Milorad Dodik i Boris Tadić (ilustracija)Slovački ministar vanjskih poslova Mikulaš Dzurinda poziva Sarajevo ne samo da se probudi već i da uhvati priključak za svojim susjedima na europskom putu, ali poziva i EU da prepozna i odgovori na napredak Srbije. Što se tiče Zapadnog Balkana, iz EU trenutno stižu uglavnom pozitivne vijesti, ocjena je velikog broja zemalja članica Unije. Početak direktnih razgovora Beograda i Prištine, otvaranje strukturalnog dijaloga u BiH kao i uhićenje Ratka Mladića, prema riječima šefice europske diplomacije Catherine Ashton obilježili su period za nama.

Istovremeno, i završetak pristupnih pregovora Hrvatske trebalo bi predstavljati ohrabrenje za druge zemlje regije, poručio je šef slovačke diplomacije Mikulaš Dzurinda. On u razgovoru za Deutsche Welle posebno ukazuje na zastoj u eurointegracijskim procesima BiH i poziva zemlju da ojača svoje napore u tom pravcu: „Potrebno je nešto nalik „pozivu za buđenje" u Sarajevu. Ako do toga dođe bit će dobro, a ako ne dođe zemlja će izgubiti tempo sa svojim susjedima." Dzurinda dodaje i da bi izbor novog šefa EU delegacije u BiH, Petera Sorensena trebalo pomoći zemlji na njenom europskom putu.

Dzurinda: Srbija je odlučila!

Šef slovačke diplomacije očekuje i da će 2011-ta biti godina u kojoj će i Srbija dobiti kandidatski status. On ovom prilikom podsjeća na razumijevanje i fleksibilnost Beograda prilikom usaglašavanja teksta rezolucije o Kosovu sa Bruxellesom, početak dijaloga s Prištinom, kao i isporučivanje generala Mladića Haagu:

„Ova tri značajna koraka pokazuju da je Srbija odlučila i da mi moramo odgovoriti na ovaj trenutak i ovakav napredak. Očekujem da će do kraja godine Srbiji biti odobren status zemlje kandidata za članstvo u EU".

Dok je za slovačkog šefa diplomacije pitanje dobivanja kandidature i datuma za početak pregovora „manje više povezano" i trebalo bi uslijediti jedno za drugim, njegov češki kolega, Karel Schwarzenberg, kaže da se o mogućnosti davanja i kandidature i datuma za početak pristupnih pregovora Srbiji i dalje raspravlja među europskom 27-com. Na pitanje da li bi uhićenje preostalog haaškog optuženika Gorana Hadžića moglo predstavljati uvjet za novu stepenicu Srbije prema EU, Karel Schwarzenberg kaže da je važno da svi ratni zločinci budu izručeni Haagu, ali i dodaje:

„Pitanje progresa Srbije prema EU za mene je jako važno, i po mom mišljenju ne bi trebalo zavisiti o sudbini jednog kriminalca. Ali ima i onih koji misle da bi se najprije i posljednji optuženi trebao naći u Haagu."

Schwarzenberg: Podjele na Balkanu vode u pakao

S druge strane, iz Bruxellesa se moglo čuti da će rješavanje odnosa s Kosovom biti jedan od kriterija koji će zemlje članice imati u vidu prilikom procjene ispunjenosti uvjeta Srbije na putu eurointegracija. I dok je za slovačkog ministra vanjskih poslova, Miloša Dzurindu, ovdje prihvatljivo ono rješenje o kome se dogovore Srbija i Priština, Karel Schwarzenberg pak upozorava da rješenje koje bi podrazumijevalo podjelu Kosova svakako ne bi bilo dobra ideja:

„Mislim da bi trebali prestati s podjelama. Ako počnete s podjelom Kosova, onda podijelite Bosnu i Hercegovinu, a onda i sjever Srbije, jer možete reći da bi mađarsko stanovništvo u Vojvodini trebalo pripojiti Mađarskoj. Ako počnu podjele u Europi, završit ćemo u paklu - što se i dogodilo u prvoj polovici 20. stoljeća"

Autor: Marina Maksimović