teže izvediva nego ikad prije.


Utoliko, nakon tragičnih događaja u Njemačkoj, jasno je da što viši stupanj samodostatnosti u proizvodnji voća, povrća i ostalih ratarskih kultura više nije samo ekonomsko pitanje ili strateški cilj, nego i jedan od ključnih uvjeta za ostvarenje suverene kontrole nad kakvoćom hrane i sprečavanje izbijanja epidemioloških zaraza u budućnosti. Položaj Hrvatske u tom kontekstu nije nimalo dobar. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska svakog mjeseca uveze voća i povrća u vrijednosti od oko 160 milijuna kuna, a ironija je sudbine da je zbog, čini se neopravdanih, sumnji njemačkih dužnosnika da je izvor zaraze, kolaps doživjelo tržište krastavaca, jednog od tek nekoliko vrsta povrća što ih Hrvati proizvode dovoljno za svoje potrebe. Kod voća situacija je još i gora, pa je jedino domaći uzgoj mandarina i odnedavno jagoda dovoljno velik da zadovolji potrošnju. Sve u svemu, Hrvatska je u prva tri mjeseca ove godine uvezla voća i povrća u vrijednosti od oko 481 milijuna kuna, dok je izvoz nakon gotovo 100- postotnog povećanja i dalje iznosio iznimno skromnih 75 milijuna kuna. Kako je odnos uvoza i izvoza ipak malo bolji kod drugih vrsta poljoprivrednih proizvoda, razine pokrivenosti uvoza izvozom u tom sektoru sada iznosi tek 60,4 posto, a ukupni godišnji deficit otprilike 706 milijuna dolara. Budući da udio deficita poljoprivrede u ukupnom hrvatskom vanjskotrgovinskom deficitu iznosi oko 11 posto, jasno je da je posrijedi golem ekonomski problem.

Vezane vijesti

Njemačka proglasila okončanje epidemije E.coli

Njemačka proglasila okončanje epidemije E.coli

Njemački savezni institut za kontrolu bolesti proglasio je u utorak završenom epidemiju E.coli, od koje je umrlo više od 50 ljudi, i priopćio je da u… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika