Donald Tusk (Wikipedia)Poljska u petak preuzima šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo Europske unije, tijekom kojeg bi se trebao potpisati pristupni ugovor s Hrvatskom nakon čega počinje postupak njegove ratifikacije u zemljama članicama.

Poljska je vlada donijela program predsjedanja EU-om, u kojem je kao važan cilj istaknuto potpisivanje pristupnog pregovora s Hrvatskom. Prije potpisivanja, potrebno je pripremiti ugovor, unijeti sve što je bilo predmet pregovora, prevesti ga na sve službene jezike za što treba određeno vrijeme tako da će do potpisivanja doći u drugoj polovici poljskog predsjedništva, to jest u zadnjem tromjesječju ove godine.

Poljska je četvrta bivša komunistička zemlja koja predsjedava EU-om nakon Slovenije u prvoj polovici 2008. Češke u prvoj polovici 2009. i Mađarske u prvoj polovici 2011. godine. Poljska je s 38 milijuna stanovnika daleko najveća među zemljama koje su ušle u EU 2004. godine.

Poljskim predsjedanjem započinje nova predsjednička trojka koju još čine Danska i Cipar. Jedna od novina koje je donio Lisabonski ugovor jesu i predsjedničke trojke - tri zemlje koje jedna za drugom predsjedavaju donose zajednički program kako bi se još više dobilo na kontinuitetu djelovanja u europskim institucijama. Poljska je prva je članica nove predsjedničke trojke koju još čine Danska i Cipar.

Zanimljivo je da će se tijekom predsjedništva, najvjerojatnije u listopadu ili početkom studenoga, u Poljskoj održati redoviti parlamentarni izbori. U poljskoj vladi su razmišljali i o sazivanju prijevremenih izbora u proljeće ove godine, ali se na kraju odustalo od te ideje jer je upravo u to vrijeme obavljen najveći dio priprema za organizaciju predsjedništva, što bi bilo dovedeno u pitanja da su održani izbori. Bez obzira na izborne rezultate, sadašnja će vlada najvjerojatnije odraditi cijelo predsjedništvo makar i kao tehnička vlada.

Varšava preuzima predsjedništvo u ključnom trenutku za Europsku uniju, koju potresa dužnička kriza, posebice u Grčkoj, te koja se nalazi pod imigrantskim pritiscima iz sjeverne Afrike, u kojoj se događaju važne političke promjene nazvane "arapsko proljeće".

Poljaci će za vrijeme svoga predsjedanja inzistirati na tri prioritetne teme: "europske integracije kao izvor rasta", "sigurna Europa" i "Europa koja ima koristi od otvorenosti".

Poljski premijer Donald Tusk i ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski najavili su da će prvi prioritet predsjedništva biti pokretanje gospodarskog rasta.

"Naš prvi prioritet bit će pokretanje gospodarskog rasta u Europi jer smatramo da će to potaknuti druge stvari i dovesti do veće solidarnosti i veće otvorenosti prema proširenju", izjavio je prije nekoliko dana ministar Sikorski.

Poljska je jedina zemlja članica koja nije upala u recesiju tijekom gospodarske i financijske krize. Također, u najvećoj mjeri je iskoristila sredstva iz europskih fondova što je također pridonijelo solidnom gospodarskom rastu u vremenima krize. Međutim, unatoč relativno dobrim rezultatima to je i dalje po životnom standardu jedna od siromašnijih članica, a jedan od problema je dosta visok proračunski deficit.

Poljska vlada drži da se do pokretanja gospodarskog rasta u Europi može doći kroz jačanje unutarnjeg tržišta, posebice uklanjanjem prepreka za uslužni sektor i trgovinu putem interneta.

Procjenjuje se da se oko 60 posto transakcija na internetu u Europi ne uspije dovršiti zbog pravnih prepreka i stoga će Varšava nastojati pokrenuti raspravu o upostavi novog pravnog sustava na europskoj razini za internetsku trgovinu koji bi funkcionirao paralalno s nacionalnim sustavima zemalja članica i koji bi omogućio prevladavanje sadašnjih prepreka.

Poljaci vide europski proračun kao važan instrument koji može pomoći da se dođe do održivog gospodarskog rasta. Upravo za vrijeme poljskog predsjedništva započet će rasprava o višegodišnjem proračunskom okviru EU-a za razdoblje 2014.-2020. Budući da su i sami veliki korisnici pomoći iz kohezijskog fonda, Poljaci ističu da kohezijska politika mora ostati ključna politika od koje profitiraju sve zemlje članice.

U okviru reformi unutarnjeg tržišta, poljsko će predsjedništvo nastojati poboljšati uvjete poslovanja za mala i srednja poduzeća, posebice kako bi im se osigurao lakši pristup kapitalu. Mala i srednja poduzeća proizvode 60 posto BDP-a u Europskoj uniji i zapošljavaju gotovo 70 posto ukupne radne snage.

Pod pojmom "sigurna Europa" Poljaci podrazumijevaju jačanje sigurnosti na nekoliko područja, u prvom redu poboljšanje makroekonomske sigurnosti, zatim sigurnost u opskrbi energijom te kroz jačanje zajedničke poljoprivredne politike jačanje na području proizvodnje hrane i ruralnog razvoja.

"Sigurna Europa" uključuje i jačanje sigurnosti na vanjskim granicama EU-a čemu bi trebala pridonijeti i jačanje EU-ove agencije za suradnju na vanjskim granicama (FRONTEX) te jačanje vojnih i civilnih sposobnosti EU-a. U tom kontekstu, poljsko predsjedništvo želi učvrstiti dijalog između EU-a i NATO-a.

Otvorenost Europe uključuje nastavak proširenja na zemlje zapadnog Balkana i jačanje suradnje sa susjedima. Poljaci žele proširiti prostor slobodne trgovine na zemlje obuhvaćene Istočnim partnerstvom.

Jedan od važnijih događaja tijekom poljskog predsjedništva bit će summit sa zemljama Istočnog partnerstva koji će se održati krajem rujna. EU je u svibnju 2009. godine pokrenula Istočno Parnterstvo s ciljem jačanja političkih i gospodaskih odnosa sa šest zemalja bivše Sovjetskog Saveza (Ukrajina, Moldavija, Bjelorusija, Armenija, Azerbajdžan i Gruzija).